U ponedjeljak će se ispisati još jedna crtica u povijesnim knjigama našega grada. Ostat će zapisano da je Velika Gorica 1. srpnja 2024. postala prvi grad u Hrvatskoj koji je omogućio svojim građanima besplatan komunalni linijski prijevoz. Uz to, našim će krajem od prvog dana srpnja prometovati autobusi koji su oslikani u prepoznatljive turopoljske motive, što će dodatno uljepšati cijelu sliku.

Svi ti novi autobusi, prigodno ukrašeni, prometovat će onako kako su to u anketi tražili sami građani, a jedna od novih linija je i ona koja vodi prema Mičevcu. Nije, naravno, i jedina, budući da će po novome postojati i linije koje povezuju centar grada i željeznički kolodvor, kao i poslovnu zonu Meridian 16, Veliku Mlaku…

Iako će prijevoz biti besplatan, putnici će na svih 16 lokalnih linija morati imati voznu kartu. Po odredbama Zakona o komunalnom linijskom prijevozu ona je nužna i zato će putnici na raspolaganju imati dva jednostavna rješenja.

– Da, prijevoz je besplatan, subvencioniran je od Grada u stopostotnom iznosu, ali svejedno je potrebno imati voznu kartu. Tako nalaže zakon i toga se moramo držati, a dobro je imati kartu ili Arriva karticu i zato što je to ujedno i osiguranje u slučaju bilo kakve nesreće. Karticu je moguće preuzeti kod vozača ili u gradskoj upravi, nije na ime i prezime i nema rok trajanja. Osiguranje se aktivira svaki put kad se putnik prijavi da je ušao u autobus, što je radnja od jedne sekunde – objašnjava Ante Nakić iz Arrive.

Neće biti kontrole, ni vozači neće inzistirati, ali…

– Vozači će upozoravati putnike da bi trebalo imati vozne karte, ali nije baš da ćemo raditi probleme s ljudima. Za svakog putnika je bolje da ima tu kartu – kaže Nakić.

Da ne bi bilo zabune, na linijama od Zagreba do Velike Gorice i dalje će voziti ZET-ovi autobusi, a svi Arrivini bit će na okupu u ponedjeljak u 9 sati, kad i građani mogu doći na naš Autobusni terminal, posvjedočiti jednom povijesnom trenutku.

U životu Deana Klafurića ovog se ljeta stvari odvijaju filmskom brzinom. “Prekjučer” na odmoru, miran i spokojan, u iščekivanju svadbe najstarijeg sina Marka, još “jučer” u burnom i neobičnom razlazu s mostarskim Veležom, a danas već u – Bačkoj Topoli! Planovi su tu da bi se mijenjali, kaže stara ironična, ali baš da se ovako promijene…

Kući na odmor, nakon sezone u kojoj je uzeo treće mjesto u Premijer ligi BiH s mostarskim Veležom, vratio se zadovoljan i spokojan, pun motiva. S približavanjem početka priprema, rasla je i nervoza, bilo je jasno da stvari ne funkcioniraju onako kako je želio trener i sportski direktor Klafurić, koji se pojavio u Mostaru samo da bi rekao: “Tako ne želim raditi!” Popularni trener Veleža tako je postao bivši trener Veleža, što je razbijesnilo navijače, kod kojih je Klaf uživao veliku popularnost, a posljednično i donijelo probleme za predsjednika Senada Kevelja. Koji i dalje traži trenera…

Potrajalo je razduživanje stana i automobila, rješavanje svih papira, zadržao se Klaf u Mostaru još koji dan, kad je konačno došao doma – produžio je dalje! Poziv je stigao iz Bačke Topole, s oznakom “hitno”, jer i u tamošnjem TSC-u došlo je do iznenadne promjene na klupi. Uspješni trener Žarko Lazetić, koji je momčad prošle sezone dovukao do trećeg mjesta u srpskoj Superligi, prihvatio je poziv izraelskog Maccabija i TSC je tražio trenera. Sportski direktor kluba iz Bačke Topole je Ivan Kepčija, čovjek koji zna što Klaf može i sve se posložilo samo od sebe.

– Da, mogu potvrditi da sam novi trener TSC-a. Sve se dogodilo jako brzo, klub je iznenada ostao bez trenera, započeli smo razgovore i uspjeli se dogovoriti. Veselim se novom izazovu – kratko se javio Klaf iz Bačke Topole, nekoliko sati prije nego što se biti i službeno predstavljen kao novi trener hit kluba u Srbiji.

TSC je desetljećima bio niželigaš, klub koji je izbacio igrače kao što su Dušan Tadić, Nikola Žigić, Zvezdan Terzić, Andrija Kaluđerović… Međutim, u ovo što je danas klub se počeo pretvarati ulaskom u najviši rang 2019. godine, da bi se ekspresno ustabilili i u samom vrhu srpskog nogometa, u izlascima u Europu, uključujući i jedne kvalifikacije za Ligu prvaka.

Poklapa se to, naravno, s ulaskom kapitala iz susjedstva u klub, jer Bačka Topola je pod snažnim mađarskim utjecajem. Prvi čovjek kluba tako je Janos Zsemberi, pod čijim je ravnanjem izgrađen i novi stadion, bombončić za 4500 gledatelja, a uz to je i prekrasan trening centar, na kojem mora biti užitak raditi.

Klafa, u prijevodu, čeka veliki izazov. I nešto sasvim drukčije od onoga što ga je mučilo u Mostaru. Neće biti lako držati rezultate na toliko visokoj razini, ali preduvjeti su tu. Klub je uređen, stabilnih financija i visokih ambicija, s uvjetima na ozbiljnoj razini.

Preostaje samo krenuti raditi, a to je ono što Klaf i najviše voli.

Ulica Slavka Kolara, jedna od najpoznatijih u gradu, prostor Folklornog ansambla Turopolje, katedrala baštine ovoga kraja, i – dvoje umjetnika. Upravo tu, u ulici s potpuno prikladnim nazivom, okruženi tradicionalnim turopoljskim nošnjama, zajedno stvaraju naša cura iz Buševca i koreograf čije ime zvoni.

Ulazimo polako, pozdravljamo samo kimanjem glavom, jer Ana Katulić i Žak Valenta upravo su u stvaralačkom zanosu. Rasprava koja se vodi na trenutke dosiže i ozbiljnu žustrinu, izmjenjuju se mišljenja, propitkuju stvari, slažu se kockice jedne predstave u nastajanju.

– Radimo priču o Roži, liku iz Kolareva komada “Svoga tela gospodar”. Nemamo zasad još ni radni naziv, u procesu smo “rađanja” predstave, najtežem kad su takve stvari u pitanju, no svaki put se to u jednom trenutku otvori, posloži i sjedne na svoje mjesto. Eto, tako mi je najlakše opisati ono što si upravo vidio, raspravu koju si pratio – kaže Ana, sveprisutna umjetnica iz Velike Gorice.

Originalno je Buševčanka, već godinama s adresom u centru grada, a u istom tom gradu pokrenula je i teatar koji će se prvi put u ovom smislu predstaviti upravo monodramom koja tek nastaje.

– Neće ovo biti prva produkcija našega teatra, jer radili smo već neke stvari, uključujući i komade od Čehova, pa i “PiaMia i čudesan safari”, ali ovo će biti prva cjelovečernja produkcija novoosnovanog “Štos teatra” iz Velike Gorice. I poželjela sam, kao izvođačica, kao voditeljica teatra, kao Velikogoričanka, kao cura iz Buševca, pozabaviti se upravo likom Rože. Taj lik mi nije stran, Rožu sam već igrala u Pučkom kazalištu u Buševcu, kad su oni postavili predstavu “Svoga tela gospodar”, a od tad mi se Roža nekako i mota po mislima – predstavlja Ana svoj tok misli i nastavlja:

– Uvijek sam mislila kako je, među svim tim Kolarevim ženskim likovima, Janica iz Breze nekako najistureniji lik. Ona je uvijek dobivala jako puno pažnje, dok je Roža malo ostala u zapećku. Kolar je, uostalom, tako i opisuje, kao curu iz zapećka, koja je šepava, koja ima falingu, nije pretjerano ni zgodna… Budući da tu nikad nije bila, ja sam je, takvu kakva jest, poželjela staviti u prvi plan.

Roža je u Kolarevoj komediji djevojka koja živi u Vukomeričkim goricama u razdoblju između dva rata, u Bikovskom Vrhu, danas Kravarskom, a iz toga kraja dolazi i Anina baka.

– Da, ta neka fiktivna Roža mogla je doslovno biti moja baka. I inače se moj rad često bavi pitanjem žene, a ja se često bavim pitanjem svog identiteta. Kad sam razmišljala o timu, o ljudima koje bih željela uključiti, odmah sam se sjetila Žaka Valente. On je moj dugogodišnji suradnik, prijatelj, izvrstan koreograf i autor, njegovu estetiku pokreta jako volim i cijenim. Željela sam njega jer smo već radili zajedno, zato što znam da Žak donosi različitost, svježinu, osuvremenjavanje. Roža jest klasičan komad, ali i Žak i ja želimo je staviti u današnje vrijeme, jer i ja se mogu zapitati koliko sam ja Roža u današnjem vremenu.

Žak Valenta tu će svakako moći pomoći, i to u svom povratničkom projektu.

– Zadnje dvije godine živio sam u Švedskoj i završavao master na Stockholm University of Arts, a ovo mi je prvi projekt nakon povratka u Hrvatsku. Jako mi je drago da je to baš s Anom, koja vrlo intimno i nepretenciozno, kroz svoj vrlo autorski rad, pokušava napraviti hommage svojim precima, odnosno ženskoj liniji svojih predaka. Ujedno je to i hommage svome kraju, zajednici u kojoj živi. Super mi je što se iz tog “svjetskog” života vraćam u neki mali, lokalni milje, pogotovo zato što uvijek mislim da je lokalno zapravo globalno – priča nam Valenta dok Tomica s kata donosi kavu glumcima, kao i svaki dan.

– U ovom predivnom prostoru bavimo se jednim ženski likom kroz koji, osim što želimo napraviti hommage kraju i Aninim precima, dužnost nam je progovoriti i o poziciji žena danas. I vidjeti gdje smo danas, koliko smo daleko odmaknuli. Više ja tu njoj služim kao neko zrcalo, kao sugovornik, suradnik koji zajedno s njom razmišlja i propitkuje tematiku – ističe Umažanin Žak.

Tu negdje, u istom prostor, nalazi se i kostim krave, jer Roža je svom suprugu Ivi prodana za kravu, a kako će točno ovu priču ispričati publici, zasad nisu do kraj sigurni ni sami kreatori.

– To neće biti predstava “Svoga tela gospodar”, iako će biti nekih scena iz te priče. Ovo će biti baš “Roža”. Gledamo njezinu perspektivu, donijet ćemo neke običaje, duh vremena, neka vjerovanja, a pritom je zavrtjeti, ovisno o dramaturgiji, kroz suvremeni dio. Dotaknut ćemo se pitanja patrijarhata, feminizma, ekonomije braka… – predstavlja projekt Ana.

Uz nju i Žaka, na predstavi radi u Mia Štark, koja je suradnica za pokret, inače umjetnica vrlo širokih interesa, a za kravu i ostatak scenografije zadužen je Matej Vuković, dok će se glazbom baviti Ivan Grubenski, glazbenik iz Koprivnice koji voli otići u etno.

– Povezati Rožino vrijeme s ovim današnjim svakako je izazov. Treba pokazati i tradiciju, i pretke, ali i naše vrijeme, kao i dati do znanja da postoje generacije iza nas, koje potpuno drukčije promišljaju odnose. Vidjet ćemo kako je najbolje prijeći put od tradicionalnog, ugovorenog braka, do vremena u kojem mi živimo, kad je kompletno dekonstruiran odnos muškarca i žene – kaže Žak.

Premijera je u planu negdje u listopadu, oko Dana europske baštine, i to na Sceni Gorica, koja će do tad biti renovirana. I time će gorički “Štoos teatar” iskoračiti u novu fazu svoga djelovanja.

– “Štoos teatar” nije se dogodio na moju, nego na inicijativu Mirela Huskića, mog dragoga kolege, te Luka Kuzmanovića. Obojica su glumci iz Velike Gorice, a zajedno imamo puno i želja i planova. U prvoj smo godini djelovanja i zasad ispada da nam ne ostaje previše vremena za “Štoos”, a htjeli bismo jako puno toga. Neke programe i planove stavili smo na papir, a sad je do egzekucije i realizacije, kad ćemo se toga primiti. Na nezavisnoj sceni mi najčešće radimo volonterski, tu nema novca, sve je nentuzijazam. A da bi on cvjetao i rastao, negdje drugdje moramo osigurati egzistenciju. To je začarani krug, no svakako ćemo se više posvetiti našim projektima. Imamo i podršku Grada, želimo obrađivati i promovirati djela domaćih autora i tematike vezane uz naš kraj – zaključuje Ana.

Šest drvenih sakralnih ljepotica starih više od 300 godina i ove će godine otvoriti vrata istaknutim glazbenicima i publici koja će uživati u koncertima u sklopu šestog izdanja Festivala drvenih kapela Sancta Barbara. Festivalski program koji će trajati od 30. lipnja do 7. srpnja pravi je mamac za sve ljubitelje glazbenih poslastica, a danas je u prostorima Turističke zajednice Velika Gorica predstavljeno ono što nas čeka na ovom glazbenom putovanju.

– Našim drvenim kapelicama tih nekoliko dana ponovno se udahne život jer su one posebno lijepi svjedoci vremena koje je prošlo i lijepih vještina koje su postojale u našem kraju, a to je specifično drveno graditeljstvo – rekla je uvodno direktorica goričke Turističke zajednice Maja Toth.

Koncerti će se održati u drvenim kapelama u Velikoj Mlaki, Brestu Pokupskom, Buševcu, Lijevim Štefankima, Velikoj Gorici i Jakuševcu u Zagrebu, dok će se popularno ladanje održati ispred kurije Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici.

– Festivalski program predstavlja sjajna glazbenike, poput svjetski poznatog Edina Karamazova koji će s Igorom Parom svirati romantičnu gitaru u Velikoj Gorici; Tomaža Sevšeka Šramela koji će prvi puta festivalskoj publici predstaviti instrument harmonium d’arte u Lijevim Štefankima te fantastične ansamble koji će uglazbiti drevne drvene kapele – istaknula je organizatorica Festivala, Valentina Badanjek Pintarić te naglasila kako je i ove godine vizual posvećen umjetniku Božidaru Škofaču čuvaru tradicijske baštine koji je lani preminuo.

– Ovime uz naše barokne bisere tradicijske arhitekture promoviramo i glazbenike i ljude koji su zaslužni što se puno naše tradicijske baštine očuvalo. Škofač je upravo jedan od njih pogotovo na području Pokuplja – dodaje Badanjek Pintarić.

Otvorenje festivala tradicionalno se održava u prelijepoj Kapeli sv. Barbare u Velikoj Mlaki, koja predstavlja najljepši i najreprezentativniji primjer drvenog baroknog sakralnog graditeljstva Sjeverne Hrvatske. Šesto izdanje festivala otvorit će u nedjelju 30. lipnja barokni ansambl Ars Longa koji je u istoj kapeli sjajnim nastupom otvorio i prvo festivalsko izdanje.

– Svakako širu publiku očekujemo u subotu 6. srpnja na popularnom festivalskom ladanju koje će se održati ispred Kurije Modić-Bedeković. Tu će se publici predstaviti vrhunske pjevačice okupljene u ženski ansambl Zwizde, a koje pjevaju tradicijsku glazbu područja na kojima žive Hrvati Šokci, ali publika će ovom prigodom imati priliku prvi puta čuti zanimljivu etno-jazz fuziju tradicijske i jazz glazbe sjajnog Tria Pavla Golubića – ističe organizatorica.

Po prvi puta, premijerno u jedinoj zagrebačkoj drvenoj kapeli, odnosno Župnoj crkvi Sv. Marka Evanđeliste u Jakuševcu, publika će imati prilike poslušati restaurirane orgulje graditelja Pavla Pumppa koji je između 1827. do 1863. godine, upravo na području na kojem se održava Festival, izgradio šezdesetak glazbala od kojih je sačuvano tek osamnaest. Riječ je o trenutno najvrjednijem povijesnom instrumentu u Zagrebu.

Program 6. Festivala drvenih kapela Sancta Barbara u nedjelju 7. srpnja zaključit će festivalski ansambl -Capella Lignum.
Festival se održava pod pokroviteljstvom Grada Velike Gorice.

– Festival je događanje koji spaja tradiciju, glazbu i samu kulturnu baštinu. Grad podupire festival koji prezentira našu turopoljsku baštinu, ali i stvara određeni moderniji pristup za buduće generacije – istaknula je pročelnica za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić te pozvala sve Velikogoričane da posjete neki od koncerata.

Festival podupire i Ministarstvo kulture i medija RH, Zagrebačka županije, Sisačko-moslavačka županija, TZ Velike Gorice, Grada Zagreba i Grada Petrinje te općine Pokupsko.

– Imamo jednu jedinstvenu priču, a na našem području županije imamo zaštićena područja i kulturna dobra pa upravo ovakvim festivalima dajemo novi život kapelama i novu priču našeg destinacijskog kraja – naglasila je Ivana Alilović, direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije.

Ulaz na festival je slobodan, a program možete pronaći ovdje. 

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Dan ispunjen plesom i pjesmom priprema ekipa iz Kulturno umjetničkog društva Šćitarjevo. Iako je posljednji dan lipnja, u nedjelju organiziraju svoje tradicionalne 17. Srpanjske susrete. U centru mjesta u blizini Arehološkog parka Andautonija pod šatorom će nastupiti brojni folkloraši.

– Stižu nam naši dugogodišnji prijatelji iz bosanske Lukavice, a nastupit će i KUD ‘Sunjanka’, ‘Mikleuš’, ‘Antun Klasinc’ iz Lasinje, KUD ‘Vrbje’ i mi kao domaćini KUD ‘Šćitarjevo’. Posebno nas veseli što će ove godine nastupiti i naše dvije dječje sekcije, jer od ove godine imamo dosta malih folkloraša pa će biti za svakoga ponešto. Vidjet će se različit program i razni običaji lijepe Hrvatske – govori nam Branka Tretinjak ispred organizatora.

Nakon toga slijedi fešta uz Tamburaški sastav ‘Langeri’ do dugo u noć. Program počinje u 16:30 sati.