Povežite se s nama

Moja županija

U Hrvatskoj se godišnje utopi 80 osoba, a vrućine mame na kupanje u jezerima

Evo koji su savjeti za odgovorno ljetovanje…

Objavljeno

na

Turistička sezona je počela, Zagrebačka županija bilježi sve veći broj dolazaka domaćih i stranih turista, a tim povodom na jezeru Rakitje organizirana je konferencija za medije s ciljem apeliranja na opasanosti u jezerima i prirodi te općenito na vrućini.

– Apeliramo na sve turiste i naše stanovnike da sa sobom uvijek imaju vodu za piće, stariji i djeca da izbjegavaju boravak na otvorenom u najvrućem dijelu dana, da imaju adekvatnu odjeću i obuću kada idu na planinarenje i boravak u prirodu – rekao je Božidar Čurić, pročelnik Područnog ureda civilne zaštite Zagreb, posebno upozorivši da nikad ne ostavljaju djecu i životinje bez nadzora u automobilima.

Temperature su sve više, a brojni građani spas od vrućina pronalaze u šodericama ili umjetnim jezerima, a na području Zagrebačke županije postoji desetak jezera na kojim se ljudi kupaju na vlastitu odgovornost.

Liječnik Dominik Raos iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije istaknuo je kako se na godišnjoj razini u Hrvatskoj nesretnim slučajem utopi prosječno 80-ak osoba, a najviše se radi o malenoj djeci, neplivačima, alkoholiziranim osobama i kroničnim bolesnicima.

– Kada se netko utapa mi mislimo da on maše rukama, da zove i viče upomoć, a to je pogrešno. Djeca se utapaju tiho i brzo. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, radi uzimanja redovite terapije lijekova mogu imati smanjene motoričke sposobnosti i teže reagirati u vodi. Ako se u hladnu vodu bacate jako vrući, ne znate dobro plivati ili ne poznajete dno rijeke ili jezera, može vas zahvatiti šok, povući struja ili granje, može doći i do srčanog udara, grčeva mišića i drugih tegoba. Alkohol smanjuje moć razlučivanja i percepciju opasnosti pa su ljudi puno hrabriji i odvažniji u svojim pothvatima, stoga bi kupanje u alkoholiziranom stanju trebalo izbjeći – rekao je Raos dodavši bi, da kada primijetimo da se netko utapa, bilo idealno priskočiti u pomoć, ali da treba paziti i na sebe.

– Utopljenik se uvijek za nešto hvata. Ponekad toliko čvrsto primi spasioca da i njega povuče sa sobom – naglasio je Raos i savjetuje da se utopljenika što prije izvuče iz vode, polegne na bok i – ako ne diše – da prva reanimacija bude s pet upuha u usta i masažom srca.

Direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivana Alilović istaknula je kako je Zagrebačku županiju do sada ove godine posjetilo 18 posto više turista, ostvarivši 17 posto više noćenja nego lani u isto vrijeme. Istaknula je kako Zagrebačka županija razvija održivi turizam, za što ima i međunarodni certifikat, a dio održivosti svakako je i sigurnost turista i stanovnika.

Kako bi što bolje informirali građane i turiste o odgovornom ponašanju te pravilnim reakcijama u ljetnom razdoblju, Ravnateljstvo civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova izradilo je informativni letak na hrvatskom i engleskom jeziku pod nazivom Odgovorno ljetovanje.

 

Moja županija

Kruno Simon u gostima: Istanbul mi je drugi dom, a u Samoboru imam sve što mi treba…

Košarkaš koji je dvaput bio prvak Europe u dresu turskog Anadolu Efesa, dugogodišnji hrvatski reprezentativac, frajer s više nego ozbiljnom karijerom, ulazi u svoju posljednju sezonu. U dresu Samobora, kod tate i trenera Đure

Objavljeno

na

Objavio/la

Nakon što je 15 godina nosio dres Zagreba, nakon što je prošao Španjolsku, Rusiju, Italiju i Tursku, nakon što je s reprezentacijom proživio sve lijepe, ali i manje lijepe trenutke, nakon što su mu u Istanbulu podigli dres pod svod dvorane, Kruno Simon (39) odlučio je doći u – Samobor! Prijelaznu sezonu odradio je u dresu Cedevite u najvišem rangu hrvatske košarke, a od jeseni prošle godine pridružio se tati Đuri.

– Da, tata je sigurno najvažniji razlog, ali nisam samo zbog njega odlučio doći u Samobor. Tu je i predsjednik kluba Mislav Maroević, jedan vrlo sposoban čovjek, koji je podigao klub i vodi projekt koji mi je u ovoj fazi života i karijere baš po mjeri. Igram košarku, uživam, družim se s tatom… Subotom odemo na kavu, odigramo utakmicu, odemo na klopu poslije toga i imamo super iskorišten dan! – kazao je Kruno gostujući u posljednjem nastavku serijala “Sport Zagrebačke županije”.

Samobor je prošle sezone dogurao do polufinala prvenstva, jednako kao i Gorica, pa ispao od Vrijednosnica Osijek. Ove će sezone, najavljuje Simon mlađi, ambicije ponovno biti vrh tablice.

– Neću sad tu govoriti da nam je imperativ ulazak u Premijer ligu, ali vjerujem da bismo mogli biti u vrhu. Pojačali smo se ovog ljeta, došlo je nekoliko kvalitetnih igrača, a ja ću pomoći koliko mogu. Kaže stari da ću igrati “četvorku”, valjda ću moći – sa smiješkom kaže Kruno.

Bez obzira na godine, bez obzira na nešto manji broj treninga, Simon je u drugom rangu hrvatske košarke klasični – svemirac. Nešto potpuno drugo, posebna razina, što se može pročitati doslovno u svakom kontaktu s loptom. Uostalom, ovdje pričamo o čovjeku koji je dvaput osvajao Euroligu, i to ne baš tako davno. Velika i bogata karijera je iza njega.

– S košarkom sam krenuo u Maksimiru, u kojem je tata u to vrijeme igrao, kratko sam bio i u Zrinjevcu, da bi s 12 godina došao u Zagreb, kod trenera Andreja Tesle. I tu sam ostao sljedećih 15 godina – vratio se Kruno na svoje početke.

Iz tih mlađih dana posebno zvoni jedan detalj…

– Ta moja generacija ’85., u kojoj je bio i Marko Tomas, u svom godištu nikad nije izgubila niti jednu utakmicu! Ni jednu jedinu. Tu ne pričamo samo o hrvatskim okvirima, nego i o turnirima u inozemstvu, na koje smo često išli. Igrali smo mi i sa starijim godištima, znali gubiti i 40-50 razlike, nije da nismo doživljavali poraze, ali u svojoj generaciji smo dominirali.

Ostao je u Zagrebu jako dugo, sve do 27. godine, do trenutka kad je već bilo upitno hoće li ikad otići na višu razinu. Otišao je, za početak u Unicaju iz Malage.

– Tad je Unicaja bila ozbiljan euroligaški klub, trener je bio Jasmin Repeša, i kroz tu sezonu sam puno toga naučio o profesionalizmu u sportu. Trenirali smo mi i u Zagrebu, po dvaput dnevno, ali prije i nakon treninga bi to bila kavica, druženje… A u Španjolskoj sam shvatio što je zapravo svijet vrhunske košarke, tu se svatko bori za sebe, grize u svakom trenutku, a tome se moraš prilagoditi – kaže Simon, koji je ljeto potom preselio u Rusiju.

– Bilo je jako lijepo u Kubanu iz Krasnodara, dvije godine ostao sam tamo, a ostao bih sigurno i puno duže da supruga nije inzistirala da se vratimo negdje u Europu, bliže Zagrebu. I tako smo završili u Olimpiji iz Milana, ponovno kod Jaska Repeše. U gradu koji je super za život, u jako dobrom klubu, bilo je to baš dobro razdoblje, iako rezultati u Euroligi i nisu bili osobiti – prisjeća se Simon.

Sljedeća, najdugotrajnija i najvažnija postaja bila je Istanbul. Anadolu Efes iskoristio je šansu i doveo igrača koji će se u sljedećih pet godina prometnuti u klupsku legendu.

– Trebala su mi tri-četiri mjeseca da se prilagodim na bitno drukčiju sredinu, način života i mentalitet, ali vrlo brzo sam se potpuno udomaćio u Istanbulu. Turci su veliki fanatici kad je sport u pitanju, bilo je tu jako simpatičnih situacija, pogotovo nakon što smo uzeli te dvije Eurolige i dospjeli u središte pažnje. Danas Efes smatram svojim klubom, a Istanbul mi je drugi dom. Kad slijećem na aerodrom u Istanbul, osjećam se kao kad dolazim u Zagreb… Velika je čast što su mi podigli dres pod svod dvorane, i sad se naježim kad se toga sjetim – priznaje Kruno.

Kad se povede priča o reprezentaciji, pogled je danas malo drukčiji.

– Stalno se o toj mojoj generaciji priča kroz neke pamtljive poraze i posrtaje, ali činjenica je da smo mi više-manje stalno bili na rubu borbe za medalju, često i na jednu loptu od polufinala, u Sloveniji 2013. završili smo četvrti… A danas smo zadovoljni što smo bili blizu plasmana na Olimpijske igre. Izbornik Sesar radi sjajan posao, ali radi s onim što ima, a to su tri top igrača i niz onih koji ne mogu raditi razliku na toj razini – zaključio je Simon.

Nastavite čitati

Moja županija

Za brigu o prirodi i okolišu županija dodjeljuje 80 tisuća eura

Podupiru projekte udruga i drugih neprofitnih organizacija.

Objavljeno

na

Zagrebačka županija u ovoj će godini s 80 tisuća eura poduprijeti rad udruga i drugih neprofitnih organizacija koje se bave zaštitom okoliša i prirode.

Najmanji iznos financijske potpore koji se može odobriti po pojedinom projektu je 700 eura, a najveći iznos 5.300 eura, a u okviru ovog natječaja prijavitelj može prijaviti i ugovoriti jedan projekt.

Prioritet kod dobivanja sredstava imat će projekti koji promoviraju načelo održivog razvoja, projekti usmjereni na zaštitu zraka, tla i vode. Prednost će imati projekti usmjereni na očuvanje zaštićenih područja, čišćenja divljih odlagališta otpada kao i projekti iz područja razvoja obnovljivih izvora energije.

Natječaj za prijavu programa i projekata otvoren je do 23. rujna, a više informacija dostupno je na web-stranici Zagrebačke županije.

Nastavite čitati

Moja županija

Župni ljetni kamp u Kravarskom! Djeca se družila uz molitvu, radionice i logorsku vatru

Specifičnost kampa bila je uključenost cijele župne zajednice. 

Objavljeno

na

U okruženju prirodnih ljepota, u župi Uzvišenja Svetog Križa u Kravarskom od 20. do 24. kolovoza održao se župni ljetni kamp za djecu i mlade. Kamp je održan pod vodstvom 12 animatora zajednice mladih župe Kravarsko, na čelu s rektoricom kampa Emom Kolarec, a sudjelovalo je 45 djece koja su pet dana proveli na području župe spavajući u šatorima. Tema ovogodišnjeg kampa bio je blaženi, a uskoro i sveti Karlo Acutis.

– Djeca su dan započinjala molitvom i zajedničkim doručkom nakon čega su slijedile kateheze, radionice, rad u skupinama te u poslijepodnevnim satima igre na kojima su mogućnost sudjelovanja imala i djeca mlađa od 10 godina. Poslijepodnevni dio programa zaključen je svakoga dana misom u župnoj crkvi. Večernji sati provođeni su uz logorsku vatru i zaključeni župnikovom pričom za laku noć – ističu iz Sisačke biskupije te dodaju kako je specifičnost kampa bila uključenost cijele župne zajednice.

– Očevi su pripremali kamp. Kosili su travu, izgradili različite konstrukcije i vanjske tuševe tepripremali kamp kako bi bio primjeren i ugodan za djecu. Majke su, s druge strane, svakoga dana pripremale ručak i večeru za 60 djece, dok je ostatak župljana bio raspoložen za svakodnevno donošenje poslastica – dodali su iz biskupije.

Sudionici kampa jedno poslijepodne proveli su i na kupanju u Pokupskom u zajedništvu s animatorima i roditeljima, a kamp je završio hodočašćem u Karlovac u Nacionalno svetište svetog Josipa.

Izvor/foto: Sisačka biskupija

 

Nastavite čitati

Moja županija

Dan je bijele rode, identiteta hrvatskog sela, a u županiji su savile 268 gnijezda

Rode su i pokazatelj da živimo u zdravom okolišu.

Objavljeno

na

Dok bijele rode putuju prema jugu danas obilježavamo njihov dan s ciljem jačanja svijesti o važnosti zaštite bijele rode te upozoravanja na opadanje njihovog broja zbog nestanka prirodnih staništa. Bijela roda je dio identiteta hrvatskog sela i pokazatelj da živimo u zdravom okolišu.

Prema podacima monitoringa gnijezda bijele rode kojeg provodi Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije ovogodišnji podaci pokazuju nastavak trenda opadanja broja gnijezda na krovovima kuća i gospodarskih objekata, a povećanje broja gnijezda na rasvjetnim stupovima.

U 2024. godini na području Zagrebačke županije zabilježeno je 268 gnijezda. Na obiteljskim kućama i gospodarskim objektima nalaze se 22 gnijezda, a na stupovima se smjestilo 246 gnijezda. Najviše gnijezda na području Zagrebačke županije nalazi se u gradovima Vrbovec (58) i Ivanić-Grad (32), općinama Dubrava (31) i Klinča Sela (30) te u selima Donja Kupčina (22) i Donja Zdenčina (21).

Foto: Rim, Tim i Tagi/JU Zeleni prsten Zagrebačke županije

I ove će godine Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu projekta „Zaštita i očuvanje bijele rode” vlasnicima objekata na kojima se nalaze gnijezda bijelih roda isplatiti naknadu u iznosu od 92 eura po gnijezdu. Do sada je isplaćeno preko sto tisuća eura za popravak krovišta zbog šteta koju gnijezda čine svojom težinom i rode gniježđenjem. Rode svake godine nadograđuju svoja gnijezda, a isto gnijezdo može se koristiti desetljećima pa čak i više od 100 godina. Najveća gnijezda mogu biti visoka i široka preko 2 metra te doseći masu od čak 1000 kg zbog čega dolazi do oštećenja krovišta.

Bijela roda je simbol očuvanih prirodnih staništa i tradicionalnih krajolika, zdravog života, tla, vode i čistog okoliša, stoga je briga i očuvanje ove vrste od izuzetno velikog značaja. U Hrvatsku dolaze tijekom proljeća i ostaju do kraja ljeta kada počinje selidba prema Africi, a put koji prijeđu duži je od 10 000 km u jednom smjeru.

Inače, roda je ugrožena vrsta, a njen opstanak uvelike ovisi i o načinu života na selu. Preferira vlažne livade i poljoprivredna zemljišta koja se koriste na tradicionalan način jer upravo na njima nalazi najviše svoje hrane. Hrani se vodozemcima, gmazovima, ribama, glodavcima, velikim kukcima, onime što može uloviti. U Hrvatskoj su najviše ugrožene promjenama staništa do kojih dolazi zbog modernizacije poljoprivrede, isušivanja vlažnih područja, prenamjene pašnjaka ili njihovog napuštanja te prekomjerne upotrebe pesticida.

 

Nastavite čitati

Moja županija

Vrbovec centar tradicionalnih gastro delicija, a nastupit će i Grše, Petar Grašo, Željko Bebek

Ovaj jedinstveni festival već desetljećima okuplja ljubitelje tradicionalne kuhinje i očuvanja bogatstva hrvatske kulinarske baštine.

Objavljeno

na

Grad Vrbovec priprema se za još jedno iznimno izdanje Festivala tradicionalne hrane “Kaj su jeli naši stari”, koji će se održati od 23. do 25. kolovoza, a vrhunski provod i zabavu obećava sami glazbeni program festivala. Glavne zvijezde ovogodišnjeg festivala su špek, kobase i, naravno, vrbovečka pera – kraljica Festivala.

U srcu Vrbovca, grada Zrinskih i rodnom mjestu Marije Jurić Zagorke, ponovno ćemo oživjeti okuse prošlih vremena. Ove godine, festival se otvara svečanom ceremonijom u petak, 23. kolovoza u 19 sati na Ljetnoj pozornici.  Čast i odgovornost očuvanja tradicije leži na vrijednim rukama žena iz vrbovečkih udruga, koje će i ove godine pripremati jela po receptima svojih baka, a najbolja među njima bit će nagrađena.

Više od 20 punktova s tradicionalnim delicijama, kulinarske radionice i bogat kulturni te zabavno-glazbeni program očekuju posjetitelje na čak pet gradskih pozornica. Od predstava i izložbi do koncerata, Vrbovec će ovaj vikend živjeti u ritmu prošlih vremena, ali s modernim dodirom.

Na kraju svakog dana ispunjenog zanimljivim programom, posjetitelje očekuju spektakularni koncerti: u petak, 23. kolovoza, Vojko V i Grše zagrijat će publiku svojim hitovima; u subotu, 24. kolovoza, Petar Grašo priredit će nezaboravan glazbeni doživljaj; dok će u nedjelju, 25. kolovoza, Željko Bebek zatvoriti festival u velikom stilu.

Ovaj jedinstveni festival, koji ponosno obilježava svoju 43. godinu postojanja, već desetljećima okuplja ljubitelje tradicionalne kuhinje i očuvanja bogatstva hrvatske kulinarske baštine. Priča ovog festivala nije samo priča o hrani, već o zajedništvu, ljubavi prema tradiciji i bogatoj povijesti koju ovaj kraj baštini. Kroz okuse i mirise i zvukove Vrbovca, festival će sve prisutne vratiti u prošlost i još jednu godinu za redom otkriti što su jeli naši stari. Turistička zajednica Zagrebačke županije poziva sve ljubitelje dobre hrane, glazbe i tradicije da se pridruže manifestaciji u Vrbovcu.

Cjelovit program trodnevne manifestacije dostupan je ovdje.  

Nastavite čitati

Reporter 440 - 29.08.2024.

Facebook

Izdvojeno