Politika
Tužnih mjesec dana: Bela, preferans i janjeće glave krili su “pravog” Šukija…
ŽIVOT U ČETIRI DIJELA Ivana Šukera ljudi će najviše pamtiti kao političara, kao prvog našeg saborskog zastupnika, ministra i gradonačelnika, ali on je van politike imao još tri ključna segmenta: obitelj, ekipu za kartanje i svoje košarkaše
Peti dan rujna polako se budio, sunce se tek podiglo iznad obzora, a tužna vijest već je stigla:
“Umro je Ivan Šuker.”
Znalo se već neko vrijeme da se bori s opakom bolešću, a trag kemoterapija dao se primjetiti i kad smo ga posljednji put sreli. Otkrivanje spomenika Sportskom društvu Radnik, na nekoliko koraka od njegove dugogodišnje baze, terase kafića na rubu parkinga, bilo je događaj koji nije želio propustiti. Bio je radnikovac, košarkaš, i bio je, činilo se, u dobrom stanju. Bolova, kažu, nije bilo, funkcionirao je kao svaki drugi 66-godišnjak, i zato je tužna vijest iz prvih sekundi tog utorka bila šokantna.
Velika Gorica tog je 5. rujna 2023. godine ostala bez čovjeka koji će ostati upisan u povijest ovoga grada. Osim što je mnogima od nas bio prijatelj, poznanik ili susjed, Ivan Šuker bio je i gradonačelnik, zamjenik župana, prvi velikogorički saborski zastupnik, ministar financija, dopredsjednik Vlade… Bio je, ukratko, političar s uspješnom karijerom, ali i sa svim stigmama ta uloga nosi. I kroz tu će ga prizmu, logično, najveći dio ljudi i pamtiti.
A mi smo, s druge strane, ovom tužnom prilikom naumili predstaviti nekog drugog Ivana Šukera. Tatu, supruga, frenda s kartanja, kave ili s hakla, zaljubljenika u janjetinu i NBA ligu. Čovjeka koji je stajao iza fasade načinjene od odijela i kravate.
– Izvan posla, on je imao tri svoja kruga: obitelj, ekipu za kartanje i košarkaško društvo! – predstavljaju nam Ivana Šukera ljudi iz njegova okruženja.
Slagalicu smo slagali uz pomoć više sugovornika iz raznih sfera njegova života. I dobili priču o čovjeku sa svojim manama i vrlinama, strastima i hobijima… Priču koja se dijeli na četiri dijela: politika, obitelj, košarka i kartanje.
POLITIKA: STRAHOPOŠTOVANJE
Gdje se točno rodila odluka da se krene baviti politikom, nikad nije ispričao. Tako znamo tek da se nakon završetka osnovne škole otisnuo iz Velike Gorice u metropolu i upisao strojarsku školu. Svjedoci kažu da nije bio među najboljim učenicima, ali i da je uvijek bio neobično bistar, snalažljiv, s osjećajem za ljude… Po završetku srednje, upisao je prvo strojarski fakultet, no ubrzo se predomislio, pokupio papire i otišao na – ekomoniju. Uz koju će ostati vezan i uvijek kasnije, bez obzira na vrste funkcija na kojima se nalazio u datom trenutku.
Prvi stupanj dovršio je 1983., kad mu je bilo 26, i s tom razinom obrazovanja krenuo graditi poslovnu karijeru. Već godinu poslije zaposlio se kao glavni knjigovođa u Odsjeku za budžet općine Velika Gorica, da bi 1986. prešao u Gradsku konferenciju Saveza socijalističke omladine Hrvatske, gdje je do 1990. bio šef računovodstva.
Tu je i definitivno počela njegova politička priča. Vratio se u svoj grad uoči početka rata i preuzeo ulogu voditelja velikogoričke ispostave Porezne uprave. Istovremeno, ušao je i u Izvršno vijeće općinske Skupštine, a u ratim godinama jedno je vrijeme bio i šef velikogoričkog Kriznog štaba.
Kad je rat završio, odlučio je nastaviti školovanje i titulu diplomiranog ekonomista stekao je 1997. Iste te godine postao je i zamjenik župana, što je bio jasan znak da povratka više nema. U tom trenutku 40-godišnji Ivan Šuker odabrao je politiku, a sposobnosti, znanja i probitačnost koju je imao vodili su ga dalje. Tri godine ostao je dožupan, sve do 2000. godine, jedne od najvažnijih u njegovu političkom životu.
Šuker je tad, naime postao gradonačelnik Velike Gorice, te godine postao je i predsjednik gradskog HDZ-a, član predsjedništva stranke i saborski zastupnik. Suradnici iz tog vremena reći će da je iz njega prštala ambicija i energija, da ga je nosio izražen temperament, pri čemu nije bježao ni od sukoba. Oni koji su radili uz njega znali su da voli kad je po njegovu, znao je i ozbiljno “zagrmjeti” ako sve ne bi išlo po njegovim zamislima, pa će se često u prisjećanjima spomenuti i riječ strahopoštovanje.
Ivan Šuker čak je šest puta biran za zastupnika u Hrvatskom saboru… Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Bio je moćan, sveprisutan, u naletu koji ga je tri godine poslije doveo do vrhunca karijere, do pozicije ministra financija. Ostao je tu sljedećih sedam godina, sve dok ga Jadranka Kosor nije smijenila. U specifičnim političkim vremenima Šuker je iz svega izašao kao jedini ministar iz Sanaderove ere uz kojeg se nisu vezale afere. A putem je pomogao mnogim suradnicima, otvarao im razne prilike. Svatko od njih to mu je vraćao na svoj način…
OBITELJ: PRVA LJUBAV
A čim bi se odmaknuo od posla, čim bi se skinuo iz odijela, Ivan Šuker posvećivao se obitelji. Rodio se 12. studenog 1957. u Gornjim Rujanima, selu u blizini Livna. Bilo mu je osam godina kad se s obitelji doselio u Veliku Goricu. Otac Cvitko godinama je radio kao gastarbajter u Njemačkoj, pa sa suprugom Mandom odlučio podići kuću u gradu koji je praktički tek nastajao, na Goričanima poznatoj lokaciji u Ulici Matice Hrvatske. Kuću u kojoj je Ivan Šuker živio do posljednjeg dana.
Teška tragedija pogodila je obitelj u vrijeme njegova velikogoričkog odrastanja, sestra mu je poginula u prometnoj nesreći u blizini obiteljske kuće i to je ostalo rana koja nikad nije do kraja zacijelila.
Supruga Andrea, pamte prijatelji, bila je njegova prva ljubav. Nikad nije slovio za “Casanovu”, a u Andreji je pronašao sve što je tražio. Oženili su se pa dobili djecu, kćer Katarinu i sina Marka, koje je odgajao relativno strogo, s jasnim pravilima, tako da su danas to skromni, normalni, uspješni, iznimno pristojni i svima iz njihova okruženja vrlo dragi mladi ljudi. I sve to događalo se u pravoj obiteljskoj atmosferi, jer cijelo to vrijeme dijelili su kućanstvo s njegovim roditeljima. Majka ga je na kraju, eto, i nadživjela…
I upravo to što je živio u dijelu obiteljske kuće, u suživotu s roditeljima, puno govori o njemu. Materijalno ga, kažu, nikad nije “palilo”, pa nikad nije ni želio ništa više od obiteljske kuće. Nije nikad odlučio ni kupiti vikendicu, jer sasvim dovoljna mu je bila kuća ženinih roditelja u Crikvenici, njegova omiljena ljetna baza.
Nije se nikad zamarao ni skupim automobilima, kakvih se nauživao kroz službene prilike, birao je neobično skromne aute za čovjeka na tim pozicijama.
KARTANJE: UVIJEK U PRAVU
Ivanu Šukeru, naprosto, bile su važnije neke druge stvari. Recimo, kako otići u omiljeni kafić, naći se s dugogodišnjim prijateljima, malo kartati. Igrao je belu i preferans, kažu da je bio i poprilično dobar, a on sam je uvijek tvrdio kako – nikad nije kriv! Znate kako to ide, u kartama uvijek mora netko zeznuti, a kod njega je specifično bilo, sa smiješkom pričaju naši sugovornici, to što nikad nije zeznuo on.
Dugi niz godina sve to se događalo u kafiću Bonus, kojeg je 1990. godine otvorila žena jednog od prijatelja iz društva. Automatski je to postalo stalno okupljalište, mjesto na kojem se najmanje razgovaralo o politici. Prva tema uvijek je bio sport, kartanje je dolazilo pod brojem dva, a onda je slijedilo podbadanje. Uvijek je netko bio na tapeti, uvijek se nekoga uzimalo na pik. Bio je, kažu, i vrlo duhovit čovjek, znao se šaliti i na svoj račun, i ljudi iz njegova okruženja su ga voljeli. Točnije, voljeli su biti u njegovu društvu.
Znalo je u svemu tome povremeno doći i do određenih trzavica, kažu svjedoci da je jedna takva situacija dovela i do toga da je u posljednje vrijeme promijenio lokaciju na kojoj je vodio bitke skrojene od pika, trefa, herca i kara. U toj zadnjoj fazi češće je kartao u Pleškoj, ali opet u društvu prijatelja s kojima se družio dugi niz godina, u kojima je mogao biti ono što doista jest.
I posebno je uživao u takvim trenucima, lišen briga iz svijeta politike…
KOŠARKA: ZAKUCAVANJE
Takvih briga pogotovo nije bilo u njegovom košarkaškom društvu. Na čelu te ekipe godinama je bio danas pokojni Željko Jotić, poznatiji kao Elfi. Šuker ga je iznimno cijenio i respektirao, pa priče s tih druženja govore kako je baš on znao i ušutkati ministra kad bi i pokušao krenuti u nekakve političke priče.
Puno draža tema svima je bila košarka. Sjećanje na stare dane prije svega, jer imalo se tu što ispričati, imali su se dečki čega sjetiti. Šukerova generacija prva je koja je zaigrala organiziranu košarku u Velikoj Gorici, krajem 60-ih. Do 194 cm izrasli Šuker u to je vrijeme mogao biti teški centar, a opisivali su ga kao velikog borca, ali i kao jednog od rijetkih koji su u to vrijeme mogli – zakucati!
Košarku je bacio u drugi plan zbog fakulteta, ali ostala je njegova ljubav do zadnjega dana. Sve je pratio, sve znao, a 1997. i spasio gorički košarkaški klub. Nakon gašenja Medije, preuzeo je ulogu predsjednika KK Gorice, i tu ostao 20 godina.
U dva mandata bio je i predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza. Nije mu to trebalo u životu, nije morao voditi te bitke, ali nosio ga je fanatizam. Bio je doslovno košarkaški fanatik, pa i ne treba previše iznenaditi priča da se često budio noću da bi uživo gledao utakmice NBA lige. Drukao je za Golden State Warriorse, koristio svaku priliku da s košarkaškim prijateljima to prokomentira…
A za takvo što nije bilo boljega mjesta od fešti na kojima su se okupljali njegovi košarkaši. To je bila još jedna ekipa u kojoj se osjećao sigurno, doma. Tu nije bio ni ministar ni gradonačelnik nego – Šuki. Njihov frend koji je jedine privilegije imao kad bi se janjac prestao vrtjeti na ražnju.
– Znalo se da je glava Šukerova! O tome nije ni bilo rasprave. Mi drugi nismo ni znali jesti janjeću glavu, a on bi je uvijek sredio. Nju i još pola janjeta, naravno – kroz smijeh pričaju njegovi košarkaši.
Da, korpulentnost koja ga je pratila nije bila slučajna, a neizravno je dovelo i do scene po kojoj će ga mnogi pamtiti. Gostovao je na HRT-u, u programu uživo, a stolica ispod njega u jednom je trenutku počela “tonuti”. Čak je i Ellen Degeneres u emisiju uvrstila hrvatskog ministra koji polako tone na stolcu, ali pravi se da se ništa ne događa i staloženo nastavlja govoriti svoje… Nitko ga zbog toga nije “maltretirao” više od njegovih košarkaša.
– Dečki, vi se smijete, ali ja ću vas pitati: koliko je Hrvata gostovalo kod Ellen?
Nije ih bilo puno, a on je uspio i u tome. Na svoj način, u svom stilu.
Počivali u miru, gospon Šuker…
HOTNEWS
Gradonačelnik Ačkar jedini Velikogoričan koji ulazi u Sabor
Kako neslužbeno doznajemo dobio je više od 6 tisuća prefernecijalnih glasova.
Politika
Velika izlaznost birača u Velikoj Gorici, a evo i gdje su glasali kandidati s goričkog područja
U Velikoj Gorici je u prijepodnevnim satima glasalo već gotovo 30 posto birača, iz Državnog izbornog povjerenstva kažu kako je to osjetno veća izlaznost od izbora za zastupnike u Hrvatski sabor održanih 2020.godine.
Velikogoričani kandidati na stranačkim listama u 1. izbornoj jedinici većinom su još u prijepodnevnim satima obavili svoju građansku dužnost, te glasali na biračkim mjestima, ovisno o mjestu stanovanja. Baš kao i svi drugi glasači, no ipak s bitnom razlikom, jer rezultati glasanja ovogodišnjih parlamentarnih izbora odredit će njihove iduće četiri godine političke karijere. Barem što se statusa narodnog zastupnika tiče. Neki će možda prvi put zasjesti u saborske klupe, a neki će možda i s istih ‘ispasti’.
Izlaznost birača do 11:30 sati pokazuje osjetno veća izlaznost birača nego na izborima 2020. godine. U Velikoj Gorici je na birališta izišlo 27,67 posto odnosno 14 961 birača, objavilo je to Državno izborno povjerenstvo u prvom izvješću o izlaznosti birača na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor 2024. Birališta su otvorena do 19 sati. Ako niste sigurni gdje je vaše biračko mjesto, sve podatke možete provjeriti OVDJE.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar, inače na izbornoj listi HDZ-a, na biralište u Gradićima stigao je u pratnji supruge te je tom prilikom pozvao sve da izađu na izbore.
Svoje biračko pravo iskoristila je i kandidatkinja s izborne liste koalicije Rijeke pravde, predsjednica goričkog SDP-a, Ivana Mlinar, koja je glasala na biračkom mjestu u Elektri te poručila ‘Budi odgovoran građanin, glasaj pa produži dalje…na kavu, misu, vikendicu, obiteljski ručak, posao!’.
Svoju građansku dužnost u prijepodnevnim satima obavio je i kandidat na izbornoj listi koalicije Rijeke pravde, SDP-ov Ivo Jelušić .
– Za nama je gotovo 800 godina parlamentarne tradicije hrvatskih sabora koja je velikim dijelom doprinijela očuvanju kontinuiteta državnosti, kakva god bila. Sačuvajmo slobodu govora za ovaj i buduće naraštaje – istaknuo je Ivan Bekavac, kandidat s izborne liste MOST-a, koji je glasao u OŠ Nikole Hribara.
Naslovna photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
Politika
Završno druženje goričkih Mostovaca i partnera Suverenista uoči izbora
Podržati Mostove kandidate i kandidate partnera u I. izbornoj jedinici došao je i Nikola Grmoja.
Politika
Goričani na listama: Kraljica dronova, tiktoker i dva navijača u borbi za Sabor
Najveći broj kandidata s velikogoričkog područja ponudila je lista koju predvodi HSP, njih sedam. Šestero ih je na listi koju predvodi MOST, troje na onoj u kojoj je Domovinski pokret, dvoje na SDP-ovoj, a po jednog imaju HDZ i Možemo!
Trideset i tri godine nakon što je uspostavljena samostalna Republika Hrvatska izaći ćemo na birališta i izabrati jedanaesti saziv Hrvatskog sabora. Birat će se 151 saborski zastupnik, i to kroz deset izbornih jedinica, a za ta mjesta kanidiralo je 2277 ljudi.
Gledamo li samo našu, I. izbornu jedinicu, ukupno je na listama 238 kandidata, a eđu njima, naravno, ima i ljudi iz našega grada, odnosno našega kraja. To su naši susjedi, prijatelji ili poznanici, a ukupno ih je ovoga puta – 20! Preračunato u postotke, to je nešto više od osam posto, a tih 14 muškaraca i šest žena rasporedili su se na šest od ukupno 17 lista za koje ćemo moći glasovati.
Naši sumještani najbrojniji su na listi HSP-a, na kojoj ih je čak sedam “naših”, a slijedi MOST s šestero kandidata.
I svi oni pokušat će ostvariti ono što do sad nije uspjelo prevelikom broju naših sugrađana. Gledajući u povijest, tu se radi o ukupno 12 ljudi, u raznim oblicima i varijantama, počevši od prvih višestranačkih izbornika, za Sabor tadašnje Savezne Republike Hrvatske.
U taj su saziv 1990. ušla trojica Velikogoričana, ali koncept je bio drukčiji, s tri vijeća. U Vijeću općina bio je Nikola Bulat, u Društveno-političkom vijeću Zvonimir Špišić, a u Vijeću udruženog rada Josip Zagorac.
Nakon uspostave samostalne Hrvatske, na izborima 1992., u Sabor je ušao samo Nikola Bulat, a na “šestosiječanjskim” izborima iz 2000. godine mjesto u klupama dobio je Ivan Šuker, koji je zastupnik postao i na izborima 2003. Međutim, tad je postao i ministar financija pa su ga u sljedeća dva saborska mandata mijenjali naši ljudi – prvo Ivan Jurkin, a zatim i Stjepan Kundić.
U godinama koje su slijedile u Saboru su sjedili i Tonino Picula, Vesna Fabijančić Križanić, Dražen Barišić i Goran Beus Richembergh, a dosadašnji niz na posljednjim je izborio zatvorio gradonačelnik Krešimir Ačkar.
Teoretski, prvi sljedeći može biti svatko od 20 kandidata na listama za ove izbore, pa loše doznati malo više o svakome od njih, redom temeljenim na listama.
Tako lista broj 6, koju predvodi Domovinski pokret, na 3. mjestu ima Zvonimira Lovrića, rođenog Osječanina, uspješnog liječnika, primarijusa, odlikovanog s pet odličja za zasluge u Domovinskom radu. Lovrić je otac troje djece, djed četvero unučadi, a u Velikoj Gorici živi od 1995. godine, kao gorički zet.
Bio je aktivani član Matice hrvatske, sudjelovao je u Hrvatskom proljeću u Osijeku, a od 1989. do 1995. bio je član HDZ-a. Tad se posvetio karijeri, a politički se aktivirao kao jedan od suosnivača Domovinskog pokreta. Od 2021. je dopredsjednik Gradskog vijeća.
Uz njega, na listi Domovinskog pokreta naći se će i Marijana Peher, Goričanka iz Obrezine. Po struci je inžinjer odjevne tehnologije, no sa suprugom već 20 godina vodi OPG. Uz to vodi i tradicionalno imanje, odnosno ranč sa konjima. U politiku je, kaže, ušla kako bi pokazala mladima da nema koristi od kukanja, a djeluje s pozicije predsjednice Vijeća Mjesnog odbora Šćitarjevo.
Našom predstavnicom smatrat ćemo i kandidatkinju s mjesta broj 11 na ovoj listi, a to je Andreja Šego Turković, Zagrepčanka koja živi u Pokupskom. Odrasla je u Maksimiru, u kvartu Željeznička kolonija, a danas živi u Pokupskom. Po struci je komercijalist, najveći dio karijere provela je u prodaji, a prošla je i izobrazbu za obiteljskog suradnika, pa trenutačno radi u Centru za djecu u Nazorovoj, u sklopu psihosocijalne podrške obiteljima radi prevencije oduzimanja skrbništva nad djetetom.
Smatra kako je demografija ključan problem za opstanak države, da je krajnji trenutak da se nešto poduzme, a o svemu tome razmišlja u šetnjama sa svoja četiri psa.
22.12.2019., Sarajevo, Bosna i Hercegovina – Glasanje na birackom mjestu u Sarajevu na kojem se bira predsjednik Republike Hrvatske.rPhoto: Armin Durgut/PIXSELL
Jedini naš predstavnik na listi broj 7, koju predvodi HDZ, bit će ujedno i najzvučnije ime na ovom popisu. Krešimira Ačkara nije potrebno puno predstavljati, pa ostaje jedino podsjetiti da je predsjednik gradskog HDZ-a, da je od 2021. gradonačelnik Velike Gorice, da je u posljednje četiri godine bio saborski zastupnik, da je po struci profesor teologije… I da, s obzirom na poziciju, ima najveće šanse za ulazak u Sabor.
Na sljedećoj listi, pod rednim brojem 8, koju će predvoditi HSP, naći će se rekordan broj od čak sedam Velikogoričana. Pritom najvišu, treću poziciju drži Stjepan Palčić iz Vukovine. Oženjen je, otac troje djece, a politički je aktivan dugi niz godina kao dopredsjednik velikogoričke podružnice HSP-a. Zaposlenik je Hrvatskih cesta.
Na broju 4 naći se se ime Mate Bekavca, Velikogoričanina koji je diplomirani ekonomist, umirovljeni poduzetnik te obnovitelj i bivši dopredsjednik HČSP-a. Oženjen je u otac troje djece.
Ivica Gašpar, koji se smjestio na broju 5, živi u Rakarju, a rodom je iz Sinja. Hrvatski je branitelj, godinama tajnik gradske podružnice HSP-a, a izvan politike radi kao voditelj odjela u jednom trgovačkom lancu. Uz to, osnivač je Društva prijatelja Hajduka.
Na poziciji broj 6 naći će se Ivan Palčić, nagrađivani poljoprivrednik koji je do nagrada uspio doći unatoč invaliditetu. Drugi Palčić na ovom popisu dugogodišnji je predsjednik Nadzornog odbora velikogoričke podružnice HSP-a.
Još malo niže na listi, na broju 8, smjestio se Danko Ištvanek, koji živi u Kurilovcu. Kako kažu iz stranke, jedan je od rijetkih preostalih servisera elektroničke opreme na području grada, a u političkom dijelu priče ističe se kako je član Izvršnog odbora gradske podružnice stranke.
U istom tom IO-u je i naš sugrađanin koji drži broj 9 – Robert Bodružić. Nakon rata iz Bugojna se preselio u Veliku Goricu, umirovljeni je pripadnik specijalne policije i HVO-a te bivši logoraš bugojanskog logora.
HSP-ovu goričku sedmorku, na broju 11 svoje liste, zatvara Karlo Blagaj, student povijesti na fakultetu u Puli, koji živi u Velikoj Gorici. Član je Nadzornog odbora gradske podružnice stranke, iz koje ističu i kako je Karlo aktivni pripadnik navijačke skupine Bad Blue Boys i velikogoričkog ogranka Goričani.
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Sljedeća lista na kojoj imamo svoje ljude smjestila se pod redni broj 10, a predvodi je MOST, čiji je velikogorički ogranak vrlo aktivan, što je rezultiralo i sa čak šest Velikogoričana na listi.
Najviše pozicioniran među njima je Ivan Bekavac, koji je na broju 2, odmah iza nositeljice liste Marije Selak Raspudić. Anesteziolog u Klinici za dječje bolesti Zagreb bio je i kandidat za gradonačelnika na prošlim lokalnim izborima, a sam se sebe predstaviti kao obiteljskoga čovjeka, oca petero djece, ali i student poslijediplomskog studija Medicinskog prava na Pravnom fakultetu u Splitu.
Visoki broj 5 zauzela na Nada Finderle, marketinška stručnjakinja koja je po obrazovanju inženjerka geodezije i geoinformatike. Ima višegodišnje u domaćim i međunarodnim kompanijama.
Nada Finderle je prokuristica firme čiji se rad bazira na marketinškim i konzultantskim uslugama te edukacijama, analitici i specijaliziranim snimanjima iz zraka za područje geodezije. Kao inženjerka je prepoznala i aktivno se posvetila snimanju iz zraka te je i sama licencirani rukovatelj sustavima bespilotnih zrakoplova (dronova) i vodeća stručnjakinja na tom području, čak i predsjednica Hrvatske Udruge Bespilotnih Sustava.
Velikogoričani drže i posljednja četiri mjesta MOST-ove liste, počevši od Valentine Dorotić, koja je na broju 11. Ona je prvostupnica međunarodnih odnosa i diplomacije, članica je Gradskog odbora za mlade, članica je odbora gradske četvrti Kurilovec i gradska vijećnica. Posebno je, kaže, angažirana po pitanju položaja i uloge žena u društvu te njihove ravnopravnosti.
Na sljedećoj, 12. poziciji, smjestio se Antonio Kuliš, koji dolazi iz stranke Hrvatski suverenisti, čiji velikogorički ogranak od 2022. vodi kao predsjednik. Tajnik gradske četvrti Miljenko Granić, kako sam kaže, “svoje akademske korijene izgradio je kroz Zavod za prometnu signalizaciju na Fakultetu prometnih znanosti.” Nakon završenog fakulteta stažirao je u Europskom parlamentu u Bruxellesu i Strasbourgu, a u politiku se na lokalnoj razini uključio 2019.
Na broju 13 na listi MOST-a ponovno naša predstavnica, i to Marija Zubec. Ova učiteljica razredne nastave s usmjerenjem na informatiku već 17 godina predaje informatiku u osnovnoj školi. Dvije godine bila je član povjerenstva za prosudbu udžbenika iz informatike, a od prošle godine dio je autorskog tima za udžbenike. Majka je četvero djece, troje školaraca i jednog vrtićanca.
Na posljednjemu mjestu, na broju 14, također je Velikogoričanin, ponovno gradski vijećnik, ali i predsjednik Mjesnog odbora Kurilovec Damir Slojšek. U lokalnoj politici aktivan je kroz posljednjih deset godina, jedan je od najistaknutijih gradskih MOST-ovaca, a već je godinama i koordinator stranke za Veliku Goricu. Izvan politike Slojšek je IT-jevac, zaposlen u jednoj od medijskih grupa koja se bavi proizvodnjom, selekcijom, razvojem i interpretacijom sadržaja za različite medijske proizvode. U slobodno vrijeme veliki je zaljubljenik u sport te obiteljski čovjek.
Jedan od najmlađih “naših” kandidata na svim listama je 22-godišnji Jan Kruhak, koji je 14. na listi platforme Možemo!, pod brojem 11. Studira na dva fakulteta, poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu i filozofije na Filozofskom, živi u Cvjetnom naselju, a politički se aktivirao s 18 godina. Bio je mladi ambasador Europskog parlamenta za Zagrebačku županiju, s ciljem da mobilizira mlade glasače za europske izbore, a platformi Možemo priključio se početkom ove godine.
Bavi se društvenim mrežama, suosnivač je online platforme zet268, koja je kroz meme kulturu, kako opisuje Kruhak, parodirala svakodnevicu u Velikoj Gorici, Zagrebu, Hrvatskoj i svijetu te na svom vrhuncu imala velik broj pratitelja na Instagramu, Twitteru i TikToku.
Dvoje Velikogoričana našlo se i na listi pod rednim brojem 16, onoj koju predvodi SDP. Mjesto broj 7 zauzela je tako Ivana Mlinar, magistrica prava, koja je godinama živjela u Zagrebu i punih deset godina bila zastupnica u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Danas je Mlinar Velikogoričanka, društveno aktivna, a ujedno je i predsjednica gradske organizacije SDP-a. Kako sama ističe, ekološki je osviještena, strastvena biciklistica, a već godina aktivna je i u humanitarnom radu.
Na broju 14 iste ove liste našao se i zadnji kandidat u ovom našem nabrajanju, ali ujedno i jedan od najprepoznatljivijih na ovom popisu. Ivo Jelušić diplomirani je politolog, a u njegovoj političkoj karijeri ističu se uloge zamjenika gradonačelnika Grada Zagreba i saborskog zastupnika u tri saziva, pri čemu je u sedmom sazivu bio predsjednik Odbora za gospodarstvo, a u osmom potpredsjednik. Oženjen je, otac dvoje djece, a u SDP-u je još od 1990. godine. Bio i predsjednik i dopredsjednik zagrebačkog SDP-a, a između 2016. i 2020. član Predsjedništva SDP-a.
Sve liste u I. izbornoj jedinici ponovno pregledajte OVDJE.
Politika
MOST u Gorici o mjerama za majke i valu nasilja nad ženama uz jasnu poruku – odgovornost je na nama, političarima!
Delimitiranje porodiljne naknade i za drugih šest mjeseci dopusta, šestosatno radno vrijeme zaposlenih majki do navršene desete godine najmlađeg djeteta, mjesečna naknada posebno za nezaposlene majke, neke su od planiranih mjera.
Kandidatkinje s MOST-ove liste za parlamentarne izbore u 1. izbornoj jedinici s goričkog područja, predvođene nositeljicom izborne liste, Marijom Selak Raspudić, predstavile su na velikogoričkom Tržnom centru niz konkretnih mjera pomoći majkama. No, obzirom na stravična ubojstva dviju žene u istom danu, koja su se u petak dogodila u Zagrebu, kao i na slučaj poznatog redatelja Dalibora Matanića optuženog za seksualno uznemiravanje niza suradnica, poslale su i jasnu poruku kako je velika odgovornost upravo na političarima.
– Želim podsjetiti, obzirom na ove strašne događaje od jučer, da su upravo političari oni kreiraju drušvenu klimu i u tom smislu trebamo biti primjer samokontrole, načina obuzdavanja niskih strasti i dizanja ljestvice u shvaćanju i rješavanju problema i međusobnoj komunikaciji. Bez da mi primjerom pokažemo našim građanima kako biti bolji i civiliziraniji ljudi, ne možemo očekivati da se niske strasti neće preliti na ostatak društva i tu je naša velika odgovornost – poručila je Selak Raspudić.
Foto: Marija Selak Raspudić, nositeljica MOST-ove liste u 1.izb.jedinici govorila je o odgovornosti političara po pitanju vala nasilja nad ženama/G.Kiš, Cityportal.hr
Ističe kako se po pitanju žena koje su žrtve nasilja može još institucionalno napredovati, no prvenstveno treba pogledati i provjeriti sudsku praksu i presude, te analizirati kako se zakon realno provodi.
– Pozicija moći u vrlo važnim zanimanjima, pogotovo u onima koji imaju ispod sebe žene, nikada ne smije biti iskorištena da bi se te iste žene seksualno uznemiravalo ili zlostavljalo. Ne smiju postojati dvostruki standardi za one koji deklarativno promoviraju progresivne vrijednosti i za sve ostale građane Hrvatske. Svaka žena zna jasno granicu između seksualnog uznemiravanja i šale. To nije dopustivo i nužno je kreirati društveno ozračje u kojemu se tako nešto nikada neće ponoviti – dodala je.
Foto: Kandidatkinje s MOST-ove liste s goričkog područja, Valentina Dorotić, Nada Finderle i Marija Vrpoljac-Zubec/G.Kiš, Cityportal.hr
Što se tiče mjera pomoći majkama u usklađivanju obiteljskog i poslovnog života, kandidatkinje ističu kako se radi o vrlo konkretnim mjerama, koje su sastavni dio njihova izbornog programa MOST-a.
– U našoj stranci je veliki broj žena koje su zaposlene, poduzetnice, a pritom su i majke. Ključna mjera je delimitiranje porodiljne naknade i za drugih šest mjeseci dopusta jer, žene koje imaju veće plaće, a koje su zaslužile svojim školovanjem, ne smiju biti zakinute drugih šest mjeseci samo zato jer imaju dijete. Cilj nam je da žene mogu raditi, ali i da, ukoliko to žele, mogu imati i djecu jer bez djece nema budućnosti Hrvatske – istaknula je Selak Raspudić.
Foto: Kandidatkinje MOST-a 1. izb.jedinice predstavile mjere za pomoć majkama i izjasnile se o potrebnim promjenama za smanjenje nasilja nad ženama/G.Kiš, Cityportal.hr
O ostalim mjerama pomoći govorile su i tri kandidatkinje s MOST-ove liste s goričkog područja, Nada Finderle, Valentina Dorotić, Marija Vrpoljac-Zubec, koje su istaknule kako njihov program predviđa i šestosatno radno vrijeme zaposlenih majki do navršene desete godine najmlađeg djeteta, mjesečnu naknada za majke, posebno nezaposlene u iznosu od 125 posto proračunske osnovice, odnosno 550 eura, ali i mogućnost da i bake i djedovi iskoriste roditeljski dopust uz mjesečnu naknadu u iznosu od 75 posto proračunske osnovice.
-
HOTNEWSprije 5 danaU Veliku Goricu stiže više od 600 retrivera na specijalnu izložbu ‘Retriever weekend’
-
HOTNEWSprije 3 danaIz Francuske u Veliku Goricu stižu Rafali, očekuje se pojačana buka i promet oko Zračne luke
-
HOTNEWSprije 6 danaUskoro kreću isplate povrata poreza, provjerite svoj pretinac u sustavu eGrađani
-
Sportprije 5 danaOdjeci Rujevice: Jedan sporan detalj, dva poznata lica i tri razloga da se ne odustane
