Politika
Tužnih mjesec dana: Bela, preferans i janjeće glave krili su “pravog” Šukija…
ŽIVOT U ČETIRI DIJELA Ivana Šukera ljudi će najviše pamtiti kao političara, kao prvog našeg saborskog zastupnika, ministra i gradonačelnika, ali on je van politike imao još tri ključna segmenta: obitelj, ekipu za kartanje i svoje košarkaše
Peti dan rujna polako se budio, sunce se tek podiglo iznad obzora, a tužna vijest već je stigla:
“Umro je Ivan Šuker.”
Znalo se već neko vrijeme da se bori s opakom bolešću, a trag kemoterapija dao se primjetiti i kad smo ga posljednji put sreli. Otkrivanje spomenika Sportskom društvu Radnik, na nekoliko koraka od njegove dugogodišnje baze, terase kafića na rubu parkinga, bilo je događaj koji nije želio propustiti. Bio je radnikovac, košarkaš, i bio je, činilo se, u dobrom stanju. Bolova, kažu, nije bilo, funkcionirao je kao svaki drugi 66-godišnjak, i zato je tužna vijest iz prvih sekundi tog utorka bila šokantna.
Velika Gorica tog je 5. rujna 2023. godine ostala bez čovjeka koji će ostati upisan u povijest ovoga grada. Osim što je mnogima od nas bio prijatelj, poznanik ili susjed, Ivan Šuker bio je i gradonačelnik, zamjenik župana, prvi velikogorički saborski zastupnik, ministar financija, dopredsjednik Vlade… Bio je, ukratko, političar s uspješnom karijerom, ali i sa svim stigmama ta uloga nosi. I kroz tu će ga prizmu, logično, najveći dio ljudi i pamtiti.
A mi smo, s druge strane, ovom tužnom prilikom naumili predstaviti nekog drugog Ivana Šukera. Tatu, supruga, frenda s kartanja, kave ili s hakla, zaljubljenika u janjetinu i NBA ligu. Čovjeka koji je stajao iza fasade načinjene od odijela i kravate.
– Izvan posla, on je imao tri svoja kruga: obitelj, ekipu za kartanje i košarkaško društvo! – predstavljaju nam Ivana Šukera ljudi iz njegova okruženja.
Slagalicu smo slagali uz pomoć više sugovornika iz raznih sfera njegova života. I dobili priču o čovjeku sa svojim manama i vrlinama, strastima i hobijima… Priču koja se dijeli na četiri dijela: politika, obitelj, košarka i kartanje.
POLITIKA: STRAHOPOŠTOVANJE
Gdje se točno rodila odluka da se krene baviti politikom, nikad nije ispričao. Tako znamo tek da se nakon završetka osnovne škole otisnuo iz Velike Gorice u metropolu i upisao strojarsku školu. Svjedoci kažu da nije bio među najboljim učenicima, ali i da je uvijek bio neobično bistar, snalažljiv, s osjećajem za ljude… Po završetku srednje, upisao je prvo strojarski fakultet, no ubrzo se predomislio, pokupio papire i otišao na – ekomoniju. Uz koju će ostati vezan i uvijek kasnije, bez obzira na vrste funkcija na kojima se nalazio u datom trenutku.
Prvi stupanj dovršio je 1983., kad mu je bilo 26, i s tom razinom obrazovanja krenuo graditi poslovnu karijeru. Već godinu poslije zaposlio se kao glavni knjigovođa u Odsjeku za budžet općine Velika Gorica, da bi 1986. prešao u Gradsku konferenciju Saveza socijalističke omladine Hrvatske, gdje je do 1990. bio šef računovodstva.
Tu je i definitivno počela njegova politička priča. Vratio se u svoj grad uoči početka rata i preuzeo ulogu voditelja velikogoričke ispostave Porezne uprave. Istovremeno, ušao je i u Izvršno vijeće općinske Skupštine, a u ratim godinama jedno je vrijeme bio i šef velikogoričkog Kriznog štaba.
Kad je rat završio, odlučio je nastaviti školovanje i titulu diplomiranog ekonomista stekao je 1997. Iste te godine postao je i zamjenik župana, što je bio jasan znak da povratka više nema. U tom trenutku 40-godišnji Ivan Šuker odabrao je politiku, a sposobnosti, znanja i probitačnost koju je imao vodili su ga dalje. Tri godine ostao je dožupan, sve do 2000. godine, jedne od najvažnijih u njegovu političkom životu.
Šuker je tad, naime postao gradonačelnik Velike Gorice, te godine postao je i predsjednik gradskog HDZ-a, član predsjedništva stranke i saborski zastupnik. Suradnici iz tog vremena reći će da je iz njega prštala ambicija i energija, da ga je nosio izražen temperament, pri čemu nije bježao ni od sukoba. Oni koji su radili uz njega znali su da voli kad je po njegovu, znao je i ozbiljno “zagrmjeti” ako sve ne bi išlo po njegovim zamislima, pa će se često u prisjećanjima spomenuti i riječ strahopoštovanje.
Ivan Šuker čak je šest puta biran za zastupnika u Hrvatskom saboru… Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Bio je moćan, sveprisutan, u naletu koji ga je tri godine poslije doveo do vrhunca karijere, do pozicije ministra financija. Ostao je tu sljedećih sedam godina, sve dok ga Jadranka Kosor nije smijenila. U specifičnim političkim vremenima Šuker je iz svega izašao kao jedini ministar iz Sanaderove ere uz kojeg se nisu vezale afere. A putem je pomogao mnogim suradnicima, otvarao im razne prilike. Svatko od njih to mu je vraćao na svoj način…
OBITELJ: PRVA LJUBAV
A čim bi se odmaknuo od posla, čim bi se skinuo iz odijela, Ivan Šuker posvećivao se obitelji. Rodio se 12. studenog 1957. u Gornjim Rujanima, selu u blizini Livna. Bilo mu je osam godina kad se s obitelji doselio u Veliku Goricu. Otac Cvitko godinama je radio kao gastarbajter u Njemačkoj, pa sa suprugom Mandom odlučio podići kuću u gradu koji je praktički tek nastajao, na Goričanima poznatoj lokaciji u Ulici Matice Hrvatske. Kuću u kojoj je Ivan Šuker živio do posljednjeg dana.
Teška tragedija pogodila je obitelj u vrijeme njegova velikogoričkog odrastanja, sestra mu je poginula u prometnoj nesreći u blizini obiteljske kuće i to je ostalo rana koja nikad nije do kraja zacijelila.
Supruga Andrea, pamte prijatelji, bila je njegova prva ljubav. Nikad nije slovio za “Casanovu”, a u Andreji je pronašao sve što je tražio. Oženili su se pa dobili djecu, kćer Katarinu i sina Marka, koje je odgajao relativno strogo, s jasnim pravilima, tako da su danas to skromni, normalni, uspješni, iznimno pristojni i svima iz njihova okruženja vrlo dragi mladi ljudi. I sve to događalo se u pravoj obiteljskoj atmosferi, jer cijelo to vrijeme dijelili su kućanstvo s njegovim roditeljima. Majka ga je na kraju, eto, i nadživjela…
I upravo to što je živio u dijelu obiteljske kuće, u suživotu s roditeljima, puno govori o njemu. Materijalno ga, kažu, nikad nije “palilo”, pa nikad nije ni želio ništa više od obiteljske kuće. Nije nikad odlučio ni kupiti vikendicu, jer sasvim dovoljna mu je bila kuća ženinih roditelja u Crikvenici, njegova omiljena ljetna baza.
Nije se nikad zamarao ni skupim automobilima, kakvih se nauživao kroz službene prilike, birao je neobično skromne aute za čovjeka na tim pozicijama.
KARTANJE: UVIJEK U PRAVU
Ivanu Šukeru, naprosto, bile su važnije neke druge stvari. Recimo, kako otići u omiljeni kafić, naći se s dugogodišnjim prijateljima, malo kartati. Igrao je belu i preferans, kažu da je bio i poprilično dobar, a on sam je uvijek tvrdio kako – nikad nije kriv! Znate kako to ide, u kartama uvijek mora netko zeznuti, a kod njega je specifično bilo, sa smiješkom pričaju naši sugovornici, to što nikad nije zeznuo on.
Dugi niz godina sve to se događalo u kafiću Bonus, kojeg je 1990. godine otvorila žena jednog od prijatelja iz društva. Automatski je to postalo stalno okupljalište, mjesto na kojem se najmanje razgovaralo o politici. Prva tema uvijek je bio sport, kartanje je dolazilo pod brojem dva, a onda je slijedilo podbadanje. Uvijek je netko bio na tapeti, uvijek se nekoga uzimalo na pik. Bio je, kažu, i vrlo duhovit čovjek, znao se šaliti i na svoj račun, i ljudi iz njegova okruženja su ga voljeli. Točnije, voljeli su biti u njegovu društvu.
Znalo je u svemu tome povremeno doći i do određenih trzavica, kažu svjedoci da je jedna takva situacija dovela i do toga da je u posljednje vrijeme promijenio lokaciju na kojoj je vodio bitke skrojene od pika, trefa, herca i kara. U toj zadnjoj fazi češće je kartao u Pleškoj, ali opet u društvu prijatelja s kojima se družio dugi niz godina, u kojima je mogao biti ono što doista jest.
I posebno je uživao u takvim trenucima, lišen briga iz svijeta politike…
KOŠARKA: ZAKUCAVANJE
Takvih briga pogotovo nije bilo u njegovom košarkaškom društvu. Na čelu te ekipe godinama je bio danas pokojni Željko Jotić, poznatiji kao Elfi. Šuker ga je iznimno cijenio i respektirao, pa priče s tih druženja govore kako je baš on znao i ušutkati ministra kad bi i pokušao krenuti u nekakve političke priče.
Puno draža tema svima je bila košarka. Sjećanje na stare dane prije svega, jer imalo se tu što ispričati, imali su se dečki čega sjetiti. Šukerova generacija prva je koja je zaigrala organiziranu košarku u Velikoj Gorici, krajem 60-ih. Do 194 cm izrasli Šuker u to je vrijeme mogao biti teški centar, a opisivali su ga kao velikog borca, ali i kao jednog od rijetkih koji su u to vrijeme mogli – zakucati!
Košarku je bacio u drugi plan zbog fakulteta, ali ostala je njegova ljubav do zadnjega dana. Sve je pratio, sve znao, a 1997. i spasio gorički košarkaški klub. Nakon gašenja Medije, preuzeo je ulogu predsjednika KK Gorice, i tu ostao 20 godina.
U dva mandata bio je i predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza. Nije mu to trebalo u životu, nije morao voditi te bitke, ali nosio ga je fanatizam. Bio je doslovno košarkaški fanatik, pa i ne treba previše iznenaditi priča da se često budio noću da bi uživo gledao utakmice NBA lige. Drukao je za Golden State Warriorse, koristio svaku priliku da s košarkaškim prijateljima to prokomentira…
A za takvo što nije bilo boljega mjesta od fešti na kojima su se okupljali njegovi košarkaši. To je bila još jedna ekipa u kojoj se osjećao sigurno, doma. Tu nije bio ni ministar ni gradonačelnik nego – Šuki. Njihov frend koji je jedine privilegije imao kad bi se janjac prestao vrtjeti na ražnju.
– Znalo se da je glava Šukerova! O tome nije ni bilo rasprave. Mi drugi nismo ni znali jesti janjeću glavu, a on bi je uvijek sredio. Nju i još pola janjeta, naravno – kroz smijeh pričaju njegovi košarkaši.
Da, korpulentnost koja ga je pratila nije bila slučajna, a neizravno je dovelo i do scene po kojoj će ga mnogi pamtiti. Gostovao je na HRT-u, u programu uživo, a stolica ispod njega u jednom je trenutku počela “tonuti”. Čak je i Ellen Degeneres u emisiju uvrstila hrvatskog ministra koji polako tone na stolcu, ali pravi se da se ništa ne događa i staloženo nastavlja govoriti svoje… Nitko ga zbog toga nije “maltretirao” više od njegovih košarkaša.
– Dečki, vi se smijete, ali ja ću vas pitati: koliko je Hrvata gostovalo kod Ellen?
Nije ih bilo puno, a on je uspio i u tome. Na svoj način, u svom stilu.
Počivali u miru, gospon Šuker…
Hrvatska demokratska zajednica danas bira najuže vodstvo stranke. Bira se predsjednik, zamjenik predsjednik i potpredsjednici. Na izbore su izašli i gorički članovi ove stranke.
– Na našem biračkom mjestu u Velikoj Gorici, u stranačkim prostorijama Zagrebačka 73 od ranog jutra velike su gužve i pozivamo sve da obave svoju stranačku dužnost i podrže našeg aktualnog predsjednika Andreja Plenkovića i njegov tim. Birališta su otvorena od 8 do 19 sati – poručili su iz goričkog HDZ-a.
Foto: FB HDZ Velika Gorica
Inače, članice i članovi mogu glasati na 569 biračkih mjesta diljem Hrvatske: u općinskim i gradskim organizacijama HDZ-a te u organizacijama HDZ-a gradskih četvrti Grada Zagreba. Članstvo HDZ-a izvan Hrvatske moći će ostvariti svoje biračko pravo na 12 biračkih mjesta. Članice i članovi koji će na dan izbora boraviti izvan mjesta svog prebivališta moći će glasati na biračkim mjestima u GO HDZ-a u gradovima sjedištima županija i u Gradu Zagrebu.
Foto: FB HDZ Velika Gorica
– Nakon niza izazova koji su iza nas, odlučili smo nastaviti s pobjedničkim timom – koji zajedno, skladno i kvalitetno djeluje u vođenju HDZ-a. Hrvatska je danas bolja zemlja nego prije 8 godina. Građani su to potvrdili na izborima za EU parlament, gdje smo osvojili polovicu svih mandata, a prije svega na izborima za Hrvatski sabor – rekli su iz HDZ-a te dodali kako i u iduće četiri godine, uz potporu članstva, žele pokazati kako snažna, konsolidirana, jedinstvena i moderna stranka može pridonositi razvoju Hrvatske na svim područjima.
Politika
Aktualni sat: ‘Dnevna bolnica trebala bi biti odmah preko puta kampa HNS-a’
Na Aktualnom satu Gradskog vijeća govorilo se i o domu za starije, izgradnji javnog WC-a, nadstrešnica na autobusnim stanicama, Aglomeraciji i pročistaču…
Ljetna sjednica Gradskog vijeća počela je, kao i uvijek, Aktualnim satom, kojeg je otvorio vijećnik Vedran Zobec. Zanimao ga je projekt “za kojim naš grad žudi već godinama”, odnosno što se događa s izgradnjom dnevne bolnice.
– Bolnica bi trebala biti izgrađena na Aveniji Ivana Pavla II, preko puta lokacije na kojoj će se uskoro početi graditi nacionalni kamp HNS-a. Sva istraživanja javnog mnijenja unazad više od deset godina pokazala su da je medicinska skrb apsolutni prioritet u našem gradu. Dom zdravlja i Hitna služba pod ingerencijom su Županije, ali u programu Vlade pronašla se i ta naša dnevna bolnica, koja bi trebala biti izgrađena u sljedeće četiri godine. Održan je i sastanak u Ministarstvu zdravstva, osnovana je i radna skupina, u kojoj su i predstavnici Grada. Morat ćemo na zemljištu koje se proteže na 50.000 kvadrata mijenjati i urbanističke i prostorne planove, a struka će razviti koncept u kojem bi smjeru trebao ići cijeli projekt, s obzirom na sve potrebe naših građana, da mogu i ovdje obaviti ono zbog čega su dosad morali ići u Zagreb – odgovorio je gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Ivo Jelušić iz SDP-a progovorio je o lokalnim medijima i pitao koliko koji medij dobiva gradskih sredstava, kao i hoće li gradonačelnik kažnjavati one koje ne objavljuju priopćenja iz političkih stranaka. SDP-ovo priopćenje, kaže, objavila su samo dva medija.
– Mediji su i privatnom vlasništvu i mislim da nema nikakvog smisla da se gradonačelnik petlja u uredničku politiku bilo kojeg od njih. Morat ćete to sami ispitati i istražiti. Svi mediji koji su financirani od Grada dostupni su na stranicama Grada, to je javno dostupna informacija – odgovorio je gradonačelnik, kojem je Jelušić predložio i da se financijski izvještaji gradskih trgovačkih društava objavljuju na službenim stranicama.
– Tu su svi predsjednici naših trgovačkih društava i prihvaćam vaš prijedlog, možemo na sljedeću sjednicu Vijeća staviti vrlo transparentno izvješće o njihovu radu. Uvijek ćemo prihvatiti ovakvo dobre i konstruktivne prijedloge – kazao je Ačkar.
Vijećnica Ivana Belošević pitala je jesu li sva djeca upisana u vrtiće i kad možemo očekivati početak radova na Centru za starije.
– Upisi u vrtiće i ove su godine prošli bez ikakvih poteškoća. Svako dijete koje ima uvjete upisano je u vrtić. Podsjetit ću i na uvjete, koji kažu da roditelji i dijete moraju imati prebivalište u Velikoj Gorici, da oba roditelja moraju biti zaposlena i da dijete 31. kolovoza ima navršenih godinu dana. U planu upisa bila su slobodna 503 mjesta, ali manjim reorganizacijama upisan je više od 520 djece. Moram istaknuti i da su u tijeku prijave za tri nova vrtića; Velikogoričanka će imati šest odgojnih skupina, Dubranec jednu, a Gradići tri. Od pedagoške godine 2024/25. ukupno će biti upisano oko 700 djece – rekla je pročelnica Lana Krunić Lukinić.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
– U ovim trenucima u tijeku je izrada izvješća o javnom savjetovanju, što bi trebalo biti gotovo krajem kolovoza, nakon čega slijedi natječaj za izvođača radova, a početak izgrade Centra za starije osobe možemo očekivati već do kraja ove godine – na drugo pitanje odgovorio je zamjenik gradonačelnika Neven Karas.
Damir Slojšek iz MOST-a progovorio je o problemu s vodom koji se nedavno pojavio u Kurilovcu, a u svemu tome susreo se s jednim problemom.
– Jedan dio hidranata u Ulici Ivan Gorana Kovačića kod kućnog broja 10 nije puštao vodu, nije radio. Zanima me je li provjerena ispravnost hidranata i koliko se često oni provjeravaju – pitao je Slojšek.
– Hidranti se na području grada i po svim naseljima redovno se popravljaju i održavaju, u suradnji s Javnom vatrogasnom postrojbom. Na godišnjoj razini pregledavaju se svi hidranti koji se ne koriste – odgovorio je direktor VG Vodoopskrbe Krunoslav Višić.
Zanimalo je Slojšeka i što je s natječajem oko pročistača otpadnih voda, koji je premašio predviđene financijske okvire i moraju se tražiti nova rješenja.
– Imam podatak da između deset i 15 Aglomeracija po Hrvatskoj ima sličan problem i očekujem da ćemo u što skorije vrijeme dobiti suglasnost resornog Ministarstva za dodatnim sufinanciranjem, nakon kojega bismo mogli donijeti odluku – odgovorio je Višić.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Vijećnik Zvonko Kunić pohvalio je novi besplatni lokalni prijevoz, posebno činjenicu da je njegova Velika Mlaka konačno izravno povezana s Velikom Goricom, ali i pitao:
– S obzirom na to su autobusne stanice obilježene samo žutim slovima, hoće li biti izgrađene kućice kao zaštita od lošeg vremena, ne samo u Mlaki, nego i svugdje gdje postoji takva potreba?
– I vi i predsjednik Uprave VG Komunalca, koji dolazite iz Velike Mlake, mogli ste se uvjeriti u benefite novog lokalnog prijevoza, koji nije besplatan, jer financira ga u stopostotnom iznosu Grad – istaknuo je gradonačelnik pa pojasnio što se tu sve događalo.
– ZET je inzistirao da prekine svoj lokalni prijevoz, morali smo uvesti novu varijantu, što je dobro, jer ZET nije mogao ispuniti potrebe građana. Nije normalno da svih ovih desetljeća, otkad grad postoji, Velika Gorica nije spojena s Mičevcem, kao ni da ljudi iz Mlake moraju hodati dva kilometra do stanice. Nije normalno da nismo imali poveznicu sa željeznicom, koja nas za 15-ak minuta dovodi u sam centar Zagreba… Da ne govorim o novim linijama, primjerice onoj prema Meridianu 16, gdje je zaposleno oko 1500 ljudi, mahom naših sugrađana, koji također nisu imali javni prijevoz.
Promjene su i dalje moguće.
– Želim pozvati sve one koji imaju prijedlog za promjene u linijama ili voznom redu da se jave u sljedećih 60 dana s kritikama i primjedbama. Kad imaš svoj prijenos, benefit je što možeš i na taj način reagirati. Napravit ćemo još dva dodatna perona, kako bismo olakšali polaske iz još nekih naselja, a nadstrešnice za stanice su u postupku javne nabave.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Ivan Bekavac iz MOST-a govorio je o mogućnostima organiziranog stanovanja osoba s invaliditetom, kakvo postoji u nekim drugim gradovima, i to uz novac iz EU fondova.
– Volja apsolutno postoji, kao i želja, smatram da je to dobra ideja i da bi se trebali potruditi da dođemo do zajedničkog cilja i da iskoristimo europska sredstva kako bi organizirano stanovanje zaživjelo na dobrobit svih naših sugrađana u potrebi – rekao je Ačkar,
Bekavca je zanimalo i što će se događati s cijenom grijanja za stanare višestambenih zgrada priključenih na HEP Toplinarsto.
– Apsolutno sve zgrade koje su energetski obnovljene u Velikoj Gorici a griju se na taj sustav doživjele su preporod što se tiče računa koji su znatno manji, ušteda je znatno veća. Još tri zgrade idu u energetsku obnovu, što će još smanjiti troškove građanima. S HEP Toplinarstvom intenzivnorazgovaramo o promjeni kotlovnica i dotrajale infrastrukture, što utječe na cijenu skupog grijanja s kojim se već dugi niz godina borimo – odgovorio je gradonačelnik.
Stipu Duvnjaka iz vladajuće garniture zanimalo je koji su sve zeleni projekti aktualni, pri čemu je zahvalio svima koji su sudjelovali u akciji “Od izvora do mora”, u kojoj se Velika Gorica pozicionirala na visoko drugo mjesto.
– Moram pohvaliti KUD Čiče za sudjelovanje u ne samo toj nego i u mnogim drugim akcijama, svi članovi zaslužuju velike pohvale – rekao je gradonačelnik i okrenuo se ozelenjivanju grada.
– U protekle dvije godine na našem području posađeno je više od tisuću sadnica stabala, a dobit ćemo i novih 1100 sadnica, što će u značajnoj mjeri ozeleniti naš grad. Kad imate toliko novih sadnica i stabala, oni se moraju održavati i zalijevati, o čemu brinu naši dobrovoljni vatrogasci, što je posebno važno u ovim vrućim danima. Veseli nas i posađeni urbani voćnjak, koji će za nekoliko godina donositi i plodove koji će biti javno dobro i svatko će ih moći ubrati. Svakako ćemo nastaviti sa ozelenjavanjem grada i svih površina – rekao je Ačkar.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
SDP-ov vijećnik Ozren Robić pitao je hoće li se graditi javni WC-i u našem gradu.
– Na novom autobusnom terminalu, koji treba biti izgrađen na autobusnom kolodvoru, koji je već trebao biti u vidljivoj fazi izgradnje, bit će i javni WC. Nažalost, to se zbog niza loših okolnosti dosad još nije dogodilo, budući da je tijekom procesa preminuo statičar, razbolio se projektant… U svakom slučaju, javni WC je u planu – kazao je gradonačelnik.
Uz sve ostale teme, pričalo se i o radovima na našim cestama i ulicama.
– Radimo Ulicu kneza Porina, to je u završnoj fazi, početkom kolovoza trebalo bi biti potpuno završeno. Radi se i na ulazu u Šćitarjevo, sljedeći tjedan počinjemo s asfaltiranjem pješačkim staza, a tu su i određene sanacije od radova na Aglomeraciji. Pješačku stazu radimo u Šiljakovini, trebala bi biti gotova do jeseni. Mogu najaviti i radove u Gradićima i Donjoj Lomnici, očekujemo zaključivanje ugovora i početak radova, pri čemu će se mijenjati i cjevovodna mreža. Kroz mjesec dana bi radovi trebali početi. Za Jelačićevu su otvorene ponude i očekujemo da će kroz tjedan ili dva biti donesena odluka, isto kao i ulica Augusta Šenoe. Uskoro ćemo raspisati i natječaj za Ulicu Bratstvo 1, o kojoj već dugo pričamo. U svim tim ulicama će se morati raditi i vodovod – rekao je resorni pročelnik Dubravko Katulić.
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
HOTNEWS
FOTO/VIDEO Čestitamo Dan državnosti! Donosimo i snimku s prve konstituirajuće sjednice Sabora, 30. svibnja 1990.godine
Hrvatski branitelji, ali i brojni civili koji su na oltar Domovine položili svoje živote, omogućili su svima nama, građankama i građanima Republike Hrvatske, da danas, 34 godine kasnije, s ponosom slavimo Dan državnosti Republike Hrvatske. U našim su mislima i molitvama – dok nam živo srce bije!
Čestitamo vam Dan državnosti, državni praznik koji obilježavamo u spomen na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog hrvatskog parlamenta, Sabora, predstavničkog tijela građanki i građana i nositelja zakonodavne vlasti naše države, 30. svibnja 1990. godine.
Izabrani zastupnici tada su na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kojem su nazočili i brojni gosti iz domovinske i iseljene Hrvatske i predstavnici vjerskih zajednica, izabrali za predsjednika Sabora Žarka Domljana, za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa, podsjećaju sa mrežnih stranica Hrvatskog sabora.
Foto: Konstituirajuća sjednica Sabora, 30. svibnja, 1990. godine/Wikipedia
Za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora izabran je Stjepan Mesić, a za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske Franjo Tuđman.
Foto: Konstituirajuća sjednica Sabora, 30. svibnja, 1990. godine/Tudjman.hr
Tuđman je u tom prvom govoru pred novoizabranim zastupnicima naglasio kako ‘konstituiranje prvog višestranačkog Sabora predstavlja prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji’, podsjećaju arhivski zapisi.
Foto: Konstituirajuća sjednica Sabora, 30. svibnja, 1990. godine/Tudjman.hr
Hrvatski branitelji, ali i brojni civili koji su na oltar Domovine položili svoje živote, omogućili su svima nama, građankama i građanima Republike Hrvatske, da danas s ponosom slavimo Dan državnosti Republike Hrvatske.
U našim ste mislima i molitvama – dok nam živo srce bije!
Koliko se diljem svijeta cijeni naša zemlja, ali i velika žrtva koju su podnijeli svi patrioti kojima ostaje naša vječna zahvala i duboko poštovanje, ali i svi prognanici i svi oni koji su ostali bez svojih najmilijih, pokazao je i Google, najpopularnija Internet tražilica, koji je na svoju početnu stranicu stavio čestitku za jedna od najvećih nacionalnih praznika Lijepe naše!
screnshot Google
Video: Digital VHS Archive/YouTube
Naslovna fotografija: Konstituirajuća sjednica Sabora, 30. svibnja, 1990. godine/ Neda Orsolić/ arhiva Matica hrvatska
HOTNEWS
Izbori za EU parlament: HDZ predstavio kandidate u Velikoj Gorici
Domaćin Ačkar u ugodnoj atmosferi s premijerom podsjetio na važnost zastupanja hrvatskih interesa u EU.
Hrvatska demokratska zajednica na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem u Hotelu Garden Hill u Velikoj Gorici predstavila je svoje kandidate za izbor u Europski parlament. Ciljevi zacrtani u programu pod nazivom „Hrvatska snažna i važna“ naglašavaju ciljano jačanje gospodarstva kao ključne stavke od interesa svih građana. – Danas je u Hrvatskoj zaposleno milijun i 720 tisuća ljudi, a broj nezaposlenih manji je od 89 tisuća, što znači da na 20 zaposlenih ide jedan nezaposleni, što je najoptimističniji omjer do sada. Prosječna plaća u dva dosadašnja mandata u porastu je za 577 eura. – istaknuo je premijer i nositelj liste za EU parlament.
Foto: Redakcija Cityportala
Na HDZ-ovoj listi broj 5 za EU parlament je 12 kandidata, a interese Hrvatske u Europskoj uniji u novom mandatu žele zastupati potpredsjednica Europske komisije i potpredsjednica Europske pučke stranke Dubravka Šuica, predsjednik Kluba EPP-a u okviru Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Davor Ivo Stier, aktualni zastupnik i voditelj HDZ-ove delegacije u EP-u Karlo Ressler, aktualna ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, potpredsjednica Kluba EPP-a u EP-u i predstavnica HDZ-a BiH Željana Zovko, aktualni zastupnici u EP-u Sunčana Glavak i Tomislav Sokol, bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić, tajnik županijske organizacije HDZ-a u Splitskoj-dalmatinskoj županiji Ante Mihanović, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić te bivša europarlamentarka Marijana Petir.
Foto: Redakcija Cityportala
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar, kao domaćin predstavljanja, naglasio je važnost odaziva na EU izbore, kao i na parlamentarne ali i lokalne izbore za godinu dana. Ujedno je podsjetio prisutne da je premijer uz građane bio kada im je bilo najteže, prilikom velikih poplava prije 12 godina, a prošle godine osigurao je više od 10 milijuna eura za nasipe.
Dubravka Šuica podsjetila je da je na prijedlog premijera Andreja Plenkovića i uz potporu Ursule von der Leyen demografija dobila vlastiti resor u Europskoj komisiji, a čast da ga vodi pripala je upravo Hrvatskoj. Program i viziju HDZ-ovih kandidata došao je podržati Željko Turk, predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Zagrebačke županije i gradonačelnik Zaprešića, koji je u svojem obraćanju istaknuo činjenicu da je uz pomoć Vlade u Zagrebačku županiju uloženo više od milijardu eura za brojne projekte.
Foto: Redakcija Cityportala
Podsjećamo da će se na europskim izborima 2024. izabrati 720 zastupnika, od čega će njih 12 biti iz Hrvatske. Europski izbori se u Hrvatskoj održavaju 9. lipnja.
Politika
Sjednica Gradskog vijeća: Otvara se nova gospodarska zona Kušanec Istok
Na Dnevnom redu 16. sjednice Gradskoj vijeća našlo se 14 točaka, među kojima i nekoliko izvješća
-
Sportprije 3 danaPromjena plana: Skupština poništena, HNK Lukavec je opet NK Lukavec!
-
Sportprije 2 danaGorički trojac u Paminjovim rukama: Brlek, Nezirović i Vuko posuđeni Karlovcu
-
Sportprije 2 danaTuropoljski nogometaš Neven Novosel živi i radi u Irskoj, a nogomet mu je još u fokusu zanimanja
-
Sportprije 4 danaNovi trener Marko Biljan s Mraclinom krenuo u pripremno razdoblje
