Povežite se s nama

Gospodarstvo

U čemu je tajna turopoljskog gulaša, čime su oduševili mali zadrugari i što rade pčelice na Dječjem Gastru?

Objavljeno

na

‘Mali’ Dječji Gastro pokazao je kako bez problema može stati uz bok svom ‘velikom bratu’. Dokaz tomu je veliki broj posjetitelja, koji su bili oduševljeni ponudom brojnih izlagača, prodajnom izložbom učeničkih i dječjih zadruga, a mališani i roditelji još i dodatno bogatim zabavnim programom s puno pjesme, smijeha i plesa, koji su prostor oko Muzeja Turopolja pretvorili u središte sjajne zabave.

Ispred i na središnjoj pozornici 21. Gastro Turopolja tako smo mogli vidjeti nastupe Folklornog ansambla  Turopolje, dječjeg zbora Crvkutavci, Plesnog kluba Barbara, a pravo oduševljenje najmlađih izazvao je, naravno, Jozo Bozo Magic Show.

Vrijedna ekipa Srednje strukovne škole Velika Gorica pobrinula se za slasni obrok ‘na žlicu’, i to ne bilo kakav!

– Obzirom kako smo ipak na Gastru Turopolja odlučili smo se pripremiti tradicionalni turopoljski gulaš, kao što se nekad radilo. To znači isključivo čisto juneće meso i uz to tijesto i kruh. Sudjeluju učenici konobari, te pomoćni kuhari i slastičari, pa im ovim putem zahvaljujem na uloženom trudu. Prikupljena sredstva koristima za daljnje školske projekte i natjecanja naših učenika u kojima su uspješni. Malo nas je, ali su učenici odlični. I ovim putem zahvaljujem svim roditeljima koji su upisali djecu u našu školu  – rekla nam je Sanja Gršetić, nastavnica Srednje strukovne škole Velike Gorice.

Gužve su se stvarale i kod štandova malih zadrugara iz osnovnih škola Nikole Hribara, Eugena Kvaternika, Eugena Kumičića, Novog Čiča i Vukovine. Kako i ne bi, kad su se po doista simboličnim cijenama, kod njih mogle kupiti svakojake unikatne kreacije.

– Pripremili smo prstenje, naušnice, ogrlice, imamo i čuvarkuće, ukrasne tikvice, zidne satove, po 10,20 kuna. Tu je i besplatna radionica, gdje se rade magnetići i mogu se onda i ponijeti kući. Jako smo bili uzbuđeni zbog ovoga, jer ovo nam je prva godina da imamo učeničku zadrugu. Sve smo to sami izradili uz pomoć učiteljice. Oduševljeni smo i jako zahvalni što možemo biti ovdje, a novac od prodaje ćemo koristiti za daljnji rad, izlete, druženja – otkrile su nam Franka, Elena i Magdalena, učenice 6.a razreda i ponosne članice Učeničke zadruge Eugen, OŠ Eugena Kvaternika.

Par koraka dalje naišli smo i na štand zasigurno najmlađe među učeničkim zadrugama, onu Osnovne škole Novo Čiče. Iako osnovani prije samo pet dana, uspjeli su ponuditi čitav niz zdravih i eko proizvoda.

– Imamo sapunčiće, sušeno začinsko bilje za čajeve, sušene domaće Vegete, čips od jabuke, zdravih muffina od jabuke i mrkve, figurice od češera, medenjake, magnetiće od reciklirane plastike, pripremili smo i fini čaj od šipka, sušene naranče i jabuke. Ovdje smo jer se želimo i predstaviti, a u zadruzi naučiti kako iskoristiti ono što nam priroda daje, kako pomoći okolišu, reciklirati i naravno međusobno se družiti – rekla nam je voditeljica učeničke zadruge Čičko, OŠ Novo Čiče, Ivana Cesarec.

Čitavu atmosferu kroz javljanja uživo prenosio je i vaš omiljeni City Radio, a samo za ovu prigodu s Dječjeg Gastra emitirana je i popularna učenička radijska emisija Zvonjalica.

Na istoj lokaciji smjestio se i i 4. Gospodarski sajam, te Velikogorički dani meda, gdje vas i sutra očekuje ponuda raznovrsnih proizvoda i tradicijskih suvenira obrtnika i OPG-ova. Upravo ćete tamo naići i na kutak posvećen pčelama, koji se tamo našao zahvaljujući OPG-u Miroslav Antolčić, čija pčelarska tradicija potječe još od 1935.godine.

– Puno djece dolaze, imamo ovdje košnice, pčelinji vosak, dimilica, nekadašnja pletara, te apisarij, to je jedan stakleni držač s okvirima gdje se može vidjeti kako pčele žive, košnicu od dva dijela plodište s maticom i medište – otkrila nam je Marica Antolčić.

Dječji Gastro svakako je bio sjajna uvertira u nedjelju, gdje vas, uz sva popratna događanja, očekuje i  tradicionalni Nedjeljni turopoljski ručak, te natjecanje u pripremi najbolje turopoljske kotlovine. Vidimo se i sutra na 21. Gastro Turopolja, koji organiziraju Turistička zajednica Velike Gorice, Udruženje obrtnika Velika Gorica i Grad Velika Gorica.

Naslovna i fotografije u članku: P.Škrinjarić, G.Kiš, cityportal.hr

Gospodarstvo

Manje novca u proračunu, isti iznosi potpora za buduće poduzetnike – evo tko i pod kojim uvjetima može do njih

Uvedene su i dvije važne novosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Na posljednjoj sjednici Vlade u protekloj godini prihvaćene su Mjere aktivne politike zapošljavanja za 2026., koje provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, a koje uključuju i potpore za samozapošljavanje u iznosima do 20.000 eura. Iako je za mjere u proračunu osigurano manje novca nego ove godine, ključni iznosi za pokretanje vlastitog posla ostaju nepromijenjeni. Kako piše Srednja.hr, Hrvatski zavod za zapošljavanje u 2026. godini provodit će ukupno osam mjera aktivne politike zapošljavanja, za koje je u državnom proračunu predviđeno nešto više od 125 milijuna eura. To je osjetno manje nego u 2025., kada je za devet mjera bilo osigurano gotovo 163 milijuna eura, no mjera koja najviše zanima buduće poduzetnike, potpora za samozapošljavanje, ostaje financijski ista.

Iznos potpore ovisi o vrsti poslovanja i djelatnosti. Za obrt s paušalnim oporezivanjem moguće je dobiti do 7.000 eura, bez obzira na djelatnost, pod uvjetom da je ona na popisu prihvatljivih. Isti iznos predviđen je i za neke djelatnosti poput obrazovanja, zdravstvene i socijalne skrbi ili opskrbe energijom.

Veći iznosi rezervirani su za one nešto zahtjevnije sektore. Do 10.000 eura može se ostvariti za pojedine djelatnosti u prerađivačkoj industriji, telekomunikacijama i računalnom programiranju. Za određene odjeljke prerađivačke industrije, kao i za građevinarstvo, potpora se penje do 15.000 eura, dok oni koji ispune kriterije zelenog ili digitalnog radnog mjesta mogu dobiti i maksimalnih 20.000 eura. U tom slučaju obvezno je dodatno ulaganje od najmanje 3.000 eura, bez PDV-a, u troškove koji doprinose zelenoj ili digitalnoj tranziciji.

Novost u mjeri samozapošljavanja je i stroži pristup radu na crno, odnosno uvođenje dodatnih uvjeta i sankcija za one koji prekrše pravila. Također, mjere za 2026. donose i jednu važnu novost, potporu za zapošljavanje osoba s invaliditetom na nepuno radno vrijeme. Dosad je ta mogućnost postojala isključivo za puno radno vrijeme, a izmjena je uvedena na prijedlog Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske.

Iako konačni podaci za 2025. još nisu zaključeni, HZZ navodi da je do kraja studenoga dodijeljeno 3.994 potpore za samozapošljavanje. Najviše interesa bilo je u građevinarstvu, gdje je evidentirano 1.158 novih korisnika, slijede ostale uslužne djelatnosti s 888 potpora te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s njih 612. Iz Zavoda ističu i da većina korisnika uredno ispunjava ugovorne obveze. Prema podacima za 2022. godinu, od 6.378 odobrenih zahtjeva, ugovori su raskinuti u 273 slučaja, što je manje od 4 %.

 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Industrija u studenome snažno ubrzala – proizvodnja i zalihe u porastu

Hrvatska industrijska proizvodnja u studenome 2025. bilježi snažan godišnji rast, no broj zaposlenih i dalje pada…

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u studenome 2025. porasla je na mjesečnoj i godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, uz istodobno povećanje zaliha gotovih proizvoda i blagi pad broja zaposlenih u industriji. Rast je zabilježen u većini proizvodnih kategorija, ponajviše kod kapitalnih i netrajnih proizvoda, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju i energija u padu.

U usporedbi s listopadom, industrijska proizvodnja u studenome porasla je za 1,1 %, dok je na godišnjoj razini rast znatno izraženiji, 8,8 %. Mjesečni rast najviše su pogurali netrajni proizvodi za široku potrošnju, čija je proizvodnja porasla za više od 7 %. S druge strane, trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježili su dvoznamenkasti pad, a smanjena je i proizvodnja intermedijarnih i kapitalnih proizvoda te energije.

Gledano u odnosu na isti mjesec prošle godine, slika je drukčija. Kapitalni proizvodi bilježe snažan rast od čak 22,5 %, a značajno je porasla i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju te intermedijarnih proizvoda. Istodobno, trajni proizvodi za široku potrošnju i energija i dalje su u minusu.

Uz rast proizvodnje, raste i količina robe na skladištima. Zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju studenoga bile su veće za 5,5 % u odnosu na mjesec ranije, a gotovo 12 % veće nego prije godinu dana, što upućuje na jaču proizvodnju, ali i na moguće izazove u plasmanu robe.

Na tržištu rada trend je suprotan. Broj zaposlenih u industriji u studenome je tek neznatno porastao u odnosu na listopad, no na godišnjoj razini bilježi se pad od 3,2 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Fiskalizacija 2.0 krenula! Poduzetnici uče u hodu, Porezna poručuje – kazni zasad nema

Tehničkih problema zasad nema, no mnogi su se pripremali u zadnji tren, a najviše nedoumica izazivaju KPD oznake i nova pravila izdavanja računa.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay/pexels.com

Od 1. siječnja 2026. u Hrvatskoj se primjenjuje Fiskalizacija 2.0., sustav koji obvezu fiskaliziranih e-računa proširuje na gotovo sve poduzetnike i obrtnike u sustavu PDV-a. Prvi dani primjene prolaze bez većih tehničkih poteškoća, no, kako saznaje N1, na terenu je vidljivo da se dio poduzetnika s novim pravilima upoznaje tek sada, u hodu.

Nova fiskalna pravila označavaju velik iskorak u digitalizaciji poslovanja, ali i značajnu promjenu svakodnevnih procesa za tisuće poduzetnika. Iako sustav tehnički funkcionira stabilno, blagdansko razdoblje i godišnji odmori zasad ublažavaju stvarni pritisak koji će se osjetiti tek povratkom punog poslovnog ritma. Već prvog dana kroz sustav je prošlo više desetaka tisuća e-računa, što pokazuje da je Fiskalizacija 2.0. startala bez kolapsa kakvog su se mnogi pribojavali. No istodobno je jasno da velik broj poduzetnika nije dočekao promjene potpuno spreman.

Dio njih tek je u posljednjim danima prosinca birao informacijskog posrednika ili prilagođavao poslovne programe. To se sada odražava na povećan broj upita, nejasnoća i potrebe za dodatnom podrškom, osobito među manjim poduzetnicima i obrtnicima. Najviše problema stvara obveza navođenja KPD oznaka na svakom računu. Riječ je o opsežnom šifrarniku s nekoliko tisuća stavki, u kojem se mnogi teško snalaze, pa dolazi do pogrešnih odabira. Uz to, otvorena su i pitanja vezana uz izdavanje računa stranim subjektima te specifične situacije u kojima poduzetnici posluju kao posrednici za tuđe usluge.

Iz Porezne uprave poručuju da su svjesni izazova koje donosi novi sustav te da će se u početnoj fazi naglasak staviti na prilagodbu i otklanjanje nejasnoća, a ne na kažnjavanje. Cilj je omogućiti da se novi način poslovanja postupno ustali bez zastoja u radu.

Pravi test tek slijedi u nadolazećim tjednima, kada se poslovanje vrati u punom obujmu i kada će se vidjeti koliko je sustav u praksi spreman izdržati svakodnevni tempo.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Maloprodaja u studenome porasla na godišnjoj razini, no mjesečni trend ide prema dolje

Promet je u odnosu na prošlu godinu blago ojačao, no u usporedbi s listopadom bilježi se osjetan pad, posebno u prodaji hrane.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Promet u trgovini na malo u Hrvatskoj u studenome 2025. godine porastao je 1,4 % na godišnjoj razini, ali je u odnosu na listopad pao za 2,2 %, pokazuju najnoviji podaci. Pad je zabilježen unatoč rastu pojedinih segmenata, a najviše se osjetio u prodaji hrane, dok su neprehrambeni proizvodi ublažili ukupni rezultat.

Gledano u odnosu na listopad, sezonski i kalendarski prilagođeni podaci pokazuju da je promet prehrambenih proizvoda pao za 4,3 %, dok je prodaja neprehrambenih proizvoda (bez goriva) smanjena za 3,8 %. Drugim riječima, studeni je za trgovce bio slabiji mjesec nego što se očekivalo na temelju jesenskog zamaha.

S druge strane, u usporedbi sa studenim 2024., ukupna slika je ipak nešto povoljnija. Godišnji rast od 1,4 % nosi prvenstveno segment neprehrambenih proizvoda, čiji je promet porastao za 4,1 %. Istodobno, promet hrane, pića i duhanskih proizvoda pao je za 2,6 %, što pokazuje da rast ne dolazi iz osnovne potrošnje.

Na razini nominalnog prometa, koji je ukupno porastao za 3,0 %, najveći doprinos dali su veliki nespecijalizirani trgovci s pretežno prehrambenom ponudom, prodaja motornih goriva i maziva te ostala nespecijalizirana trgovina neprehrambenim proizvodima. Upravo su ti segmenti pogurali ukupni rezultat prema gore, unatoč slabijem mjesečnom trendu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Nova financijska injekcija! Poduzetnici iz ove industrije mogu dobiti i do milijun eura

HBOR i Ministarstvo poljoprivrede ponovno otvaraju kreditnu liniju za drvoprerađivače i proizvođače namještaja, s ciljem lakšeg financiranja i očuvanja likvidnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mikhail Nilov/pexels.com

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede od danas ponovno pokreće mjeru subvencioniranih kredita za poduzetnike u drvoprerađivačkoj industriji i proizvodnji namještaja, kako bi im se olakšao pristup kapitalu i ublažili problemi s likvidnošću, a pojedinačni krediti mogu iznositi i do milijun eura.

Najviši iznos po pojedinom kreditu iznosi do milijun eura, dok se za obrtna sredstva može dobiti najviše 500.000 eura. Rok otplate za investicijske kredite može biti do 10 godina, ovisno o namjeni i strukturi ulaganja, dok se obrtna sredstva odobravaju s rokom otplate do tri godine, piše Poslovni.hr.

Mjera nije novost na tržištu. Već je provedena u dva navrata, 2020. i 2024. godine, a prema dosadašnjim podacima, kroz nju je odobreno ukupno 35 milijuna eura kredita te isplaćeno 2,35 milijuna eura subvencija. I ovaj put poduzetnicima će se subvencionirati kamatna stopa za cijelo trajanje kredita, uz dodatno sufinanciranje premije osiguranja, sve u skladu s pravilima o državnim potporama.

Predsjednik Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo istaknuo je kako drvoprerađivačka industrija i proizvodnja namještaja imaju snažnu tradiciju i izvozni potencijal. Prema njegovim riječima, cilj mjere je omogućiti poduzetnicima lakši pristup kapitalu potrebnom za modernizaciju proizvodnje, povećanje produktivnosti i jačanje konkurentnosti na međunarodnim tržištima.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić naglasio je da je riječ o nastavku uspješne suradnje s HBOR-om. Dodao je kako se s ukupno pet milijuna eura subvencioniraju kamate i premije osiguranja, čime se poduzetnicima omogućuju povoljniji uvjeti kreditiranja te pomaže u očuvanju likvidnosti i investicijske aktivnosti u ovim, za gospodarstvo važnim, djelatnostima.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno