(Foto: Privatni album, tekst: Gianna Kotroman)

Karlo Milinković, kojem je u javnosti poznatije umjetničko ime Šljeminho, velikogorički je raper koji nas oduševljava satiričkim stihovima, a nedavno je u svojem studiju imao „pojačanje“.

Osmogodišnji Franjo Đuričić Frenki, učenik OŠ Eugena Kumičića, koji glazbenika zna od kad zna za sebe, predložio je suradnju na novoj pjesmi „Ludi kuhar“, a Šljeminhu nije trebalo dvaput reći…

– Frenki i ja smo familija a svakodnevno, na putu do škole, prolazi pored mog kafića u Velikoj Gorici kada si malo pospikamo i dotaknemo se i poslovnih tema. Tako mi je predložio da zajedno snimimo pjesmu, što sam objeručke prihvatio. Tekst pjesme prati kuhara u restoranu, koji mukotrpno radi a ja se ljutim na njega i tjeram ga da radi još više. Suradnja je bila zabavna, Frenki je ritmički polovio sve brzo, ima dara i postao je najmlađim reperom u Hrvatskoj koji je snimio studijsku pjesmu. Bilo je fantastično raditi s njim! – rekao nam je Šljeminho uz nadu da će se publici pjesma svidjeti.

S Frenkijem, kaže, očekuje i nastavak suradnje, a tome se veseli i mladi Velikogoričanin.

– Karlo mi je bio veliku uzor i sad kad smo snimili pjesmu očekujem koncert na Hipodromu za 10 godina! – našalio se simpatični osmogodišnji Franjo Đuričić Frenki i ispričao anegdotu o tekstu pjesme „Ludi kuhar“.

–Ja sam najprije napisao tekst i dao Karlu, ali on ga je izgubio, pa je morao napisati novi tekst. Ali, jako mi je bilo zabavno snimati pjesmu, nagutao sam se usput i soka, i ispala je super. Jako sam ponosan – ispričao je Frenki, a mama Maja još je nadodala da ga kroz život vodi upornost, kao i kod nastanka ove pjesme.

– Ono što zamisli, to i ostvari. Oduvijek je govorio da će biti pjevač ili bankomat! – misli da ako radiš u kutiji od bankomata,  svaki dan brojiš novce i pun si para, ali mislim da mu je ovo s pjevačem ipak pametnija ideja. Znači, Karla je obilazio stalno, na putu do škole, do pekare…odnio mu je test pjesme na nekakvoj kuverti i ispostavilo se na kraju da su odličan glazbeni par. Inače, Karlo je sin od moje sestrične tako da sve ostaje u familiji – ispričala je Maja Đuričić, ponosna mama najmlađeg hrvatskog repera.

Tako je gorička glazbena scena od ovog ljeta bogatija za novu nadu repa, a evo što su to Šljeminho i Frenki skuhali:

Predstojeći vikend, točnije petak i subota, 25. i 26. srpnja 2025., donosi cijeli niz zanimljivih događanja diljem okolice. Bilo da ste u potrazi za opuštenom večeri uz stand-up komediju i koktele, kulturnim programima na otvorenom ili pak feštom pod zvjezdanim nebom, donosimo vam pregled događanja koji će vam pomoći da odaberete savršen plan za vikend.

Buševec – Gin, sendviči i stand-up

Ako volite kombinaciju dobrog zalogaja, kvalitetnog pića i neodoljivog humora, u petak svakako uperite kompas prema Buševcu. Tamo vas očekuje manifestacija BUŠ-KUŠ, koju organizira Ogranak Seljačke sloge Buševec, a koja se etablirala kao jedan od najopuštenijih ljetnih događaja u regiji. Večer započinje u 20:00 sati tzv. “Gavran partyjem”, gdje glavnu ulogu preuzimaju pulled pork sendviči i kokteli na bazi gina iz Destilerije Gavran, poznatog imena među ljubiteljima ovog prozirnog eliksira.

Uz street food atmosferu i etno ambijent, prava poslastica slijedi u 22:00 sata, kada na scenu stupa poznati stand-up komičar i hrvatski zet, Peđa Bajović. Njegov stand-up show “Najbolji sat i kusur” već godinama oduševljava publiku širom Hrvatske, a publika u Buševcu će imati priliku uživati u humoru koji britko i precizno secira svakodnevne situacije. Ulaz je 10 eura, no požurite s rezervacijama, broj mjesta je ograničen, a interes velik.

Zagreb – Večer kulture na Opatovini

Zagrebačka publika željna kazališnog doživljaja ne mora putovati daleko. U dvorištu Opatovine, pod vedrim nebom, Kazalište Histrion donosi komediju „Muke po Iveku“ autora Nine Škrabea, u režiji Ivana-Gorana Viteza. Ova dinamična predstava u dva čina, lokalna je adaptacija engleske hit-komedije „Run for your wife“ i prati dvostruki život zagrebačkog Uber vozača koji žonglira između dvije supruge, jedne na Vrbanima, druge na Vrbiku.

Uz tipičan zagrebački humor, šaroliku postavu likova i zaplete koji se granaju u sve smjerove, predstava nudi večer smijeha, satire i neizvjesnosti. Cijena ulaznice je 25 eura.

Sisak – Glazba, poezija i animacija u kulturnom ruhu

Sisak ovaj vikend nudi dva sjajna kulturna programa. Prvi je koncert grupe Rebecca bend koji se održava u sklopu Kulturnog ljeta KKV-a, u petak u 21 sat u Kazalištu 21. Dobra zabava, glazba i ples uz osvježenje na šanku garantiraju večer za pamćenje.

Ako ste ipak raspoloženi za mirniji, ali ništa manje zanimljiv sadržaj, Galerija Striegl vas u petak poziva u dvorište Holandske kuće. Program započinje u 18 sati ljetnom rasprodajom publikacija i promotivnih materijala galerije, dok u 19 sati slijedi promocija zbirke poezije “Motritelj selidbe ptica” autora Nikole Tadića. Dan završava u 20:30 projekcijama kratkometražnih animiranih filmova, stvarajući savršenu sinergiju književnosti, likovne umjetnosti i filma.

Jastrebarsko – Svetojanska proslava

Za one koji vikend žele provesti u duhu tradicije, Gorica Svetojanska, smještena nedaleko Jastrebarskog, poziva na proslavu blagdana Sv. Ane, Janinovo 2025. Subotnji program započinje jutarnjom svetom misom u 8 sati, a nastavlja se svečanom misom u 11 sati te večernjom u 18 sati. Kraj dana uveličat će nastup folklorne skupine Rečički sokoli u 20 sati. Ova proslava spaja duhovnost i zajedništvo s kulturnom baštinom, idealno za sve koji žele predah od gradske žurbe.

Sveti Ivan Zelina – Glazbena eksplozija uz Vatrogasce

U subotu navečer, Zelina nudi pravu glazbenu poslasticu, koncert popularne grupe Vatrogasci u Čudesnoj šumici. Poznati po svojim humorističnim tekstovima i rasplesanim ritmovima, Vatrogasci garantiraju večer smijeha i dobre zabave. Početak programa je u 20 sati, a ulaznica iznosi simboličnih 8 eura. Koncert će se održati na ŠRC-u Sveti Ivan Zelina.

Spakirajte dekicu, napunite mobitel, ponesite osmijeh i krenite u vikend koji, kako god ga isplanirali, može postati priča za pamćenje.

Kad pogledate temperaturu na mobitelu i vidite da se kuhate na 30 stupnjeva, a godišnji odmor još nije na vidiku, pitanje nije gdje nego kako se brzo možete rashladiti. Dobra vijest je da more nije jedina opcija. Na svega sat vremena vožnje, kriju se prirodna kupališta i uređene plaže koje pružaju pravi ljetni doživljaj bez vožnje do obale. Riječ je o mjestima gdje vas umjesto ležaljki po 40 eura čeka hlad vrba, skok s desetmetarske skakaonice, plićaci za djecu i mir kojeg ni najluksuzniji resorti ne mogu nadmašiti.

Kupalište Letovanić

Za one koji više vole prirodu i mir, Letovanić je skriveni dragulj uz Kupu, sve popularniji među stanovnicima metropole. Plaža Goli Brijeg nudi pravi povratak osnovama, bez kafića i ležaljki, ali s puno prostora, pijeska i sjene pod drvećem. Idealno je za piknik, odbojku, dječju igru ili jednostavno opuštanje u tišini. Ovdje ste gosti prirode, pa svakako ponesite hranu, piće i dobru volju.

Bazeni Caprag – Sisak

Smješteni u sisačkom naselju Caprag, ovi bazeni nude nešto za svakoga. Olimpijski bazen za ozbiljne plivače, dva dječja bazena za najmlađe, tereni za odbojku i nogomet na pijesku za one s natjecateljskim duhom te tobogani za sve koji traže dozu adrenalina. Tu je i ugostiteljski objekt, a kroz suradnju s Gradom Siskom provode se i škole plivanja te vaterpola. Često se održavaju sportski turniri, a atmosfera je živa i vedra cijelo ljeto. Radno vrijeme prilagođeno je ljetnim gužvama, svaki dan do 20 sati.

Zibel – Sisak

Na obali rijeke Kupe u sisačkom kvartu Zibel smjestilo se istoimeno kupalište koje već godinama ljeti okuplja sve generacije. Kombinacija sportskih terena, od nogometa i ulične košarke do odbojke na pijesku, uz prostor za roštiljanje i dječje igralište, čini Zibel savršenim mjestom za jednodnevni izlet s obitelji ili društvom. Dodatni plus je i beach bar koji se nalazi tik uz obalu. To je idealno mjesto za kavu nakon plivanja ili hladno piće dok djeca igraju stolni tenis.

Foginovo – Karlovac

Foginovo kupalište, prvo registrirano riječno kupalište u Hrvatskoj, smješteno gotovo u samom središtu Karlovca, mjesto je koje lokalci poštuju kao dio identiteta grada. Za slabije pokretne osobe osigurani su lift za ulazak u vodu, pristupne rampe i ležaljke. Animatorima i spasiocima ovdje ništa ne promiče, a ako vam dosadi sunčanje, možete zaigrati vaterpolo, odbojku na pijesku ili jednostavno zaroniti u mir slatkovodnog akvarija Aquatika koji se nalazi u blizini. Ljeti se tu održava i riječno kino, dok jutra znaju započeti plivanjem uz labudove. Savršen spoj grada, prirode i povijesti.

Foto: visitkarlovac.hr

Mrežnička kuća – Donji Zvečaj

Nedaleko od Duge Rese, Mrežnica nudi oazu, Mrežničku kuću. Smještena u mjestu Donji Zvečaj, ova destinacija kombinira sve što vam treba za savršen dan. Kristalno čista rijeka, mogućnost vožnje kanua i ponuda vrhunskih jela domaće kuhinje. Ovdje nećete pronaći klasično kupalište s betonskim platoima, već autentično iskustvo kupanja u rijeci, s drvenim pontonima i prirodnim ambijentom. Burger od crne slavonske svinje, katsu piletina i čips od šarana uz domaće koktele čine da ne želite otići.

Gradsko kupalište Petrinja

Kod Petrinje, rijeka Kupa ponovno pokazuje zašto je omiljena među ljubiteljima riječne vode. Gradsko kupalište u Petrinji nudi široku, mirnu rijeku i uređene obale idealne za izležavanje. Tijekom ljeta ovdje se održavaju razni programi i sadržaji, a kupalište nudi dovoljno prostora za sve, i one koji traže hladovinu i one koji dolaze po dozu sunca. Ako želite kupanje u prirodi, ali s urbanim štihom, onda je ovo pravi izbor.

Aquacity – Varaždin

Za one kojima vožnja nije problem, tri kilometra od centra Varaždina krije se prava urbana oaza, Aquacity. Popularno zvan „Varaždinsko more“, ovo uređeno kupalište nudi više od 5000 kvadratnih metara plaže, zelenih površina i prirodnog hlada. Idealno za obitelji s djecom. Tu su igrališta, sportski tereni, mini golf i odbojka na pijesku. Zanimljivo, ulaz je besplatan, što je rijetkost za ovako opremljene komplekse.

Foto: turizam-vzz.hr

Zaboravite na stresne vožnje do Jadrana i skupe jednodnevne izlete, najbolja ljetna iskustva možda se nalaze puno bliže nego što mislite. Sve što vam treba je ručnik, boca vode i dobra volja. A more? More će pričekati.

Prema najnovijem Henley Passport Indexu za srpanj 2025., Hrvatska se pozicionirala kao prava sila na karti svjetske mobilnosti, osvojivši visoko deveto mjesto među gotovo dvjesto država, prenpsi HRT. A možda najzanimljivije je to da pretekli SAD.

Prema Henley Passport Indexu, Hrvatska je u srpnju 2025. ostvarila impresivnu brojku. Hrvati mogu bez vize, ili uz vizu po dolasku, posjetiti čak 183 zemlje. Time se naša putovnica smjestila rame uz rame s onima iz Latvije, Slovačke, Slovenije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Zajedno dijele prestižno deveto mjesto, čime Hrvatska ne samo da drži korak s razvijenim svijetom, već nadmašuje neke od najvećih globalnih sila.

Primjerice, američka putovnica, nekoć simbol apsolutne slobode kretanja, pala je na deseto mjesto s pristupom u 182 države. Kanadska putovnica nalazi se tek na osmom mjestu, a britanska na šestom. Na samom vrhu ljestvice su Singapur (193 zemlje), Japan (2. mjesto) te skupina europskih i azijskih zemalja koje dijele treće mjesto s pristupom u 189 država.

Indeks, koji se temelji na podacima Međunarodne udruge za zračni promet (IATA), objavljuje se četiri puta godišnje i već gotovo 20 godina predstavlja standard za procjenu tzv. “putničke slobode”, ključnog elementa modernog državljanstva.

Kuda sve možemo?

Hrvati mogu ući u većinu europskih zemalja, ali i u destinacije koje su donedavno bile nezamislive bez dugotrajnih konzularnih procedura.

Tu su zemlje poput Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Kanade, Kine, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Brazila, Meksika, Indonezije, Australije i gotovo cijele Europe, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Osim turističkih, hrvatskim državljanima otvorena su i poslovna vrata u brojnim azijskim, afričkim i latinoameričkim zemljama.

Prema popisu koji uključuje 183 zemlje, Hrvati bez vize mogu ući i u mnoge otočne rajeve, Sejšeli, Fidži, Bahame, Mauricijus, Maldivi, Aruba i mnogi drugi. Zanimljivo je i da su među tim destinacijama i politički kompleksna područja poput Hong Konga, Palestine, Kosova i Tajvana.

Cijeli popis možete pronaći ovdje.

Foto: Anderson Wei/pexels.com

Što utječe na snagu putovnice?

Snaga jedne putovnice nije slučajnost. Ona je rezultat kompleksnog spleta političkih odnosa, ekonomskih pokazatelja i međunarodne percepcije. Henley Passport Index, uz pomoć podataka IATA-e i analize globalnih trendova, ističe nekoliko ključnih faktora koji određuju koliko je neka putovnica “poželjna”.

Prvi i najvažniji čimbenik je prihod zemlje. Visok BDP po glavi stanovnika povećava vjerojatnost da će druge države otvoriti svoja vrata njezinim građanima. Razlog? Građani bogatijih zemalja percipiraju se kao manji rizik za ilegalno zadržavanje, manji teret za socijalne sustave i jednostavno kao atraktivniji turisti i investitori.

Drugi faktor je politička stabilnost. Države pogođene ratovima, unutarnjim sukobima ili nesigurnošću često imaju vrlo ograničenu slobodu putovanja. Primjeri poput Somalije, Sirije i Južnog Sudana to zorno ilustriraju. S druge strane, Hrvatska, iako nije među najbogatijima, uživa relativno visoku razinu stabilnosti, što dodatno pridonosi njezinoj reputaciji.

Zanimljivo je da stupanj demokracije, iako važan, nije presudni faktor. Primjerice, Ujedinjeni Arapski Emirati, autokratska zemlja bez višestranačkih izbora, imaju jednu od najmoćnijih putovnica na svijetu. Suprotno tome, neke demokratske države poput Armenije i Tunisa i dalje imaju vrlo ograničen broj bezviznih destinacija.

Geopolitika, dakle, ima svoju logiku. Povjerenje, diplomatski odnosi, ekonomska suradnja i sigurnosni rizici važniji su od političkog uređenja.

Što to znači za hrvatske građane?

Za prosječnog hrvatskog državljanina, deveto mjesto na globalnoj ljestvici možda djeluje apstraktno. No u praksi, to znači više slobode, manje papirologije, više spontanih putovanja i jednostavnije sklapanje međunarodnih poslova. Studentima otvara mogućnosti studiranja u inozemstvu bez viza, poduzetnicima olakšava poslovne pregovore, a svima zajedno pruža osjećaj globalne pripadnosti.

U Hrvatskoj je tijekom 2023. godine od utapanja smrtno stradalo 68 osoba, 46 muškaraca i 22 žene. Najugroženiji su bili stariji od 65 godina te osobe srednje životne dobi, a tragedije su se događale diljem zemlje, na moru, rijekama, jezerima i bazenima. Iako utapanje može zadesiti bilo koga, bilo kada i bilo gdje, prevencija još uvijek nije dobila institucionalnu težinu koju zaslužuje. Unatoč dokazima da učenje plivanja smanjuje rizik od utapanja kod djece za čak 88 %, Hrvatska već 15 godina nema sustavnu obuku plivanja u školama.

Boravak u vodi donosi fizičke i psihološke blagodati, posebice za osobe s kroničnim bolestima, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. No, istodobno upozoravaju, svako vodeno okruženje krije rizike. Statistike Svjetske zdravstvene organizacije kažu da godišnje više od 300.000 ljudi širom svijeta izgubi život utapanjem. Hrvatska, sa svojom obalom, rijekama i jezerima, nije pošteđena. Naprotiv, prosječno godišnje bilježi više desetaka smrtnih slučajeva, a ukupan broj stradalih između 2014. i 2023. doseže najmanje 769 osoba, piše Novi list.

Nedavni slučaj iz Novog Čiča dodatno osnažuje ovu statistiku. Podsjećamo, mladić iz Kenije s privremenim boravkom u Hrvatskoj nestao je tijekom kupanja u jezeru. Potraga je trajala više od tri sata, a njegovo tijelo pronađeno je tek oko 23:20 sati. Policija je i tada ponovila apel građanima, ne ulazite u vodu nakon jela ili pod utjecajem alkohola, ne kupajte se sami, ne skačite u nepoznatu dubinu, i birajte uređena kupališta. Jer slatkovodne površine, poput tog jezera, znaju biti iznimno opasne. Raslinje, neravno dno, promjene temperature i nevidljive struje mogu stvoriti smrtonosnu zamku i za iskusne plivače.

Foto: Arın Turkay/pexels.com

Svjetski dan prevencije utapanja

Hrvatski Crveni križ već godinama upozorava da je utapanje drugi najčešći uzrok smrti kod djece, odmah iza prometnih nesreća. Procjenjuje se da između 40 i 70 % djece u Hrvatskoj ne zna plivati, a organizirana obuka iz školskog kurikuluma izbačena je još 2010. godine. Od tada, učenje ove temeljne vještine ovisi o volji roditelja, mogućnostima lokalne zajednice i privatnim inicijativama. I to u zemlji s tisućama kilometara obale i vodenih površina.

Upravo zato Crveni križ ove godine Svjetski dan prevencije utapanja, 25. srpnja, posvećuje važnosti dostupne i sustavne poduke plivanja za svu djecu. Organiziraju se radionice prve pomoći, obuka neplivača i edukacije za građane, ali bez podrške države, ti napori ostaju kap u moru. Djeca koja nauče plivati imaju 88 % manji rizik od utapanja. No, čak i ona koja znaju plivati moraju biti pod nadzorom.

Posebna pažnja treba se posvetiti kroničnim bolesnicima, osobama sa srčanim tegobama, dijabetesom i epilepsijom. Za njih čak i uobičajeno kupanje može biti opasno ako se ne pridržavaju liječničkih preporuka ili ako se kupaju sami. Neki lijekovi dodatno povećavaju rizik od nesvjestice, dezorijentacije i gubitka kontrole nad tijelom u vodi.

Alkohol dodatno otežava situaciju. On remeti koordinaciju, usporava reakcije i smanjuje sposobnost racionalnog odlučivanja, a upravo to može biti pogubno u vodi. Ako se već dogodi incident, potrebno je brzo i pravilno reagirati. No čak i ovdje postoji rizik. Osoba koja se utapa može nesvjesno ugroziti spasioca. Zato spašavanje treba, ako je moguće, prepustiti obučenim osobama. U nedostatku istih, treba koristiti pomagala, prsluke, užad, pojas za spašavanje i odmah pozvati hitne službe.

Što dalje?

Unatoč stotinama života izgubljenih posljednjih godina, tema utapanja i dalje ne dobiva institucionalnu važnost. Sustavna obuka plivanja ne postoji, edukacija građana o sigurnosti u vodi ostaje u rukama entuzijasta i nevladinih organizacija, a brojke neumoljivo rastu.

Hrvatski Crveni križ, koji godinama vodi bitku za edukaciju i poduku, ove godine stavlja fokus na dostupnost obuke plivanja za svu djecu. Jer svako dijete koje ne zna plivati , potencijalno je dijete koje se može utopiti.