Kultura

U Galeriji Galženica otvorena izložba „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”

Postav izložbe obuhvaća djela 23 umjetnika među kojima su Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak i mnogi drugi.

Objavljeno

prije 9 mjeseci

24. travnja 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Kamilo Ružička, Divlje kuće na Srebrnjaku, linorez na papiru, 24,5x29,5 cm, 1934.

U utorak, 29. travnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvorena je obljetnička izložba pod nazivom „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”. Izložba okuplja 50 umjetničkih radova iz privatnih kolekcija Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića, koji su ujedno i autori izložbene koncepcije. Izložba ostaje otvorena do 23. svibnja 2025. godine.

Na izložbi su zastupljena 23 umjetnika: Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Franjo Mraz, Edo Kovačević, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Omer Mujadžić, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Antun Mezdjić, Branka Hegedušić, Frano Kršinić, Petar Franjić, Ivan Tabaković, Vinko Grdan, Ivan Tabaković, Petar Smajić. Prikazana djela datiraju iz razdoblja od 1926. do 1937. godine, uključujući predzemljašku, zemljašku i postzemljašku fazu.

Stručni predgovor katalogu izložbe potpisuje povjesničar umjetnosti dr. sc. Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti. U svom tekstu ističe važnost grupe Zemlja kao umjetničkog kolektiva koji je jasno artikulirao potrebu za povezivanjem umjetnosti sa suvremenim životom. Podsjeća i na manifest grupe koji je umjetnost i život promatrao kao jedno te naglašava jedinstvenost spoja društveno angažirane i nacionalno svjesne umjetnosti koju je grupa zagovarala.

Edo Kovačević, Sajam u Žabnu, tempera na staklu, 310×360 mm, 1936.

Grupa Zemlja, osnovana 1929. godine, djelovala je do 1935., kada joj je rad policijski zabranjen. Bila je jedna od ključnih umjetničkih pojava međuratnog razdoblja, čiji su članovi kroz svoje radove progovarali o tadašnjoj društveno-političkoj i gospodarskoj stvarnosti. Umjesto idealiziranih krajolika i veduta, prikazivali su tvorničke pogone, gradska predgrađa, siromaštvo i represiju, stvarajući umjetnost koja ne bježi od stvarnosti, već joj izravno odgovara.

Izložba ne donosi samo tipičnu zemljašku tematiku već uključuje i radove koji upućuju na unutarnje nesuglasice unutar grupe te individualne težnje nekih članova za oslobađanjem od strogo definiranih pravila kolektiva.

Fedor Vaić, Zemljaški autoportret, ulje na platnu, 47,5×38,5 cm, oko 1934.

Kroz pedeset radova i gotovo stoljeće vremenskog odmaka, ova izložba nudi uvid u snagu zajedničke umjetničke ideje koja je, unatoč kratkom trajanju, ostavila dubok trag u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Grupa Zemlja možda je nestala 1935., ali njezina poruka i danas snažno odjekuje – umjetnost i život ne mogu i ne smiju biti odvojeni.

Franjo Mraz, Seoski sajam, tuš na papiru, 27×35,3 cm, oko 1935.

Kultura

FOTO Obilježen 19. Hrvatski dan mimoza u Velikoj Gorici

Objavljeno

prije 22 sata

24. siječnja 2026.

Objavio/la

David Jolić

Siječanj je mjesec posvećen zdravlju žena. Ove 2026. godine obilježavaju se 19. Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice (Dan mimoza) i 20. Europski tjedan prevencije protiv raka vrata maternice (od 19. do 25. siječnja 2026.).