ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

Učenici u Pokupskom oživjeli ‘Pokupsku svadbu’ i prisjetili se nekih starih običaja

Riječ je o projektu Kluba žena Pokupsko, a kojim se nastoji očuvati tradicija i baština pokupskog kraja.

Objavljeno

na

Posljednji dan školske godine, učenici u Osnovnoj školi Pokupsko proveli su na malo drugačiji način. Bila je to jedna sasvim posebna priredba koju su pripremili učenici i učitelji škole s Klubom žena Pokupsko, a uprizorili su niti više niti manje nego svadbe običaje svoga kraja u scenskom prikazu ‘Pokupska svadba’. Bila je to ujedno i završnica istoimenog projekta Kluba žena Pokupsko kojim se želi očuvati tradicija pokupskog kraja, ali i ostaviti trajne zapise za neke buduće generacije. Iz osnovne škole ističu kako se u školi redovito provode projekti i aktivnosti koji za cilj imaju očuvanje bogate tradicije kroz pisanu riječ, ples, glazbu, narodne nošnje, kuharstvo i običaje, te na taj način oživljuju prošlost.

– S obzirom na to da naši stari običaji izumiru i mladi ne znaju za njih mi smo iskoristili priliku da napravimo repliku stare pokupske svadbe. Od samog osnutka udruge želimo obnoviti baštinu našeg kraja i imamo puno projekata koji su bili vezani za dijelove Pokuplja, a upravo je i ovaj jedan od njih – govori nam Zorica Šestak, predsjednica Kluba žena Pokupsko te se prisjeća kako se nekad svadbovalo u tom kraju.

Foto: FB Klub žena Pokupsko

– Pokupska se svadba razlikuje po pokupskim nošnjama koje su bijele, imaju drugačije oglavlje i običaje iako su svi dosta slični. Svaki kraj je imao svoj specifičan običaj od prošnje mlade do samog čina vjenčanja i proslave koja je znala potrajati i nekoliko dana. Nekada se nakit radio od krep papira, ručno rađenim kiticama kitili su se barjaci, svatovi i mladenci. I vijenac za mladu radio se od papira, nekada nije bilo modernih tkanina i tila. Mladenci su obavezno bili u narodnim nošnjama – prisjeća se Šestak.

Foto: FB Klub žena Pokupsko

Prikaz ‘Pokupske svadbe’ djeca su sa svojim učiteljicama i učiteljima, danima i tjednima pripremala i uvježbavala da bi ga na kraju odradili u holu škole i to u više scena, baš poput pravih malih glumaca. Sudjelovalo je ukupno 40 izvođača. Za scenarij je bila zadužena učiteljica Marija Zbačnik, a kojoj je uvelike pomogao i učenik sedmog razreda Josip Vranešić.

– Htjeli smo uprizoriti običaje vezane uz svadbu i vjenčanje pokupskog kraja. Tu smo se u prvom djelu bazirali na prisjećanje nekakvih tradicija u Pokupskom i njegovoj okolici. Svadba počinje s uvodom gdje glavni glumci Janica i Ivek idu na sajam jer je Pokupsko nekada bilo razvijeno mjesto poznato po svom sajmu gdje su se odvijali brojni dogovori, mladići upoznavali djevojke te su se razvijale i neke ljubavi. Nakon toga u svadbi dolazi čin snuboka, običaj prošnje mlade. Bio je tu i čin dolaska mladenčeve obitelji na ogradu i famozno kupovanje mlade te odlazak u crkvu na vjenčanje, a sve je završilo proslavom – otkriva nam učiteljica Marija.

Foto: FB Klub žena Pokupsko

Glumački ansambl činio je dvadesetak učenika iz 5, 7 i 8 razreda, a scenarij je bio raspisan u isto toliko uloga.

– To je zaista velik broj za našu malu školu koja broji svega stotinjak učenika. Pazili smo da sve nekako bude u skladu sa scenarijem i ono što će se izreći u skladu s karakterom svakog glumca. Vodili smo računa i da bude izvedena na dijalektu odnosno poddijalektu pokupskog kraja. Poticala sam učenike da izgovaraju riječi onako kako ih govore kod kuće, kako su govorili njihovi roditelji bake i djedovi – naglašava Zbačnik.

Kako je tu bilo i pjesme i plesa, za glazbeni dio pobrinuo se učitelj glazbene kulture i voditelj tamburaša Hrvoje Kurtanjak, a svoj doprinos u scenskom prikazu dala je i učiteljica Jasminka Podlejan.

– Kao velika ljubiteljica i čuvarica kulturne baštine rado sam se odazvala ovom projektu tako da pripremila folkloraše koji su izveli tipične pjesme i plesove Pokuplja. Ono što me posebno veseli da i u knjizi ‘Lepi naš k(r)aj učenici su istraživali običaje kroz godinu pa tako i svadbene običaje što je sigurno jednim dijelom doprinijelo kolegici Mariji da osmisli scenarij koji je bio zaista na jednoj zavidnoj razini – dodala je Podlejan, koja je inače i autorica spomenute knjige.

Foto: FB Klub žena Pokupsko

No, i sama ravnateljica Štefica Facko-Vrban bila je uključena u cijeli proces te je na kraju osmislila cijelu scenografiju koja se odigrala unutar škole. Kako bi mali glumci bili vjerodostojni onome što prikazuju, obukli su pravo narodno ruho. Dio nošnji je iz škole, dio posuđen iz KUD-a Pokuplje kao i privatnih arhiva.

– Tu smo vidjeli osim pokupskih i neke narodne nošnje s područja Banovine. Učenici su nosili ruho koje su za njih čuvale bake pa je ovo bila prilika da ga pokažu pred publikom i s ponosom ga nose – ističe Zbačnik te dodaje kako su nakon izvedbe povratne informacije i više nego dobre te ih vesele, a uz to su im jedan vjetar u leđa.

Foto: FB Klub žena Pokupsko

Spomenimo kako je projekt financijski podržala Zagrebačka županija.

– Djeca su bila oduševljena i jedva su dočekala da pokažu to s velikim oduševljenjem. Toliko su bili ponosni, sretni ozarenih lica. Iako je taj dan bilo vruće, odradili su to kao pravi profesionalci. Hvala svima koji su na bilo koji način pomogli, i školi i voditeljima i KUD-u koji nam je ustupio narodne nošnje, roditeljima koji su došli i članicama udruge koje su ispekle kolače kako bi sve bilo kao na pravoj svadbi. No, najveća hvala izvođačima, našim mladima koji su nam predstavili zaboravljene običaje našeg kraja – poručila je na kraju predsjednica Šestak.

Foto: FB Klub žena Pokupsko

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

HOTNEWS

Mala djela, velika radost: humanitarna akcija u vrtiću Lojtrica

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dječji vrtić Lojtrica

Ukupno 19 djece iz Centra Slava Raškaj primilo je prigodne darove u humanitarnoj akciji koju su organizirali djelatnici Dječjeg vrtića Lojtrica, obilježavajući pritom Svjetski dan dobrih djela.

Riječ je o globalnoj inicijativi Good Deeds Day koja se od 2007. godine provodi diljem svijeta s ciljem poticanja ljudi na konkretne geste solidarnosti i širenje pozitivnih vrijednosti u zajednici. Upravo tim povodom, zaposlenici vrtićkog objekta u Smendrovićevoj ulici u Velikoj Mlaki odlučili su djelovati zajednički i usmjeriti pomoć onima kojima je najpotrebnija.

Humanitarna akcija bila je usmjerena na prikupljanje stvari prema stvarnim potrebama djece iz Centra. Popis želja sastavili su sami korisnici uz pomoć svojih odgojitelja i učitelja, čime je cijela inicijativa dobila osobniji i neposredniji karakter. Prikupljali su se odjeća, školski pribor, kozmetika i slatkiši.

U provedbi akcije sudjelovali su svi zaposlenici – od odgojitelja i stručnog tima do djelatnika kuhinje i tehničkog osoblja, čime je dodatno naglašena snaga zajedništva unutar ustanove.

Darove je primilo osam djevojčica i jedanaest dječaka, a svako dijete dobilo je poklon od dva darivatelja. Svi prikupljeni paketi pažljivo su pripremljeni i zapakirani u ukrasne kutije, uz poruku:

„Draga djeco, neka vam ovaj dan bude podsjetnik da je dobrota supermoć koju svi imate. Koristite ju svaki dan!“

Ova inicijativa još jednom potvrđuje kako organizirano djelovanje i angažman zajednice mogu donijeti konkretne rezultate i unijeti radost u živote najmlađih, podsjećajući pritom na važnost svakodnevnog činjenja dobrih djela.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Mališani iz Lojtrice zasadili drvo i obilježili Dan planeta Zemlje

Samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

Sadnjom drveta u dvorištu dječjeg vrtića Lojtrica u Velikoj Mlaki obilježen je Dan planeta Zemlje, uz sudjelovanje djece, odgojitelja te djelatnika VG Čistoće i VG Komunalca.

U opuštenoj i edukativnoj atmosferi najmlađi su, uz podršku komunalnih službi, aktivno sudjelovali u sadnji, čime su na simboličan način dali doprinos očuvanju okoliša. Ovakve aktivnosti imaju važnu ulogu u razvijanju svijesti o prirodi i odgovornom ponašanju već od najranije dobi.

Tijekom susreta naglasak je stavljen na zajedništvo i važnost konkretnih poteza u zaštiti okoliša, a posađeno drvo ostaje kao trajni podsjetnik na tu poruku.

“Hvala svim mališanima i odgojiteljima na suradnji i prekrasnom druženju. Jer samo zajedničkim snagama možemo graditi ljepšu i zeleniju budućnost!”, poručili su iz VG Čistoće.

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO Jurjevski krijes u Velikoj Mlaki – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta

Objavljeno

na

Objavio/la

Jurjevski krijes zapaljen je i ove godine u Velikoj Mlaki, uoči blagdana sv. Jurja, u srijedu 22. travnja 2026. godine. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih i najljepših običaja Turopolja, koji simbolično označava dolazak proljeća, obnovu života i snagu zajedništva. Ovogodišnje obilježavanje ima i posebno povijesno značenje – Velika Mlaka slavi 700. obljetnicu prvog službenog spomena mjesta, čime se Jurjevo 2026. dodatno upisuje u kulturni i identitetski okvir lokalne zajednice.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Program je održan uz pokroviteljstvo Plemenite opčine turopoljske i sudjelovanje brojnih lokalnih udruga: Sučija Velika Mlaka, KUD Velika Mlaka, Društvo žena Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, Podružnica umirovljenika Velika Mlaka, Plesni klub Barbara, UVDR VG – Klub Josip Zidar, URV 2. gardijske brigade Gromovi (Zagrebačka podružnica) te Mjesni odbor Velika Mlaka.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Očuvanje običaja kroz pjesmu i ples Za kulturno-umjetnički program zaslužan je bio KUD Velika Mlaka, koji je kroz folklorni i glazbeni nastup prikazao kako se nekada obilježavalo Jurjevo. Izvedene su tradicionalne pjesme koje su pratile jurjaške ophode kućama, poput ”I ovo se klanja” i ”Lepi Juro”, ”Turopolje moje drago” te ”Naše selo Mlaka je”, velikomlačka himna. Tijekom nastupa mlađi članovi KUD-a podijelili su grančice, simbol obnove i života, čime se dodatno naglašava povezanost tradicije i mlađih generacija.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Svečani trenutak – paljenje Jurjevskog krijesa Vrhunac večeri bilo je paljenje Jurjevskog krijesa, nakon čega je uslijedilo druženje uz tradicijske turopoljske kolače među kojima su zlevanka, buhtle, gibanica te Turopoljska savijača od čvaraka i sira.

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Mlaka, 22.04.2026. Jurjevski krijes – tradicija, zajedništvo i 700 godina prvog spomena mjesta. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Organizatori ističu kako Jurjevo u Velikoj Mlaki nije samo kulturna manifestacija, već i važan dio očuvanja lokalnog identiteta te povezivanja generacija. U nadi da će se nagodinu okupiti opet, podsjetili su na poznatu turopoljsku izreku: ”Tko ni pri kresu, taj bu k letu v lesu.”

Tekst: Ivana Andrić Penava, predsjednica Društva žena Velika Mlaka

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’

Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.

Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.

Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.

Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.

Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi.  Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.

‘Dječja zrelost je nevjerojatna’

Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života.  Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš

Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Turistička zajednica Velike Gorice

Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.

Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.

U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.

Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.

U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno