Povežite se s nama

Politika

Tužnih mjesec dana: Bela, preferans i janjeće glave krili su “pravog” Šukija…

ŽIVOT U ČETIRI DIJELA Ivana Šukera ljudi će najviše pamtiti kao političara, kao prvog našeg saborskog zastupnika, ministra i gradonačelnika, ali on je van politike imao još tri ključna segmenta: obitelj, ekipu za kartanje i svoje košarkaše

Objavljeno

na

Peti dan rujna polako se budio, sunce se tek podiglo iznad obzora, a tužna vijest već je stigla:

“Umro je Ivan Šuker.”

Znalo se već neko vrijeme da se bori s opakom bolešću, a trag kemoterapija dao se primjetiti i kad smo ga posljednji put sreli. Otkrivanje spomenika Sportskom društvu Radnik, na nekoliko koraka od njegove dugogodišnje baze, terase kafića na rubu parkinga, bilo je događaj koji nije želio propustiti. Bio je radnikovac, košarkaš, i bio je, činilo se, u dobrom stanju. Bolova, kažu, nije bilo, funkcionirao je kao svaki drugi 66-godišnjak, i zato je tužna vijest iz prvih sekundi tog utorka bila šokantna.

Velika Gorica tog je 5. rujna 2023. godine ostala bez čovjeka koji će ostati upisan u povijest ovoga grada. Osim što je mnogima od nas bio prijatelj, poznanik ili susjed, Ivan Šuker bio je i gradonačelnik, zamjenik župana, prvi velikogorički saborski zastupnik, ministar financija, dopredsjednik Vlade… Bio je, ukratko, političar s uspješnom karijerom, ali i sa svim stigmama ta uloga nosi. I kroz tu će ga prizmu, logično, najveći dio ljudi i pamtiti.

A mi smo, s druge strane, ovom tužnom prilikom naumili predstaviti nekog drugog Ivana Šukera. Tatu, supruga, frenda s kartanja, kave ili s hakla, zaljubljenika u janjetinu i NBA ligu. Čovjeka koji je stajao iza fasade načinjene od odijela i kravate.

– Izvan posla, on je imao tri svoja kruga: obitelj, ekipu za kartanje i košarkaško društvo! – predstavljaju nam Ivana Šukera ljudi iz njegova okruženja.

Slagalicu smo slagali uz pomoć više sugovornika iz raznih sfera njegova života. I dobili priču o čovjeku sa svojim manama i vrlinama, strastima i hobijima… Priču koja se dijeli na četiri dijela: politika, obitelj, košarka i kartanje.

POLITIKA: STRAHOPOŠTOVANJE

Gdje se točno rodila odluka da se krene baviti politikom, nikad nije ispričao. Tako znamo tek da se nakon završetka osnovne škole otisnuo iz Velike Gorice u metropolu i upisao strojarsku školu. Svjedoci kažu da nije bio među najboljim učenicima, ali i da je uvijek bio neobično bistar, snalažljiv, s osjećajem za ljude… Po završetku srednje, upisao je prvo strojarski fakultet, no ubrzo se predomislio, pokupio papire i otišao na – ekomoniju. Uz koju će ostati vezan i uvijek kasnije, bez obzira na vrste funkcija na kojima se nalazio u datom trenutku.

Prvi stupanj dovršio je 1983., kad mu je bilo 26, i s tom razinom obrazovanja krenuo graditi poslovnu karijeru. Već godinu poslije zaposlio se kao glavni knjigovođa u Odsjeku za budžet općine Velika Gorica, da bi 1986. prešao u Gradsku konferenciju Saveza socijalističke omladine Hrvatske, gdje je do 1990. bio šef računovodstva.
Tu je i definitivno počela njegova politička priča. Vratio se u svoj grad uoči početka rata i preuzeo ulogu voditelja velikogoričke ispostave Porezne uprave. Istovremeno, ušao je i u Izvršno vijeće općinske Skupštine, a u ratim godinama jedno je vrijeme bio i šef velikogoričkog Kriznog štaba.

Kad je rat završio, odlučio je nastaviti školovanje i titulu diplomiranog ekonomista stekao je 1997. Iste te godine postao je i zamjenik župana, što je bio jasan znak da povratka više nema. U tom trenutku 40-godišnji Ivan Šuker odabrao je politiku, a sposobnosti, znanja i probitačnost koju je imao vodili su ga dalje. Tri godine ostao je dožupan, sve do 2000. godine, jedne od najvažnijih u njegovu političkom životu.

Šuker je tad, naime postao gradonačelnik Velike Gorice, te godine postao je i predsjednik gradskog HDZ-a, član predsjedništva stranke i saborski zastupnik. Suradnici iz tog vremena reći će da je iz njega prštala ambicija i energija, da ga je nosio izražen temperament, pri čemu nije bježao ni od sukoba. Oni koji su radili uz njega znali su da voli kad je po njegovu, znao je i ozbiljno “zagrmjeti” ako sve ne bi išlo po njegovim zamislima, pa će se često u prisjećanjima spomenuti i riječ strahopoštovanje.

Ivan Šuker čak je šest puta biran za zastupnika u Hrvatskom saboru… Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Bio je moćan, sveprisutan, u naletu koji ga je tri godine poslije doveo do vrhunca karijere, do pozicije ministra financija. Ostao je tu sljedećih sedam godina, sve dok ga Jadranka Kosor nije smijenila. U specifičnim političkim vremenima Šuker je iz svega izašao kao jedini ministar iz Sanaderove ere uz kojeg se nisu vezale afere. A putem je pomogao mnogim suradnicima, otvarao im razne prilike. Svatko od njih to mu je vraćao na svoj način…

OBITELJ: PRVA LJUBAV

A čim bi se odmaknuo od posla, čim bi se skinuo iz odijela, Ivan Šuker posvećivao se obitelji. Rodio se 12. studenog 1957. u Gornjim Rujanima, selu u blizini Livna. Bilo mu je osam godina kad se s obitelji doselio u Veliku Goricu. Otac Cvitko godinama je radio kao gastarbajter u Njemačkoj, pa sa suprugom Mandom odlučio podići kuću u gradu koji je praktički tek nastajao, na Goričanima poznatoj lokaciji u Ulici Matice Hrvatske. Kuću u kojoj je Ivan Šuker živio do posljednjeg dana.

Teška tragedija pogodila je obitelj u vrijeme njegova velikogoričkog odrastanja, sestra mu je poginula u prometnoj nesreći u blizini obiteljske kuće i to je ostalo rana koja nikad nije do kraja zacijelila.

Supruga Andrea, pamte prijatelji, bila je njegova prva ljubav. Nikad nije slovio za “Casanovu”, a u Andreji je pronašao sve što je tražio. Oženili su se pa dobili djecu, kćer Katarinu i sina Marka, koje je odgajao relativno strogo, s jasnim pravilima, tako da su danas to skromni, normalni, uspješni, iznimno pristojni i svima iz njihova okruženja vrlo dragi mladi ljudi. I sve to događalo se u pravoj obiteljskoj atmosferi, jer cijelo to vrijeme dijelili su kućanstvo s njegovim roditeljima. Majka ga je na kraju, eto, i nadživjela…

I upravo to što je živio u dijelu obiteljske kuće, u suživotu s roditeljima, puno govori o njemu. Materijalno ga, kažu, nikad nije “palilo”, pa nikad nije ni želio ništa više od obiteljske kuće. Nije nikad odlučio ni kupiti vikendicu, jer sasvim dovoljna mu je bila kuća ženinih roditelja u Crikvenici, njegova omiljena ljetna baza.

Nije se nikad zamarao ni skupim automobilima, kakvih se nauživao kroz službene prilike, birao je neobično skromne aute za čovjeka na tim pozicijama.

KARTANJE: UVIJEK U PRAVU

Ivanu Šukeru, naprosto, bile su važnije neke druge stvari. Recimo, kako otići u omiljeni kafić, naći se s dugogodišnjim prijateljima, malo kartati. Igrao je belu i preferans, kažu da je bio i poprilično dobar, a on sam je uvijek tvrdio kako – nikad nije kriv! Znate kako to ide, u kartama uvijek mora netko zeznuti, a kod njega je specifično bilo, sa smiješkom pričaju naši sugovornici, to što nikad nije zeznuo on.

Dugi niz godina sve to se događalo u kafiću Bonus, kojeg je 1990. godine otvorila žena jednog od prijatelja iz društva. Automatski je to postalo stalno okupljalište, mjesto na kojem se najmanje razgovaralo o politici. Prva tema uvijek je bio sport, kartanje je dolazilo pod brojem dva, a onda je slijedilo podbadanje. Uvijek je netko bio na tapeti, uvijek se nekoga uzimalo na pik. Bio je, kažu, i vrlo duhovit čovjek, znao se šaliti i na svoj račun, i ljudi iz njegova okruženja su ga voljeli. Točnije, voljeli su biti u njegovu društvu.

Znalo je u svemu tome povremeno doći i do određenih trzavica, kažu svjedoci da je jedna takva situacija dovela i do toga da je u posljednje vrijeme promijenio lokaciju na kojoj je vodio bitke skrojene od pika, trefa, herca i kara. U toj zadnjoj fazi češće je kartao u Pleškoj, ali opet u društvu prijatelja s kojima se družio dugi niz godina, u kojima je mogao biti ono što doista jest.

I posebno je uživao u takvim trenucima, lišen briga iz svijeta politike…

KOŠARKA: ZAKUCAVANJE

Takvih briga pogotovo nije bilo u njegovom košarkaškom društvu. Na čelu te ekipe godinama je bio danas pokojni Željko Jotić, poznatiji kao Elfi. Šuker ga je iznimno cijenio i respektirao, pa priče s tih druženja govore kako je baš on znao i ušutkati ministra kad bi i pokušao krenuti u nekakve političke priče.

Puno draža tema svima je bila košarka. Sjećanje na stare dane prije svega, jer imalo se tu što ispričati, imali su se dečki čega sjetiti. Šukerova generacija prva je koja je zaigrala organiziranu košarku u Velikoj Gorici, krajem 60-ih. Do 194 cm izrasli Šuker u to je vrijeme mogao biti teški centar, a opisivali su ga kao velikog borca, ali i kao jednog od rijetkih koji su u to vrijeme mogli – zakucati!

Košarku je bacio u drugi plan zbog fakulteta, ali ostala je njegova ljubav do zadnjega dana. Sve je pratio, sve znao, a 1997. i spasio gorički košarkaški klub. Nakon gašenja Medije, preuzeo je ulogu predsjednika KK Gorice, i tu ostao 20 godina.

U dva mandata bio je i predsjednik Hrvatskog košarkaškog saveza. Nije mu to trebalo u životu, nije morao voditi te bitke, ali nosio ga je fanatizam. Bio je doslovno košarkaški fanatik, pa i ne treba previše iznenaditi priča da se često budio noću da bi uživo gledao utakmice NBA lige. Drukao je za Golden State Warriorse, koristio svaku priliku da s košarkaškim prijateljima to prokomentira…

A za takvo što nije bilo boljega mjesta od fešti na kojima su se okupljali njegovi košarkaši. To je bila još jedna ekipa u kojoj se osjećao sigurno, doma. Tu nije bio ni ministar ni gradonačelnik nego – Šuki. Njihov frend koji je jedine privilegije imao kad bi se janjac prestao vrtjeti na ražnju.

– Znalo se da je glava Šukerova! O tome nije ni bilo rasprave. Mi drugi nismo ni znali jesti janjeću glavu, a on bi je uvijek sredio. Nju i još pola janjeta, naravno – kroz smijeh pričaju njegovi košarkaši.

Da, korpulentnost koja ga je pratila nije bila slučajna, a neizravno je dovelo i do scene po kojoj će ga mnogi pamtiti. Gostovao je na HRT-u, u programu uživo, a stolica ispod njega u jednom je trenutku počela “tonuti”. Čak je i Ellen Degeneres u emisiju uvrstila hrvatskog ministra koji polako tone na stolcu, ali pravi se da se ništa ne događa i staloženo nastavlja govoriti svoje… Nitko ga zbog toga nije “maltretirao” više od njegovih košarkaša.

– Dečki, vi se smijete, ali ja ću vas pitati: koliko je Hrvata gostovalo kod Ellen?

Nije ih bilo puno, a on je uspio i u tome. Na svoj način, u svom stilu.

Počivali u miru, gospon Šuker…

Politika

Ustavni sud podržao zabranu rada nedjeljom, prigovori trgovaca odbijeni

‘Utvrdili smo da nijedna od grupa, trgovci, radnici i potrošači, ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret’, rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović. 

Objavljeno

na

Ustavni sud na današnjoj je sjednici odbio zahtjev za ocjenu suglasnosti s Ustavom Zakona o trgovini, točnije odredaba koje reguliraju radnu nedjelju i tako dao za pravo Vladi kada je predložila zabranu rada nedjeljom.

– Vlada je kao cilj navela postizanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života radnika, osiguranje kvalitete života, socijalno blagostanje. Za nas je to legitiman cilj. Utvrdili smo da nijedna od grupa,  trgovci, radnici i potrošači, ovakvim rješenjem ne trpi prekomjeran teret. Procijenili smo da je ova mjera razmjerna cilju koji se htio postići – rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.

Nastavite čitati

Politika

MOST traži hitnu obnovu zgrade Centra za odgoj i obrazovanje djece Velika Gorica

Objavljeno

na

Predstavnici MOST-a održali su jutros konferenciju za medije ispred zgrade Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica u Zagrebačkoj ulici 90, koja je oštećena u petrinjskom potresu 2020.godine. Dok se čeka obnova zgrade, djelatnost se obavlja na dvije lokacije, jedna je u Kolodvorskoj 68, a od prošle godine i na lokaciji kod bivše Zračne luke, u zgradi pokraj Zrakoplovne škole, u Ulici Rudolfa Fizira 6. I dok se zgrada Centra koja čeka obnovu, nalazi u neposrednoj blizini središta Velike Gorice, trenutna zamjenska lokacija je od centra grada udaljena nekoliko kilometara. MOST-ovci su za ovu problematiku prozvali resornog ministra Marina Piletića, te gradske čelnike.

– Njihova najvažnija institucija još od potresa nije u funkciji. Nalazimo se u gotovo nevjerojatnoj situaciji gdje će ta djeca iz svoje ustanove u 2024.godini biti razmještena duže nego za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ta djeca od kojih brojna imaju senzorne poteškoće nalaze se ni 200 metara od hangara u kojem se popravljaju avioni. Možete zamisliti koliko im ta buka stvara stresa. Sve zato što ministar Piletić do danas nije našao važnim da se ovaj Centar obnovi i stavi u funkciju. Nije to jedini problem djece s teškoćama u razvoju i njihovih roditelja. Ta djeca su sad i doslovno, ne samo simbolički, gurnuta na marginu društva. Ako nemate auto možete tamo samo javnim autobusom, a brojnoj toj djeci zbog njihovih poteškoća to predstavlja preveliki stres. Oni zaslužuju biti u centru svakog društva, pa tako i u centru Velike Gorice, upravo naš odnos prema najranjivijim skupinama govori o stupnju razvijenosti društva. Ako se još ne mogu naći sredstva za hitnu obnovu Centra, neka se nađe adekvatniji prostor za privremeni smještaj te djece. Nedopustivo je i to je šamar u lice svim građanima Velike Gorice za koje vjerujem da su dovoljno socijalno osjetljivi da se njihova najranjivija društvena skupina nalazi na marginama grada i da se ta djeca svakodnevno izlažu njima neprihvatljivoj buci. Prvenstveno se ovo tiče resornog ministra Piletića, ne može se dogoditi za ovako veliki grad nema njegov odgovor na ovaj veliki problem. Istoga, ministre Piletić, vi ste na potezu – poručila je saborska zastupnica MOST-a, Marija Selak Raspudić.

Foto: MOST, konferencija za medije ispred Centra za odgoj i obrazovanje V.Gorica/G.Kiš,Cityportal.hr

– Teško možemo zamisliti što ta djeca sada proživljavaju, ja živim tri kilometra dalje od Zračne luke i itekako se čuje buka aviona. No mene brine i zanima me zašto naši predstavnici u Saboru ne postavljaju ta pitanja? U našem gradu živi oko tisuću djece s poteškoćama u razvoju, a još nemamo ni projektnu dokumentaciju za obnovu ove zgrade. Možda nije dobro pripremljen natječaj? Na prvi natječaj se nitko nije javio, sad je išao drugi. Već smo u četvrtoj godini nakon potresa nemamo nikakve naznake kad bi se djeca mogla vratiti u svoj Centar? Ako za djecu s poteškoćama nema novaca, pa za koga onda ima? Stoga nas zanima što je konkretno poduzela ravnateljica Centra gospođa Barišić, što je konkretno poduzeo gradonačelnik Ačkar, iako je ministarstvo nadležno, ali što su oni poduzeli da bi Centar bio na raspolaganju djeci kao što je već više od 80 godina? – javno je upitala Nada Finderle, članica Mosta iz Velike Gorice.

Ivan Bekavac, gradski vijećnik i voditelj Savjeta za zdravstvo MOST-a, istaknuo je i kako osim problematike socijalne skrbi stanovnike Velike Gorice muči i problem dostupnosti zdravstvene zaštite u javnom zdravstvenom sektoru.

Ministar Beroš po tom pitanju ne čini ništa, no zna dodjeljivati poslove medicinskih postupaka privatnicima u zdravstvu. Neophodno je i važno sačuvati javne zdravstvene sektore, a ovakvim postupcima dio zdravstvenih radnika će preći u privatni sektor, stoga pitamo je li idući korak rasprodaja bolnica koje će ako se ovako nastavi ostati bez djeltnika i neće moći funkcionirati? – rekao je na konferenciji za medije.

Na konferenciju za medije reagirao je i gorički HDZ.

– Bivši neuspješni MOST-ov kandidat za gradonačelnika Ivan Bekavac otkrio je ovih dana da u Velikoj Gorici postoji Centar za odgoj i obrazovanje. Ne bi ga Bekavac ni sada otkrio da se ne približavaju parlamentarni izbori, pa se sjetio da centar i njegove štićenike iskoristi u predizbornoj kampanji. Kao što ni dok je bio pomoćnik ministra zdravstva nije uspio otkriti da u Velikoj Gorici postoji Dom zdravlja, pa tako baš ništa kao doministar nije učinio da podigne razinu zdravstva u Velikoj Gorici – priopćili su iz HDZ-a Velika Gorica.

Foto: Centar za odgoj i obrazovanje V.Gorica/G.Kiš,

 

Nastavite čitati

Politika

Krenuo bijeli štrajk sudaca i državnih odvjetnika, rješavaju samo hitne predmete

Ministar pravosuđa Malenica pak ističe kako su aktualne plaće sudaca od 2200 do 3500 eura, a ponuđeno povećanje su dva puta odbili.

Objavljeno

na

Počinje bijeli štrajk koji je najavila Udruga hrvatskih sudaca, a pridružit će im se i državni odvjetnici. Sve se radnje u prvostupanjskim i drugostupanjskim sudskim postupcima odgađaju, osim u hitnim predmetima u kojima bi mogla nastupiti nenadoknadiva šteta i tako bi trebalo biti sve do 2. veljače.

Ministar pravosuđa i uprave, Ivan Malenica, podsjeća pak kako su aktualne plaće sudaca sad već oko tisuću eura iznad prosjeka, te iznose od 2200 do 3500 eura, a ponuđeno povećanje su odbili.

– Suci su ovoga tjedna dvaput odbili povećanje plaće koje bi za većinu njih s prošlogodišnjim povećanjima ukupno iznosilo oko 700 eura, za što moraju preuzeti odgovornost. Imamo radnu skupinu, Zakon o plaćama sudaca i drugih pravosudnih službenika, na kojem smo otvorili pitanje vezivanja plaće sudaca za određeni rast, ali isto tako uvođenje platnih razreda i materijalnih prava. Ovaj tjedan predstavljamo uredbe predstavnicima sindikata koje se odnose na državne i javne službenike – rekao je resorni ministar.

 

Naslovna fotografija: Općinski sud u V.Gorici/G.Kiš, Cityportal.hr

 

Nastavite čitati

Politika

Velika pobjeda hrvatske eurozastupnice Borzan u Strasbourgu: ‘Danas smo industriji rekli dosta i ljude stavili ispred profita!’

Zabranjuju se ugrađeni kvarovi, uvode se oznake trajanja uređaja, a oznake na proizvodima ‘bio’, ‘prirodno’, ‘reciklirano’, ‘manje emisija do 2023’ će se zabraniti ako nemaju strogo provjereno uporište.

Objavljeno

na

Danas je Europski parlament velikom većinom usvojio zakon koji je inicirala zastupnica Biljana Borzan (SDP), a kojim se zabranjuju ugrađeni kvarovi, uvode oznake trajanja uređaja te povećavaju mogućnosti popravka.

– Presretana sam! Ovo je kraj dugog i teškog procesa, borbe s industrijom, borbe s trgovcima, te dugih rasprava s kolegama u Europskom parlamentu! Danas smo industriji rekli dosta! Danas smo stavili ljude ispred profita! Čak 94 posto građana vjeruje da su uređaji koje su kupovale naše mame i bake trajali dulje od ovih koje možemo kupiti danas. Istraživanja pokazuju kako se uređaji najviše kvare između druge i treće godine upotrebe, taman kada istekne obavezno zakonsko jamstvo. U Hrvatskoj se građanima najviše kvare mobiteli i tableti, slijede ih printeri, sušilice, perilice za rublje i laptopi. Kupovina takvog uređaja je veliki financijski udarac za naše građane! – ističe Borzan.

U njenom istraživanju, preko 80 posto građana kaže kako na uređajima treba pisati koliko će trajati. Borzan je ispregovarala novu oznaku koja će pokazivati koliko godina proizvođač jamči da će proizvod trajati.

– Kada uđemo u trgovinu, logično je da ćemo odabrati onaj proizvod koji ima oznaku s većim brojem. To će također potaknuti proizvođače da nude kvalitetnije proizvode. Neće nam više prodavati mačka u vreći! Budući da čak 60 posto građana EU ne zna da imaju obvezno zakonsko jamstvo od minimalno dvije godine na svu robu bez obzira na proizvođača, podsjetnik će biti u svim trgovinama – objašnjava Borzan, koja je članica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu.

Ovime se također uvodi red i u niz lažnih tvrdnji na tržištu, prije svega one o održivosti proizvoda.

– Danas svatko može staviti bilo kakvu oznaku na svoj proizvod. U EU ih ima preko 1200, a jedva trećina ima neki oblik provjere. Tvrdnje kao ‘bio’, ‘prirodno’, ‘reciklirano’, ‘manje emisija do 2023’ će se zabraniti ako nemaju strogo provjereno uporište. Tvrdnje da neki proizvod ima pozitivan ili neutralan utjecaj na klimu bazirane na neutralizaciji ugljika će biti zabranjene uvijek, jer to znanstveno nije moguće – otkriva Borzan.

Zakon je usvojen sa 593 glasa za, 21 protiv, 14 sudržanih. Sada počinje teći vrijeme koje je dano industriji da se prilagodi, a promjene će najkasnije biti usvojene do 2026. godine.

 

Naslovna i fotografija u članku: Biljana Borzan(SDP), članica Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu/EU parlament

 

 

Nastavite čitati

Politika

Gorička oporba: Politički konsenzus za Tržni centar nije postignut

SDP, MOST, HSS i GLAS, uputili su redakcijama zajedničko priopćenje na temu rješavanje problematike Tržnog centra.

Objavljeno

na

Čelnici  oporbenih političkih stranaka Velike Gorice, SDP, MOST, HSS i GLAS, uputili su redakcijama zajedničko priopćenje na temu rješavanje problematike Tržnog centra. Kako ističu, žele naglasiti nekoliko bitnih činjenica vezanih uz temu o kojoj je krajem prošle godine održan i zajednički sastanak s gradonačelnikom. 

Rješavanje ove problematike svakako pozdravljamo, međutim nije točno kako su pojedini portali pisali kako je ‘postignut konsenzus’. Problem rješavanja tržnice je od interesa za građane Velike Gorice, a Grad ima obvezu osigurati prostor za tržnicu, a to sasvim sigurno nije u dvorištu osnovne škole – napominju.

U priopćenju se dalje navodi kako anketa na koju se poziva Grad doista pokazuje kako građani žele rješavanje pitanja lokacije tržnice, no moraju biti upoznati i s financijskim parametrima vezanim uz eventualno preseljenje tržnice u Tržni centar, jer je riječ o privatnom objektu.

– Želimo da se problem tržnice kao javnog interesa počne rješavati i gradonačelnik ima legitimno pravo razgovarati sa aktualnim vlasnikom Tržnog centra, ali nikako pod svaku cijenu jer tržnica ne mora nužno biti u Tržnom centru privatne osobe. Bianco podrška bilo kakvom rješenju problema tržnice u Tržnom centru ni u jednom trenutku ne dolazi u obzir! Podršku i suglasnost možemo dati samo i isključivo zakonitom i pravednom rješavanju ovog dugogodišnjeg problema i rugla u centru grada, a koji nažalost uvijek idu na teret građana i našeg Grada – ističu oporbenjaci u zajedničkom priopćenju.

Također zaključuju kako je naručena procjena Tržnog centra ‘potpuno nerealna i ide na ruku onima zbog kojih se nalazimo u današnjoj situaciji i svakako sugeriramo još nekoliko i to od posve neovisnih agencija’.

– Gradu na raspolaganju stoji provođenje zakonskih regulativa, ovršnih postupaka i u konačnici zaštita od ovakvog nakaradnog poslovanja i funkcioniranja Tržnog centra. Međutim, do dan-danas ništa se konkretno nije riješilo i ruglo postojano stoji usred našeg grada. Možemo kriviti politiku, sudstvo, rodbinske i političke veze, ali nažalost građani od toga za sada nemaju ništa – završno poručuju u zajedničkom priopćenju čelnici SDP-a (Ivana Mlinar), GLAS-a (Stela Svračak), MOST-a (Damir Slojšek) i HSS-a (Igor Horvačić) Velike Gorice.

 

 

 

Nastavite čitati

Reporter 433 - 21.12.2023.

Facebook

Izdvojeno