ilustracija (Foto: Unsplash)

Iako je prošlo nekoliko dana od kada je u slastičarnici Vincek u zagrebačkim Dugavama gospodin kupovao kremšnite i pritom zaboravio kuvertu s novcem, i dalje traje potraga za njim, jer po novac se nije vratio.

Društvenim mrežama širi se potraga za gospodinom iz Velike Gorice čiji tekst prenosimo:

„U subotu 06. rujna u večernjim satima između 20 i 21 sat, u slastičarnici Vincek u Dugavama, jedan gospodin iz Velike Gorice zaboravio je kuvertu s novcem. Nažalost, unutra nema apsolutno nikakvih podataka o gospodinu, spomenuo je da je iz Gorice dok je čekao kremšnite, jako mu se zurilo, u žurbi je ostavio novac. Novac nam je dao gospodin koji je došao nakon njega, ali dok smo primijetili svi skupa, našeg gospona vise nije bilo na vidiku. Čekali smo par dana u nadi da će se vratiti ali ništa. Mogu prepoznati gospodina kako izgleda, i on će znati koliko je novaca u kuverti. Eto ako možda netko ima nekakvu info.“ – piše na facebook stranici Mame u Velikoj Gorici, gdje se mogu ostaviti informacije ako netko zna gospodina.

Redovni učenici srednjih škola s područja Velike Gorice i ove godine imaju pravo na novčanu naknadu za pomoć u školovanju, poput nabave udžbenika i ostalih obrazovnih materijala.

Riječ je 140 eura koje će isplatiti Grad Velika Gorica temeljem prikupljenih zahtjeva učenika pod uvjetom da su redovni učenici srednje škole i da imaju prebivalište ili boravište na području grada.

Zahtjev za ostvarivanje prava na isplatu novčane naknade preuzima se OVDJE, a uz njega je potrebno priložiti dokaz o prebivalištu/boravištu učenika, presliku kartice tekućeg ili žiro računa učenika i dokaz/potvrdu o redovnom pohađanju srednje škole u školskoj godini 2025./2026.

Ističemo kako učenici koji polaze Gimnaziju Velika Gorica, Ekonomsku školu Velika Gorica, Srednju strukovnu školu Velika Gorica i Zrakoplovno tehničku školu Rudolfa Perešina ne trebaju dostaviti navedene dokumente, jer za njih postoji vjerodostojna evidencija škola.

Zahtjevi se podnose do 10. listopada:

• u prizemlju Gradske uprave, Trg kralja Tomislava 34, u vremenu od 9.00 do 15.00 sati
• u holu srednjoškolskog centra na adresi Ul. kralja S. Tomaševića 25, od 12.00 do 14.00 sati
• na adresu elektroničke pošte: [email protected]

Film „Hassanovi ratovi“, u režiji i scenariju Roberta Bubala, urednika Nedjeljnog Večernjeg lista, te u produkciji Olimp Marija Vukadina, nastavlja osvajati srca publike i žirija, ali i ispisivati stranice filmske povijesti.

Nakon velikih uspjeha i nagrada u Vukovaru i Tuzli, stiglo je i treće veliko priznanje – ovoga puta na 7. Internacionalnom Avanturističkom Film Festivalu Avant & Una u Bihaću.

U međunarodnoj konkurenciji filmova iz Austrije, Poljske, Palestine, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, „Hassanovi ratovi“ zablistali su snagom svoje priče i autentičnošću svjedočanstva. Žiri festivala, u sastavu Jasmin Agić (predsjednik), Anila Gajević i Dejan Dabić, jednoglasno je odlučio dodijeliti Nagradu za najbolji dokumentarni film upravo ovom naslovu.

Odluka žirija nije bila samo priznanje filmu, već i duboko poštovanje prema životnoj priči i hrabrosti glavnog protagonista – Hassana Haidara Diaba, nagrađivanog novinara i ratnog reportera Večernjeg lista. Njegova iskustva s ratišta Bliskog istoka, ispričana kroz objektiv kamere, pretočena su u dokumentarac koji ne ostavlja nikoga ravnodušnim.

– Izuzetno sam ponosan na ovu još jednu u nizu nagradu. Ona nije samo moja, nego i nagrada mome gradu, Velikoj Gorici, koja mi je uvijek bila dom i snaga. Ovo priznanje vidim kao potvrdu da se istina uvijek probije, ma koliko puta bila prešućivana. Zahvalan sam svima koji su vjerovali u ovaj film i moju priču – ispričao je Hassan.

„Hassanovi ratovi“ nisu samo film – oni su svjedočanstvo epohe, mozaik povijesti regije rastrgane ratovima, ideologijama i podjelama, ali i osobna priča o čovjeku koji je istini posvetio život. Film donosi autentičan prikaz Bejruta i Bliskog istoka, kroz desetljeća političkih, nacionalnih i vjerskih lomova. To je priča o novinaru koji je uvijek bio ondje gdje je najopasnije – kako bi donio istinu, bez obzira na cijenu.

Unska sirena, nagrada iz Bihaća, nosi snažnu simboliku. Rijeka Una, kao simbol života, čistoće i postojanosti, u ovom kontekstu postaje metafora za istinu i hrabrost. Dodjela ove nagrade filmu o Hassanu potvrđuje da istina, izgovorena i ispričana u najtežim trenucima, uvijek pronađe svoj put i pobijedi.

Ovim priznanjem, nakon Vukovara i Tuzle, Bihać je postao nova postaja na pobjedničkom putu filma „Hassanovi ratovi“, koji će zasigurno nastaviti osvajati publiku i festivalske žirije diljem svijeta.

U sklopu programa Matičin četvrtak, kojeg organizira Ogranak Matice hrvatske Velika Gorica, u četvrtak 11. rujna 2025. s početkom u 18:30 sati u Područnoj knjižnici Galženica u Velikoj Gorici te na web stranici Ogranka, bit će predstavljena knjiga “Neznani svijet Emila Laszowskog” autora dr. sc. Marija Stipančevića.

Emil Laszowski najpoznatiji je kao autor kapitalnog djela “Povijest plemenite općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane I – III”. Osim što je radio u Hrvatskom zemaljskom arhivu u Zagrebu, Laszowski je objavio brojne zbirke arhivske građe, a 1905. godine s Velimirom Deželićem starijim osnovao je Družbu »Braća Hrvatskoga Zmaja«. Njegov život i znanstveni opus već godinama sustavno proučava povjesničar i arhivist Mario Stipančević.

Stipančević, rođen 1975. u Mačkovcu na Savi, školovao se u Novoj Gradiški te diplomirao povijest i etnologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2001. zaposlen je u Hrvatskom državnom arhivu, gdje je obnašao različite dužnosti, od rada u odsjecima za arhivsko gradivo do mjesta vršitelja dužnosti ravnatelja, pročelnika znanstvenog odjela i arhivskog savjetnika. Godine 2006. magistrirao je nacionalizme u Hrvatskoj početkom 20. stoljeća, a 2012. doktorirao upravo na temi Laszowskog.

Društvo žena Anđela Lovreković u subotu, 13. rujna od 14 sati na Drevinom gruntu, kod kapele sv. Vida u Mraclinu, organizira već tradicionalnu gastro-manifestaciju “Po starinski”.

Tema ovogodišnje priredbe je voće, a vrijedne “Anđele” spremaju knedline sa šljivama, neizostavne štrukle s tropom i pečenu vratinu s krumpirom na salatu.

Od slatkih delicija tu će biti štrudlini ‘sake fele’: od jabuka, šljiva, višanja i drugog voća, ali i voćne torte i druge starinske slastice dok će sve okupljene glazbom zabaviti tamburaški sastav “Lajbeki”.

Dobar razlog da se zaputite u Mraclin i ručate ‘po starinski’!