Povežite se s nama

Vijesti

U Donjoj Lomnici ponosni su na stoljetnu tradiciju vatrogastva

Klafurić: ‘Bili su i jaki udari vjetra, a vatra se uzdizala na čak dva i pol metra u visinu. U jednom trenutku shvatite da gledate smrt u oči. Jedna nagla promjena vjetra može biti kobna, izgorite u sekundi’

Objavljeno

na

Ovo turopoljsko mjesto prvi put se spominje još davne 1279. godine, a njegovi stanovnici nazivani su plemićima zagrebačkog polja, odnosno čuvarima grada Zagreba. Njegovi žitelji u raznim periodima bili su izuzetno društveno aktivni pa su tako izrazito ponosni na svoje udruge koje spadaju među najstarije ovom kraju. Dobrovoljno vatrogasno društvo iduće godine proslavit će 130. godišnjicu postojanja, a lovstvom i folklorom mještani se u ovom selu organizirano bave već više od 100 godina.

Vatrogasna zajednica Grada Velike Gorice jedna je od rijetkih u zemlji koja se može pohvaliti s čak 10 društava starijih od 100 godina. Najstarije vatrogasno društvo u Hrvatskoj od Lomničkog je starije samo 26 godina, a u Turopolju starija su samo Dobrovoljna vatrogasna društva Velika Gorica i Mraclin, prvo je osnovano 1876., a drugo 1888. godine. Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Lomnica osnovano je 1890. godine.

Foto: privatni album

– Mi možemo biti ponosni na vatrogasnu tradiciju koju imamo u Turopolju. Vatrogastvom su se u Lomnici davno prije osnivanja društva. Kako su sve kuće, štale i gospodarski objekti bili od drveta te pokriveni slamom, mještani su morali sami gasiti vatru. Svoje društvo registrirali su 1890. godine i od onda zvanično počinje rad našeg društva. No, u starim zapisima spominje se kako su 1882. godine u gašenje požara u Kurilovcu došli vatrogasci iz Lomnice sa svojom štrcaljkom – rekao nam je Ivica Stepanić, predsjednik DVD-a Donja Lomnica.

Svoj doprinos razvoju vatrogastva u ovom kraju dale su sestre Bedeković, vlasnice kurije Modić-Bedeković. One su mjestu darovale zemlju na kojoj je izgrađen današnji Vatrogasni dom, ali i nekadašnji društveno-vatrogasni dom i spremište. Zbog toga im 1930. godine iskazana posebna čast te su postale kume zastave DVD-a Donja Lomnica. Riječ je o jedinstvenom primjerku, koju krasi pozlata.

Foto: privatni album

Na dobrovoljno vatrogastvo mnogi gledaju kao na relikt nekih prošlih vremena. U vrijeme profesionalnog vatrogastva, kada svaki grad i općina mora imati javnu vatrogasnu postrojbu, postavlja se pitanje koja je uloga dobrovoljnih vatrogasnih društava. No lomnički vatrogasci nisu šminkeri, dan prije našeg susreta dečki su sudjelovali u akciji gašenja požara na otvorenom.

– Na znak za uzbunu tu se okupilo 20-tak ljudi, što djece što starijih ljudi, odazvali su se i bivši zapovjednici i predsjednici. Svim im je bilo zajedničko to što ih srce vuče da pomognu. Sedmoro naših dečkiju sjelo je u kamion i otišlo na požarište. U roku od pet minuta ljudi su se okupili – istaknuo je naš sugovornik.

Naš sugovornik u vatrogastvu je već više od 26 godina. Kako kaže, gotovo svaka kuća u njegovom mjestu ima vatrogasca.

– Tako je bilo i u mojoj kući. Moj djed je 55 godina bio aktivni vatrogasac, gotovo do same smrti. U društvu je obnašao razne funkcije, bio je tajnik i blagajnik te dopredsjednik. Ovo je poziv i velika ljubav, ali potrebno je da te netko usmjeri. Najčešće je to upravo obitelj – objasnio nam je Ivica.

Foto: Ivica Stepanić

U intervencijama će im zasigurno pomoći terensko vozilo koje su dobili kao donaciju Grada i Vatrogasne zajednice. Tijekom godine u vozilo će se ugraditi visokotlačno modul i služit će za gašenje manjih požara na otvorenom. Mini navalno vozilo idealno je za gašenje požara niskog raslinja i trave, odnosno za akcije u kojima dobrovoljni vatrogasci i djeluju. No, Lomnički vatrogasci znali su izaći na teren i prije profesionalnih postrojbi. Kad je 2015. godine pao MIG u njihovo mjesto, oni su prvi izašli na mjesto nesreće, ali zbog nedostatka opreme nisu mogli djelovati. Sudjelovali su i u akcijama gašenja požara u Dalmaciji.

– Ja sam u dva navrata, 2016. i 2017. godine, bio na Hvaru. Po dva tjedna smo proveli dolje. Prve godine mi je bio najteže, dva dana i dvije noći bio sam na intervenciji, a požar su gasila četiri kanadera i dva air traktora. U gašenju je sudjelovalo 150 vatrogasaca i 25 vozila. Visoke temperature te borova šuma i makija recept su za katastrofu. Tamo sam prvi put vidio kako je udar groma zapalio borovu šumu – otkrio nam je Josip Klafurić, zamjenik zapovjednika DVD-a Donja Lomnica.

Foto: Ivica Stepanić

Dobrovoljni vatrogasci posebna su sorta ljudi. Oni doista žive onu staru poznatu uzrečicu ‘Vatru gasi, brata spasi!’. Ići ususret požaru ne može svatko. Svaka promjena vjetra na terenu može biti kobna za ove hrabre ljude, a svaka akcija posljednja.

– Sinoć je gorjelo u Petrovini Turopoljskoj. Bili su i jaki udari vjetra, a vatra se uzdizala na čak dva i pol metra u visinu. U jednom trenutku shvatite da gledate smrt u oči. Jedna nagla promjena vjetra može biti kobna, izgorite u sekundi. Tako su najvjerojatnije poginuli i dečki na Kornatima. To su temperature od preko pet tisuća stupnjeva, abnormalno visoke temperature – dodao je Klafurić.

vatrogasci, uniforme

Foto: Anes Šuvalić/Cityportal.hr

Naš sugovornik u vatrogastvu je od svoje šeste godine i već 20 godina aktivno sudjeluje u radu svoga DVD-a. kako kaže, nije mu teško otići u druge dijelove Hrvatske te spašavati živote i imovinu svojih sunarodnjaka.

Ovi volonteri imaju samo jedan cilj pomoći ljudima oko sebe, a oni to često primijete tek kad im zatreba njihova pomoć.

– Prije par godina jak vjetra dignuo je krov s garaže našem sumještaninu. U pet minuta okupilo se 40-oro ljudi. Narezali smo građu i prekrili krov. Čovjek je dugo vremena proveo u inozemstvu i zabrinuo se tko će to platiti. Odgovor je bio nitko. Ljudi su odlučili priskočiti u pomoć svojem susjedu. Čovjek nije mogao vjerovati da netko svoje slobodno vrijeme troši kako bi mu pomogao – pohvalio nam se predsjednik Stepanić.

Reporter 380

 

 

HOTNEWS

Grad Velika Gorica dodijelio novčane potpore srednjoškolcima – ukupno 2.353 isplate

Grad Velika Gorica završio je isplatu novčanih naknada namijenjenih olakšavanju troškova školovanja u novoj školskoj godini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Grad Velika Gorica

Grad Velika Gorica isplatio je novčane naknade srednjoškolcima s prebivalištem ili boravištem na svom području. Ukupno je 2.353 učenika ostvarilo pravo na 140 eura pomoći za školsku godinu 2025./2026., objavljeno je iz Gradske uprave.

Sredstva su namijenjena redovnim učenicima srednjih škola, a cilj ove potpore je olakšati troškove školovanja, prije svega nabavu udžbenika i potrebnih obrazovnih materijala.

Grad je početkom školske godine otvorio mogućnost podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na naknadu, a nakon obrade svih pristiglih zahtjeva, sredstva su isplaćena na račune korisnika.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

[SVJETSKI DAN DOBROTE] Čarlijeva vizita dokazuje – smijeh je lijek!

Pod vodstvom izvršne direktorice Denize Drusany i umjetničkog ravnatelja Nikole Dabca, klaundoktori rade izuzetno ispunjavajući, divan posao. I za to su posebno obučeni.

Objavljeno

na

Objavio/la

Moje ime je Ivan Horvat. Zaposlenik sam Crvenih nosova, u kojima radim kao kalundoktor više od tri godine – započinje naš razgovor Čarli, koji je izbrusio svoj jedinstveni alat  – humor koji malim pacijentima pomaže da se tijekom liječenja osjećaju bolje, kada im fali roditeljski zagrljaj i boje se operacije… 

I zato je on, kao i cijela “postrojba” klaundoktora u Hrvatskoj jedna od najljepših živućih priča za današnji Svjetski dan dobrote. 

Dan kada ističemo ono istinski dobro u ljudima, ono što bi trebalo biti zarazno i lako dostupno posvećujemo neprofitnoj organizaciji Crveni nosovi klaunovi doktori koji su humorom prije 15 godina počeli dokazivati da je smijeh zaista lijek. 

-Hvala što ste nas se sjetili baš sada, kada obilježavamo 15 godina od kada su naše klaunovske noge prvi put kročile na pedijatrijski odjel Kliničkog bolničkog centra Zagreb, naše Rebro. Tada smo radili sa četiri klauna, a danas naš tim ima 35 crvenonosih ljudi koji djeluje u 21 bolnici i u 13 domova za starije. Ostvarujemo više od 100 posjeta mjesečno diljem Hrvatske – priča Ivan i spominje kako osim doktorskog tima crvenih nosova u Zagrebu, gdje im je i sjedište u Medulićevoj 34, postoje crveni nosovi s predivnim timovima u Osijeku, Rijeci i Splitu. 

 

-Mi smo educirani umjetnici, koji upravo kroz umjetnost profesionalnog klauniranja i humora donosimo podršku i promjenu atmosfere djeci i roditeljima u bolnicama, ali i odraslima na onkologiji kao i osobama u domovima za starije. Tu smo za djecu koja imaju teškoće u razvoju, u rehabilitacijskim centrima, u socijalnim ustanovama. Dakle, imamo jedan široki spektar djelovanja.  

Pod vodstvom izvršne direktorice Denize Drusany i umjetničkog ravnatelja Nikole Dabca, klaundoktori rade izuzetno ispunjavajući, divan posao. I za to su posebno obučeni.  

-Odlazimo jednom do dva put godišnje u Internacionalnu školu humora u Beč, gdje je središte naše krovna organizacija Red Nose International. Prolazimo edukacije vezane za razne umjetničke discipline koje koristimo u svojim vizitama. No, imamo brojne posebne programe od kojih izdvajam intenzivni osmijeh, program unutar kojeg jedan klaun provodi cijelo jedno prije podne sa djetetom i roditeljima u iščekivanju operacijskog zahvata, pratimo ih do takozvane rampe nakon koje nema ulaza nikom osim stručnog medicinskog osoblja, dočekujemo dijete nakon zahvata i pružamo mu podršku na razne načine. Dakle, radi se o jednoj divnoj priči unutar koje na visoko profesionalni način, kao akademski, uglavnom izvedbeni umjetnici, kalaundoktori, dajemo ljudima jednu psihosocijalnu podršku, toplinu, ljudskost, osmijeh – kaže Čarli, jer kako je nadalje naglasio, humor je vrlo slojevit fenomen kao komunikacijsko sredstvo i mi se bavimo s njim, brusimo izvedbene alate i dajemo sve od sebe na umjetničkim klaundoktorskim improvizacijama u bolnici. 

Da je riječ o zaista istančanom umijeću kojem se posvećuje puno pažnje i obraća pozornost na stručni aspekt, pokazuje i činjenica klaundoktori jako puno rade na znanstvenom pristupu, pozadini humora, njegovom podrijetlu, funkciji, međunarodnim istraživanjima.  

-Upravo kad sad pričamo o tome, 11. studenog smo imali nama vrlo važan panel na Rebru o ulozi humora u onkološkom liječenju djece i odraslih, gdje smo ugostili brojne stručne i medicinske suradnike s kojima smo razgovarali o spomenutoj temi. S nama su bili primarius Milivoj Novak, također glavna sestra gospođa Ana Ljubas, naša divna psihologinja sa Merkura gospođa Nikolina Vučemilo, gospođa Ivanka Herman sa Klinike za tumore, ali i Ivana Matić koja je bivša korisnica KBC-a Zagreb. Svi smo zajedno pred brojnom publikom razgovarali o učinkovitosti humora u zdravstvu, o njegovoj znanstveno dokazivoj ljekovitosti, a što su nam potvrdili već spomenuti medicinski stručnjaci i stručnjaci iz područja psihologije. Dakle, dubinski se bavimo fenomenom humora i dijelimo to sa drugima – poručuje klaundoktor Čarli kojeg smo pitali da nam malo prepriča reakcije na njihovu “vizitu”.  

-Reakcije su divne, ja kao klaundoktor od tri godine staža mogu reći da sam stvarno oduševljen ovim što radimo, smatramo svojim poslanjem kojem posvećujemo puno ljubavi. Djeca reagiraju izvrsno, naravno su neprestano u igri, a mi zaista uspijevamo prostor bolnice i svih već spomenutih institucija ispuniti bojom humora i smijeha. Jer, znate da su ti prostori često ispunjeni i strahom, i neizvjesnošću, i emocijama, i iščekivanjem, zato ga mi jednostavno bojimo dubokom, lijepom, ljudskom svrhom, humorom i zvukom – dočarava nam klaundoktor i priznaje kako su te improvizacije beskrajno zanimljive djeci, ali i odraslima. Oni se također smiju u našem prisustvu, roditelji se smiruju i uživaju u svemu što radimo, a samim tim su i djeca opuštenija. Moram istaknuti, da više od dvije godine posjećujemo više od 12 odjela onkologije za odrasle u Zagrebu, gdje smo se prvotno malo bojali kako će ljudi reagirati, da će pomisliti da smo mi samo za djecu, međutim ne. Na jedan poseban i drugačiji način pristupamo i odraslima kroz klaundoktorske vizite. 

Ljudi su žedni i željni ljudske topline, priča nam Ivan, kao i ljudskog dodira, pogleda, pozornosti i pažnje. Kad se to sve fino uobliči u jednu uravnoteženu, svrsishodan umjetnički smjer, ljudi reagiraju predivno.  

I zato su naši heroji za Svjetski dan dobrote zaslužili više od nekoliko redaka teksta za ovaj članak, zaslužili su dubok naklon i aplauz, jer ono što rade ne može platiti ni jedna moneta ni valuta. 

-Potrebe su sve veće, naša organizacija raste, ali smo zahvalni najviše našim donatorima koji nas podržavaju stvarno vrlo hrabro, od fizičkih osoba i organizacija do velikih tvrtki koje prepoznaju da je riječ o divnoj priči koja raste i koja buja u jednom predivnom tonu na veliko zadovoljstvo svih korisnika kod kojih smo do sada izmamili osmjeh na lice – zahvalio je na kraju Čarli, a kojem redakcija Cityportala vraća zahvalnost na izdvojenom vremenu za priču. 

Dakle, u stvaranju ovog čudesnog, neopipljivog lijeka može sudjelovati svatko od nas, kome su riječi iz ove priče zagrijale dušu, u trenutku kad se u umu stvorila misao: Ovo je ono što nam nedostaje! Pomozite donacijom ovim “kotačićima” koji crvenim nosom dokazuju da je lijek u nama.  

Hvala vam Crveni nosovi! 

Nastavite čitati

Moja županija

PANEL Zašto je infrastruktura temelj razvoja turističke destinacije?

OPG-ovi, kulturne ustanove i poduzetnici oblikuju identitet lokalnog turizma.

Objavljeno

na

(Foto: Dražen Kopač)

U Velikoj Gorici održana je panel rasprava pod nazivom “Utjecaj infrastrukture na turistički razvoj destinacije”, a koja je okupila dionike turističkog sektora Zagrebačke županije i otvorila razgovor o tome kako infrastruktura, kvalitetno upravljanje i suradnja utječu na razvoj turizma koji je održiv, konkurentan i usmjeren na ljude. 

Poseban značaj i osvrt dala je Lidija Capković Martinek, glasnogovornica Međunarodne zračne luke Zagreb, koja je naglasila koliko je zračna luka važna za razvoj kontinentalnog turizma te kako njezina prometna dostupnost izravno utječe na poslovna, kulturna i turistička kretanja u cijeloj regiji. 

Direktorice turističkih zajednica, Ivana Alilović i Maja Toth, predstavile su smjerove razvoja destinacije te naglasile važnost planiranja temeljenog na podacima, znanju i suradnji.

-Zagrebačka županija je jedina turistička zajednica u Republici Hrvatskoj koja je potpisala Glasgow Declaration, čime se obvezala na ubrzano djelovanje u području klimatske održivosti, a u listopadu je usvojila i svoj Plan upravljanja destinacijom, potvrđujući jasan i odgovoran put prema održivom i regenerativnom turizmu – istaknula je Alilović.

Maja Toth je podsjetila kako je Velika Gorica nedavno zaključila proces javnog savjetovanja o svojem Planu upravljanja, što pokazuje uključenost i otvorenost lokalne zajednice. 

U raspravi je naglašeno da infrastruktura, bilo da je riječ o zračnoj luci ili kulturnim, sportskim i turističkim objektima, predstavlja temelj svakog dugoročnog razvoja. Jednako važan dio priče čine i ljudi: lokalni OPG-ovi, kulturne ustanove, poduzetnici i svi akteri koji svojim radom oblikuju identitet destinacije. Upravo oni stvaraju živu, autentičnu i cjelogodišnju ponudu koja razlikuje uspješne destinacije od prosječnih. 

Zaključak panela bio je jednostavan i snažan: budućnost turizma u Zagrebačkoj županiji počiva na suradnji. Sinergija institucija, turističkih zajednica, gospodarstva i lokalne zajednice ključna je za razvoj koji je uravnotežen, održiv i usmjeren na stvarne potrebe prostora i ljudi. 

Održana rasprava pokazala je da Zagrebačka županija turizam razvija promišljeno i odgovorno te da u suradnji sa svojim dionicima gradi destinaciju koja s jednakom pažnjom čuva ono što ima i stvara ono što dolazi. 

Panel je vodila Katja Matković Mikulčić, a raspravi je svojim stručnim doprinosom prisustvovao akademik Zvonko Cvetnić.   

Događanje su organizirali Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i njezin Zavod za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Velikoj Gorici, uz podršku Grada Velike Gorice, Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Velike Gorice. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Vijesti

Pizzeria “Gavran” nakon više od 40 godina zatvorila vrata

Prošlo je puno godina od filmskih večeri sa VHS-a…

Objavljeno

na

Ovoga tjedna gradom je odjeknula informacija o zatvaranju poznate goričke pizzerije “Gavran”, otvorene 1983. godine u Zagrebačkoj 122.

Pizzama iz krušne peći “hranila” je generacije i generacije mladih, bajkere, naše penziće koji su redovito unuke počastili ovim izvorno talijanskim specijalitetom. 

Bilo je tu i puno ljubavi, poput valentinovskih pizza u obliku srca. 

No, kako stvari stoje – istina je.  

“Gavran” je odradio svoj zadnji dan protekle subote, a kako smo provjerili u Obrtnom registru Republike Hrvatske, obrt je odjavljen 10. studenog 2025. godine. 

A kako neslužbeno doznajemo, vlasnica Iva Horvat koja je pizzeriju vodila posljednjih 30 godina, otišla je u zasluženu mirovinu, tako da će brojnim gostima koji su dijelili gastro užitke u “Gavranu” – sada ostati samo uspomene. 

Na društvenim mrežama sugrađani su se prisjetili doživljaja tijekom dugog staža; od filmskih večeri sa VHS-a do večernjih izlazaka i guštanja u mekanom tijestu – nostalgije za nekim drugačijim vremenima.

Ipak, kako doznaje portal VG Danas, jedna tvrtka je odlučila ipak preuzeti Gavran, tako da ćemo pričekati kako će izgledati budućnost ovog poznatog gradskog lokala.

Nastavite čitati

Vijesti

Knjige iz Galženice traže novi dom! Sve za euro

Objavljeno

na

Objavio/la

Područna knjižnica Galženica organizira prodaju otpisanih knjiga koja će se održati 19. i 20. studenoga 2025. u prostoru knjižnice na Trgu Stjepana Radića 5 u Velikoj Gorici. Prodaja će biti otvorena od 10 do 19 sati, a svaka knjiga moći će se kupiti po cijeni od 1 eura.

Zainteresirani čitatelji imat će priliku prelistati i odabrati knjige koje su otpisane iz knjižničnog fonda i učiniti ih dijelom svoje osobne kolekcije.

Nastavite čitati

Reporter 454 - 23.10.2025.

Facebook

Izdvojeno