Vijesti
U Parizu se natjecala s najboljim frizerima svijeta
Matea: ‘Na Svjetsko prvenstvo velike ekipe vode modele, nutricioniste, trenere, mentore pa čak i psihologe da frizere smire i opuste pred natjecanje’
Tradicija obrtništva u Velikoj Gorici je jaka, a gorički majstori svojim umijećem uspješno su se dokazivali po svijetu. Da goričko obrtništvo ne mora strahovati za svoju budućnost najbolje pokazuje i mlada gorička frizerka Matea Mesić, koja već godinama uspješno sudjeluje na međunarodnima natjecanjima. Za svoj doprinos i iznimna dostignuća u profesionalnoj uslužnoj gospodarskoj djelatnosti, kao i promicanju Velike Gorice na međunarodnim natjecanjima nagrađena je i Nagradom grada Velike Gorice Krčka vrata.
Naša sugovornica nedavno se vratila sa Svjetskog prvenstva u Parizu gdje je odmjerila snage s najboljim svjetskim frizerima. Iako joj ove godine nije pošlo za rukom obraniti prošlogodišnju broncu, pred ovom mladom i ambicioznom frizerkom sjajna je perspektiva. Ipak, teško je parirati ekipama iz Kine, Tajvana, Italije, Japana, Francuske i Švicarske koje na natjecanje dolaze s prvom malom vojskom ljudi zaduženih za ‘support’ natjecateljima.
– Mjesecima sam se pripremala za taj nastup. Konkurencija je bila strašno jaka. Dio natjecatelja uopće ne radi po salonima, već samo šiša na natjecanjima. Do nas se nalazila ekipa iz Kine čiji članovi žive od natjecanja, odnosno plaćeni su da se natječu. Mjesto da šišaju po salonima, oni osam sati dnevno vježbaju i idu po natjecanjima. Ekipu od 12 frizera pratilo je 12 modela, nutricionist, treneri, mentori i psiholog, koji je frizerima pomagao oko treme i smirivao ih – otkrila nam je Matea.
Mlada frizerka natjecati se počela već tijekom svog školovanja. Prvi put natjecala se 2015. godine na Županijskom natjecanju iz frizerstva i tamo osvojila prvo mjesto. Kako kaže, jako je zahvalna svojoj profesorici Mirjani Mikulčić koja ju je naučila osnove struke i potaknula je da krene na natjecanja. No, napretka nema bez konstantnog usavršavanja.
– Ja sam od kako sam upisala srednju školu točno znala što želim postići. Položila sam majstorski ispit i uvijek su mi moj posao i struka bili na prvom mjestu. Mlada sam i želim se maksimalno ostvariti u profesionalnom dijelu. Potrebno je i malo se žrtvovati. Tu su stalne edukacije i seminari koje treba uskladiti s radnim vremenom. Svaki mjesec sudjelujem na nekom stručnom seminaru, a nekad se to zna zaredati i dvaput tjedno. U današnje vrijeme jako je važno biti u trendu s novitetima – objasnila je mlada frizerka.
Matea trenutno radu u jednom goričkom frizerskom salonu, a prije toga radila je u Zagrebu. Želja joj je jednog dana otvoriti frizerski salon u svom gradu.
– Ovdje je moj dom, ovdje sam odrasla i započela karijeru. Znam kako ljudi dišu i stvorila sam svoj krug ljudi – kazala je Matea.
Zanimalo nas je kakve frizure vole Velikogoričanke i Velikogoričani.
– Uglavnom preferiraju klasiku. Za razliku od Zagreba, malo je onih koji traže nešto ekscentrično. Doduše, primijetila sam da u zadnje vrijeme Goričani pridaju pažnju svojim frizurama. Ponovno se u modu vraća ‘barbering’, frizure s ‘fadeovima’ i uređenje brade – objasnila nam je naša sugovornica.
Postoje tri vrste ljudi koje dolaze kod frizera. Oni koji šute, oni koji su razgovorljivi i oni koji se u frizerski zanat razumiju bolje od frizera. Upitali smo Mateu da nam ispriča kako izgleda s one strane frizerske stolice.
– Dio ljudi se upravo na frizerskoj stolici toliko se opusti da otvori dušu i podijeli svoje probleme upravo s frizerom. Kroz godine rada otupite na to i na jedno uho vam uđe, a na drugo izađe. Gorica je mala, sve se brzo dozna pa je potrebno biti i diskretan. U radu s ljudima izuzetno je važan kompromis i zdrava komunikacija. Društvene mreže dirigiraju trendove i mušterije dolaze s fotografijama frizura kakve bi htjeli, a ponekad je to nemoguće napraviti takvu frizuru s obzirom na kvalitetu kose i oblik lica. Meni je važno da moj klijent iz salona izađe zadovoljan i sretan. Važno je ispuniti njihove želje u najvećoj mogućoj mjeri, a opet paziti da im frizura pristaje. Tu se gradi jedan uzajamni odnos, a to nije uvijek lako. Jednom mi je došla gospođa s časopisom u rukama i tijekom šišanja pratila svaki moj pokret rukama. Upozorila me čak kako škare ne držim u dobrom položaju, jer ih frizer na fotografiji nije tako držao. Cijelo vrijeme listala je časopis, sliku po sliku, i pokazivala mi što navodno krivo radim. Trebalo je dosta snage za suzdržati se i objasniti klijentici razloge zašto se škare ne smiju u stvarnom životu držati kao što ih drži model na fotografiji – prisjetila frizerka.
Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr
U razgovoru smo doznali da je brigu o Matejinoj frizuri preuzela njezina šefica, jer donedavno se sama šišala. Kako kaže, nije joj to predstavljalo nikakav problem. Valjda kad naučiš šišati svejedno je čija je kosa, važno je samo da je kosa. Naša 21-godišnja sugovornica uvijek je tu i za svoje prijateljice kad se požele urediti za izlazak. Uz njih, veliku podršku ima i u svojoj obitelji, čiji članovi nisu uvijek blagonaklono gledali na njezin izbor profesije.
– Mama me odgovarala od ove profesije i protivila se da upišem tu srednju školu. No, čim je vidjela da sam se pronašla u tome i krenula na natjecanja te da stvarno to volim, dobila sam njezinu punu podršku, kao i od ostatka obitelji. Zahvaljujući mojim uspjesima na natjecanjima sve više ljudi prepoznaje moj rad i traže da upravo ja radim njihove frizure. Svi moji klijenti znaju kad se pripremam za natjecanje i gdje ću nastupiti te mi i oni daju veliku podršku – istaknula je Matea.
Vijesti
Zagrebačka županija povećala ulaganja u protupožarnu zaštitu, evo koliko je izdvojeno
Za protupožarnu zaštitu izdvojeno je 265 tisuća eura više nego lani, a Zagrebačka se svrstala uz bok županija koje najviše ulažu u vatrogastvo.
Vijesti
Radovi u Zagrebu – zatvara se južni kolnik Zagrebačke avenije, promet prebačen na suprotnu stranu
Zatvara se južni kolnik nadvožnjaka iznad Selske, a promet će se privremeno odvijati samo dvjema trakama
Moja županija
TZ Zagrebačke županije postavlja održivost kao temelj razvoja destinacije
Zaključci panela usmjereni su prema jedinstvenoj poruci – dugoročna održivost ne podrazumijeva smanjenje razvoja, nego njegovo preusmjeravanje prema modelu koji uzima u obzir granice prostora i potrebe lokalne zajednice.
Turizam više ne može biti promatran isključivo kroz broj dolazaka i ekonomski učinak, nego kroz njegov stvarni utjecaj na prostor, okoliš i kvalitetu života stanovnika – poruka je panela održanog u Zagrebačkoj županiji, gdje je održivost postavljena kao ključni okvir budućeg razvoja destinacije.
Rasprava pod nazivom „Okoliš kao kapital: Kako očuvanje postaje pokretač održivog turizma” održana je danas u organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije. Okupljeni su bili predstavnici lokalne samouprave, turističkog sektora i organizacija za zaštitu prirode, uz fokus na pitanje koliko turizam može rasti, a da pritom ne naruši prirodne i društvene resurse.
Središnja tema otvorena je kroz dilemu koja sve češće prati razvoj destinacija – gdje završava turistički razvoj, a počinje preopterećenje prostora.
Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je da se pristup destinaciji u posljednjih nekoliko godina promijenio iz temelja te da se naglasak više ne stavlja na promociju, nego na upravljanje posljedicama turizma: „Destinacija nije izlog, destinacija je prije svega sustav odgovornosti. U Turističkoj zajednici Zagrebačke županije održivost gradimo unatrag šest godina. Naš zadatak nije samo dovesti gosta, nego upravljati učincima koje turizam ostavlja u prostoru, zajednici i kvaliteti života.”
U raspravi je naglašeno da odgovornost za turistički razvoj ne može biti isključivo na turističkim zajednicama, nego i na lokalnoj vlasti koja oblikuje prostor u kojem se turizam odvija. Gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian upozorio je da bez koordinacije svih dionika održivost ostaje deklarativna: „Lokalna samouprava nije samo domaćin turizma, mi smo suoblikovatelji prostora u kojem turizam živi i razvija se. Naša je odgovornost osigurati da turistički razvoj ide ruku pod ruku s potrebama građana, zaštitom okoliša i očuvanjem identiteta našeg kraja.”
U drugom dijelu panela otvorena je i tema konkretnih lokalnih praksi i primjera suradnje između gradova, turističkih zajednica i gospodarstva. Istaknuto je da se održivost ne gradi isključivo strategijama, nego i konkretnim modelima povezivanja lokalnih resursa s turističkom ponudom, pri čemu se naglašava važnost očuvanja identiteta manjih sredina.
Turistička zajednica Zagrebačke županije najavila je nastavak razvoja politika koje povezuju turizam, okoliš i lokalnu zajednicu, uz daljnje jačanje održivosti kao temeljnog kriterija planiranja turističkog razvoja.
Povoodm dana Gradske četvrti Pleso, u subotu 13. lipnja, održat će se “Turnir Plešana”. Broj sudionika je ograničen na maksimalno šest ekipa, a kotizacija iznosi 15 eura po igraču. Organizatori ističu i kako su hrana i piće osigurani za svaku ekipu.
Najuspješnije ekipe očekuju i nagrade, pobjedniku pripada pehar i 30 piva, drugoplasiranoj ekipi pehar i 20 piva, dok će treće mjesto osvojiti pehar i 10 piva.
Prijave za Turnir Plešana moguće su putem telefona na brojeve 098 810 020 (Slavko) i 097 699 5150 (Donny).
Moja županija
Zagrebačka županija pokazala snagu domaće proizvodnje na sajmu u Skradinu
Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske.
Oko 170 izlagača sudjelovalo je na 15. Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije, koji se od 30. travnja do 2. svibnja održavao na tri lokacije u Skradinu, nudeći posjetiteljima bogat presjek domaće proizvodnje i tradicije.
Među sudionicima bila je i Zagrebačka županija, ovogodišnji partner sajma, koja se predstavila kroz proizvode lokalnih proizvođača: „Sirevi Šestak“, OPG Đurinski, OPG Gregorić Snježana, OPG Marjanović Mile, OPG Aroniaexelanta, OPG Cesar Ivica, OPG Varga Nikolina, OPG Barišec – Samo ljuto, OPG Andruza i OPG Ježić Mladen.
Naglasak manifestacije bio je na povezivanju poljoprivrede, turizma i tradicijskih vrijednosti, što je istaknuto i na samom otvorenju. Šibensko-kninski župan Paško Rakić tom je prilikom poručio: „Imamo se čime pohvaliti – od poljoprivrede i stočarstva do vinarstva i tradicijskih proizvoda – a ovaj sajam upravo je mjesto gdje sve to dolazi do izražaja“.
U ime Zagrebačke županije događanju je nazočio zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je ukazao na važnost ovakvih susreta za razvoj domaće proizvodnje i njezinu integraciju u turističku ponudu. „Ovakvi sajmovi izvrsna su prilika za predstavljanje naših proizvođača i konkretno povezivanje zelene i plave Hrvatske. Važno je da potičemo proizvodnju i konzumaciju domaćih proizvoda te da hrvatski proizvodi budu dio turističke ponude“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako Zagrebačka županija sustavno podupire svoje poljoprivrednike kroz bespovratne potpore, koje obuhvaćaju širok raspon ulaganja.
Tijekom trodnevnog sajma posjetitelji su mogli sudjelovati u različitim programima, upoznati raznoliku ponudu domaćih proizvoda te doživjeti autentičnu atmosferu Skradina.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
-
Zanimljivostiprije 3 danaFOTO Prvosvibanjski ručak velikog broja izletnika na jezeru Čiče
-
Moja županijaprije 5 danaMegaprojekt od 50 milijardi eura: Topusko postaje novo europsko AI središte
-
CityLIGHTSprije 4 danaFOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine
-
Moja županijaprije 1 danFOTO Vodeći Posavec prošetao se ”osmicom” u Turopolju