Nastavljaju se radovi na projektu Energetska obnova višestambene zgrade Trg grada Vukovara 1-7 u Velikoj Gorici, drugoj zgradi za koju su ostvarena bespovratna sredstva u okviru Nacionalnog plana opravka i otpornosti Obnova zgrada.

Bespovratna sredstva su dodjeljivana iz Mehanizma za oporavak i otpornost u okviru instrumenta „EU  slijedeće generacije“.

Iskazanom voljom suvlasnika/stanara stambene zgrade, Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica izvršilo je prijavu na Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Energetska obnova višestambenih zgrada“ Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Odlukom suvlasnika radovi će obuhvaćati: rekonstrukciju vanjske ovojnice – vanjskih zidova i ravnih krovova, rekonstrukciju ovojnice grijanih prostora prema negrijanima.

Cilj izvođenja radova je povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizacija zgrada, odnosno smanjenje potrošnje električne energije i emisije CO₂, te ostvarenje uštede potrebne energije od minimalno 50% Qh,nd.

U skladu s odredbama Poziva, kao opravdani i financijski prihvatljivi radovi izvodi se: obnova pročelja zgrade, sanacija ravnog krova zgrade, toplinska sanacija omotača grijanog dijela prema unutarnjim negrijanim prostorima, zamjena dijela postojeće stolarije nezadovoljavajućih karakteristika novom te razni vezni radovi.

Svrha radova:

Energetska obnova je proces kojim se postiže poboljšanje energetske učinkovitosti uz samu mogućnost korištenja obnovljivih izvora energije. Poboljšanjem energetske učinkovitosti smanjuje se potrošnja energije i emisija stakleničkih plinova čime doprinosimo očuvanju okoliša.

Energetska obnova takvih zgrada je važna jer se time ostvaruje energetska učinkovitost zgrade što rezultira nižim troškovima energije, dok sam vizualni izgled obnovljene zgrade doprinosi atraktivnosti kako naselja tako i grada u cjelini.

Gradsko stambeno gospodarstvo Velika Gorica d.o.o.  je u cilju poboljšanja kvalitete pružanja svojih usluga, u proteklih 7 godina, usmjerilo svoje djelovanje projektima energetske obnove višestambenih zgrada s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti kako bi unaprijedili kulturu stanovanja i poboljšali kvalitetu života svih korisnika te smanjili troškove za energiju.

„Zašto spora moda?“, pitanje koje traži ozbiljan odgovor. Tema nije samo unikatnost i kvaliteta, već i njen utjecaj na društvo, ekonomiju i okoliš.

Bolje pitanje je – zašto brza moda? Ona je odraz današnjeg užurbanog društva u kojem sve mora biti odmah i sada. U toj utrci za brzinom i trendovima, odjeća postaje potrošna roba, a posljedice ostaju dugotrajne.

Kako tome stati na kraj?

Priliku za promišljanje i razgovor o alternativi brzoj modi donosi predavanje „Zašto spora moda“. Održat će se u ponedjeljak, 2. ožujka 2026. u 18 sati u Središnjem odjelu za odrasle. Prigodna izložba s istom tematikom bit će postavljena u Područnoj knjižnici Galženica od 2. ožujka 2026., a posjetiteljima će približiti važnost osvještavanja štetnih posljedica brze mode na društvo i okoliš.

Dizajnerice Vedrana Jurišinac, Nika Vrbica Pečnik i Ivona Šorša Hrvojić kroz izložbu i predavanje progovaraju o problemima brze mode te nude konkretna i primjenjiva rješenja.

Kroz edukativne materijale i kratku prezentaciju objasnit će negativne posljedice ubrzane proizvodnje odjeće te dati savjete kako malim promjenama u vlastitom odnosu prema odijevanju možemo doprinijeti većoj promjeni.

Nakon predavanja predviđena je rasprava, a svi zainteresirani pozvani su uključiti se, postaviti pitanja i podijeliti svoja razmišljanja.

O dizajnericama:

Vedrana Jurišinac stoji iza brenda Dada i Dunda, koji u suradnji s majkom izrađuje unikatne suvremene komade od tradicijskih, ručno rađenih i vezenih tkanina;

Nika Vrbica Pečnik autorica je brenda Salicula, koji spaja umjetnost i modu te istražuje održivost kroz rad s rabljenom odjećom;

Ivona Šorša Hrvojić vodi brend Darkona, inspiriran supkulturama, a temeljen na održivosti, funkcionalnosti i načelima spore mode.

Brza moda simbol je potrošačkog društva u kojem odjeća postaje jednokratna roba. Iza niskih cijena kriju se potplaćeni radnici, često žene i djeca, koji rade u nesigurnim i nehumanim uvjetima, izloženi štetnim kemikalijama.

Istodobno, tekstilna industrija proizvodi goleme količine otpada i ozbiljno onečišćuje okoliš. Također, odjeća loše kvalitete brzo završava na odlagalištima. Cijenu tako ne plaćamo samo novcem, već ljudskim pravima i zdravljem planeta.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u Republici Hrvatskoj u siječnju 2026. u prosjeku su više za 3,4 % u odnosu na siječanj 2025. Na mjesečnoj su razini u odnosu na prosinac 2025. porasle za 0,3 %.

Promatrano prema glavnim skupinama potrošnje, najveći porast cijena na godišnjoj razini zabilježen je u sljedećim kategorijama:

Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva – rast od 10,1 %, s najvećim doprinosom ukupnoj inflaciji;

Alkoholna pića i duhan – cijene više za 7,5 %;

Restorani i usluge smještaja – porast od 6,8 %;

Zdravstvo – cijene više za 4,1 %;

Rekreacija, sport i kultura – rast 3,3 %;

Hrana i bezalkoholna pića – povećanje od 2,1 %.

Ove promjene ukazuju na značajnije povećanje troškova života, posebice u segmentu stanovanja i energije, koji pozitivno utječu na ukupnu stopu inflacije.

DZS također bilježi da su neke skupine roba i usluga zabilježile pad cijena u odnosu na isti mjesec prethodne godine:

Usluge obrazovanja – pad od 1,6 %;

Pokućstvo i oprema za kuću – smanjenje od 0,9 %;

Prijevoz – pad cijena od 0,3 %.

Prema podacima DZS-a, pad cijena u ovim kategorijama donekle ublažava rast u ostalim dijelovima potrošačke košarice.

Prosječna neto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac 2025. iznosila je 1.494 eura. Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, u odnosu na studeni to je nominalno 0,3 % manje, ali je realno zabilježen blagi rast od 0,1 %. Usporedba s prosincem prošle godine pokazuje znatno veći pomak, neto plaće su nominalno porasle za 9,8 %, a realno za 6,3 %.

Prosječna bruto plaća iznosila je 2.087 eura. U odnosu na mjesec ranije nominalno je pala za 0,3 %, dok je na godišnjoj razini porasla za 11,2 %.

Medijalna neto plaća iznosila je 1.280 eura. To je 0,2 % više nego u studenom i 10,7 % više nego godinu ranije.

Najviše prosječne neto plaće isplaćene su u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, 2.835 eura, dok su najniže zabilježene u proizvodnji odjeće, gdje je prosjek iznosio 942 eura.