Danas je Turopoljska trka zasigurno jedna od najvažnijih i najvećih polumaratonskih utrka u ovom dijelu Hrvatske, na kojoj, osim domaćih trkača, rado sudjeluju i oni van granica Lijepe naše. Svi su čuli za ovo zanimljivo sportsko događanje koje se održava svake godine u ožujku, no koliko znamo o njenoj povijesti?
Ruta prve trke bila je Velika Gorica – Mala Buna
Turopoljska trka pokrenuta je 1993. godine. Utemeljili su je gorički sportaši, entuzijasti i zaljubljenici u maraton Mato Bilić, Kiril Marinkov i Drago Lepen. Posebna podrška tada je stigla i od prvog župana obnovljene Plemenite općine turopoljske Zdravka pl. Lučića. Prkoseći uvjetima nesigurnosti i nestašice koji su vladali u to vrijeme, odlučili su organizirati 1. Turopoljsku trku na 21 km do Male Bune.
Prve utrke kroz Turopolje mijenjale su dužinu i trasu. Bilo je tu trka od 21 km, 24 km, te 27 km. Tako je ova zadnja, koja se ujedno pojavila na prvom umjetnički oslikanom plakatu, išla sljedećom trasom: Stadion „ Radnik „ Velika Gorica – V. Mlaka, Odra., Hrašće, Lukavec, Lomnica, Gradići, Kurilovec, Stadion “Radnik“.
Trka je godinama rasla, kako u pogledu broja trkača, tako i u pogledu sadržaja vezanih za samu trku i oko nje. U sklopu utrke polumaratona priključene su još dvije trke: trka građana i srednjoškolaca, te učenička trka za osnovnoškolce od 1. do 8. razreda. Sastavni dio događanja postala je izložba plakata turopoljskih trka te Pasta Party, druženje dan prije trke u sklopu kojeg je moguće podignuti natjecateljske brojeve, odraditi Carboloading i uživati u glazbi i filmovima prošlih trka, koje se prikazuju na velikom video platnu.
13.03.2016. Velika Gorica – 24. Turopoljska trka. Foto: Miljenko Milanoviæ/cityportal.hr
Današnje Turopoljske trke postale su neizostavan dio turističke ponude grada Velike Gorice i Zagrebačke županije, i centralni su sportski događaj ne samo za naše sportaše i maratonce, već sigurno i za veliku većinu stanovnika Velike Gorice i njezine posjetitelje, koji svake godine dolaze na trku u sve većem broju.
Pored glavnih organizatora trke – Maraton kluba „Velika Gorica“ i Plemenite općine turopoljske treba svakako spomenuti i suorganizatore, a to su svake godine Zajednica športskih udruga Grada Velike Gorice, Turistička zajednica Grada Velike Gorice te Stručni skup učitelja tjelesne i zdravstvene kulture osnovnih škola Velike Gorice.
2001. godine nakon jubilarne 10. trke u Velikoj Gorici osnovan je Maraton klub „Velika Gorica“, koji zajedno s Plemenitom općinom turopoljskom preuzima organizaciju trke koja prelazi na međunarodni standard polumaratona od 21,097 km i trasu koja je zadržala današnji izgled.
MN: Ruta jubilarne 25. Turopoljske trke
Posljednja nedjelja u ožujku rezervirana je za ovogodišnje 25. jubilarno izdanje koje nas vodi od Velike Gorice, kroz mjesta Donju Lomnicu i Gradiće, do Starog Grada Lukavca te potom natrag do Velike Gorice. Osim utrke polumaratona, i ove godine očekuje nas utrka za građane na 5 km, promotivna utrka osoba s invaliditetom u kolicima i zainteresiranih građana u duljini od 400 metara te učeničke utrke za sve uzraste od prvog do osmog razreda. No, kako je ovo slavljenička godina, organizatori spremaju i dvije dodatne utrke: „1. Turopoljsku vatrogasnu trku“ na 5 km i utrku rolera na 5 km. Kao i svake godine, početak utrke označit će Turopoljski banderij pucnjem iz topa.
13.03.2016. Velika Gorica – 24. Turopoljska trka. Foto: Miljenko Milanoviæ/cityportal.hr
Turopoljska trka nalazi se u kalendaru Hrvatskog atletskog saveza, a u sklopu polumaratona održat će se i ekipno prvenstvo Hrvatske. Sve rute Turopoljske trke certificirane su od strane Svjetske atletske federacije.
Na 25. Turopoljsku trku zasad se prijavilo oko 600 trkača – 300 za polumaraton te 300 za ostale utrke. Na sam dan trke bit će moguće prijave za učeničke utrke kao i utrke građana.
Nakon što je Velika Gorica postala 23. ITU središte, danas je bila domaćin 1. sastanka Vijeća za urbani razvoj, održanom u Poduzetničkom inkubatoru. Vijeće za urbani razvoj uspostavljeno je s ciljem uspostave platforme za suradnju te razmjenu znanja i iskustva između Vlade Republike Hrvatske i gradova korisnika ITU mehanizma, koji su temeljni nositelj razvoja urbanih područja.
– Ovo je još jedan dokaz kako je naš grad prepoznat kao predvodnik u realizaciji razvojnih projekata – naglasio je u svojem obraćanju gradonačelnik Krešimir Ačkar, dodavši kako Velika Gorica unazad nekoliko godina snažnim i jasnim koracima ide naprijed u svom razvoju zahvaljujući podršci Vlade Republike Hrvatske, a ili i zajedničke sinergije lokalne, županijske i državne vlasti.
–Nikada u povijesti nije bilo toliko financijskih sredstava na raspolaganju gradonačelnicima čijim ulaganjem možemo podići komunalni standard i sve ono što su stanovnici od nas očekivali. Zahvaljujem se na uključivanju u ITU mehanizam i dodijeljenom iznosu od 33 milijuna eura, koji će Velikoj Gorici donijeti bolju kvalitetu života, a sve to odrazit će se i na okolne općine – dodao je Ačkar i svim prisutnima, simbolično je poklonio jedan od simbola Turopolja – ‘Turopoljsku podgutnicu’, preteču kravate.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Sastanku su prisustvovali brojni ministri, predstavnici Udruge gradova te gradonačelnici gradova – ITU središta, a Vijećem je predsjedao predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.
– Na svečanoj sjednici povodom Dana grada sredinom prosinca prošle godine najavili smo kako smo odlučili dati dodatnu snagu Zagrebačkoj županiji, koja je cijela bila naslonjena na Grad Zagreb. Smatrali smo da ste ekonomski i demografski presnažni i razvojno bitni pa smo i Veliku Goricu s 33 milijuna eura uvrstili među ITU gradove i zato se na simboličan način, upravo ovaj sastanak održava u Velikoj Gorici, što smatramo ispravnim i pravednim. Takva politika nam je dala za pravo da sukladno veličini pojedinoga grada dobijete jednu vlastitu omotnicu u kojoj nemate konkurenciju – istaknuo je premijer.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Naime, politika ITU mehanizma je ostvariti brži urbani razvoj, odgovoriti na izazove gradova bez obzira radi li se tu o prometu, politici stanovanja, gospodarenju otpadom, gospodarstvu ili nizu drugih aktivnosti.
– Dobivate sredstva koja su važna za vaš razvoj i vaše prioritete, programe, i za ono što treba dodatno ulagati na područjima vaših gradova, čime će ono postati kvalitetnijim mjestima za život. To je bio naš politički cilj i mislim da smo ga zajedničkim snagama itekako dobro pozicionirali – zaključio je Plenković.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Dodajmo da je u sklopu sastanka, ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić predstavio novi razvojni ciklus za gradove u Hrvatskoj u okviru održivog urbanog razvoja, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić govorio je o priuštivom stanovanju i zakonodavnom okviru za razvoj gradova, a ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs o ulaganjima u obrazovanje.
Središte Kravarskog ovih je dana zablistalo u blagdanskom duhu zahvaljujući članicama Udruge žena općine Kravarsko, koje su svojim trudom i kreativnošću uredile javne prostore povodom nadolazećeg Uskrsa.
Radi se o već tradicionalnim pothvatu vrijednih žena iz udruge koje su ukrasile prostor oko lipe u središtu mjesta te prostor ispred općinske zgrade.
Ogranak Matice Hrvatske Velika Gorica objavio je najbolje kratke priče pisane kajkavskim dijalektom ili hrvatskim standardnim jezikom pristigle na 16. Matičin književni natječaj „Turopoljska poculica”
Na natječaj je poslan 21 književni rad na standardu i 12 na kajkavskom narječju a Prosudbeno povjerenstvo odabralo je po jedan najbolji rad u obje kategorije, te po još dva rada užeg izbora.
Najbolja kratka priča na standardnom hrvatskom jeziku je „Prokleti propuh“ autorice Fani Frković iz Zagreba, dok su radovi užeg izbora priče „Margareta“, autora Franka Stipkovića iz Zagreba i „Piščeva osveta“ autorice Jelene Pavičić Vukičević iz Zagreba.
Najbolju kratku priču na kajkavskom dijalektu „Kak je to bilo kad je turopolski tur zestal vraga“ napisao je Boris Deverić iz Donje Lomnice, a radovi užeg izbora su priče „Čez kuruzu, čez me“ autora Darka Raškaja iz Lobora i „Jagica“ autorice Biserke Rozer iz Siska.
Najbolji radovi i njihovi autori bit će predstavljeni 3. travnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica u 17 sati, a Ogranak će ih potom objaviti na svojoj web stranici i uvrstiti u svoj godišnji časopis LUČ u tiskanom obliku.
OK Gorica je u 18. kolu, posljednjem kolu ‘Prve odbojkaške lige 2024./2025. za seniore’, zabilježila osmu pobjedu za 7. mjesto u konačnom redoslijedu.
Velika Gorica, 29.03.2025. Prva liga-18.kolo: OK Gorica-OK Zrinski Nutar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.03.2025. Prva liga-18.kolo: OK Gorica-OK Zrinski Nutar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Igrači domaće momčadi su svoju kvalitetu demonstrirali u sva tri seta i uopće se tijekom susreta nije postavljalo pitanje o konačnom pobjedniku.
Velika Gorica, 29.03.2025. Prva liga-18.kolo: OK Gorica-OK Zrinski Nutar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.03.2025. Prva liga-18.kolo: OK Gorica-OK Zrinski Nutar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ukupno trajanje utakmice 80 minuta, osvojeni poeni 75:60.
Velika Gorica, 29.03.2025. Prva liga-18.kolo: OK Gorica-OK Zrinski Nutar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 29.03.2025. Prva liga-18.kolo: OK Gorica-OK Zrinski Nutar 3:0. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Gorica (18 8 10 27:38 16) je sa 16 bodova osvojila 7. mjesto u konačnom poretku. Pobjednik Lige je HAOK Mladost II (18 18 0 54:7 36), koja je pobijedila u svih 18 utakmica, izgubila je ukupno samo sedam setova.
Galerija fotografija
Prva liga odbojkaša 2024./2025., 18. kolo
OK Gorica – OK Zrinski Nuštar 3:0 (25:21, 25:19, 25:20)
Velika Gorica. Gradska sportska dvorana. Gledatelja: 30. Subota, 29.03.2025., 13 sati. Suci: Luka Humski i Ana Ivanković. Zapisničarka: Aleksandra Lipić. Granične sutkinje: Petra Zovko i Elena Jukić.
GORICA: Matej Martić, Sven Radosavljević, Matej Šakota (cap.), Bruno Slavica, Franko Katalenić, Luka Mačvanin, Luka Peljušić, Bartol Mandić Baranović (L2), Gabrijel Cindrić (L1), Juraj Baldas, Luka Petrović. Trener: Gašpar Škorić Budimir.
ZRINSKI NUŠTAR: Josip Butigan, Stjepan Raguž, Dorian Šimunić, Mislav Pfaf (L2), Mario Rupčić, Ivan Ban, Matija Vrselja, Ante Rupčić, Ruben Smilović, Mata Šimunić, Marko Ižaković (L1), Marin Rupčić. Trener: Tihomir Škvarić.
Rezultati 18. kola (29./30.03.2025.): OK Gorica – OK Zrinski Nuštar 3:0, MOK Mursa-Osijek II – OK Medicinar Trnje 0:3, MOK Čazma – HAOK Mladost II 0:3, OK Zadar – MOK Rijeka II 3:1, MOK Grobničan – MOK Željezničar (Osijek) 1:3.
Koncert Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati 5. srpnja na zagrebačkom Hipodromu, postavio je novi svjetski rekord u prodaji ulaznica. Prema službenim podacima, u samo 24 sata prodano je čak 280 000 karata, čime je ovaj nastup nadmašio dosadašnji rekord talijanskog glazbenika Vasca Rossija, koji je 2017. godine u Modeni okupio 225 173 posjetitelja s plaćenim ulaznicama. S obzirom na golemi interes publike, organizatori sada razmatraju mogućnost održavanja dodatnog koncerta dan kasnije.
Rekordna prodaja i tehnički izazovi
Sustav za online prodaju ulaznica Entrio.hr doživio je neviđenu navalu fanova. Prema riječima Berislava Marszaleka iz Entria, u prvih šest sati prodano je 130 000 ulaznica, a sve dostupne karte nestale su unutar 24 sata. „Ovo je rekordna prodaja koja je doslovno srušila svjetski rekord. U jednom trenutku, unatoč tome što smo zaustavili prodaju, u virtualnoj čekaonici se nalazilo 20 000 do 30 000 ljudi”, istaknuo je Marszalek.
Velika potražnja izazvala je i tehničke probleme. „Sustav se nije srušio, ali je u nekoliko navrata bio ozbiljno usporen zbog enormnog broja korisnika. Bilo je i pokušaja hakerskih napada, ali smo uspjeli osigurati nesmetan tijek prodaje”, dodao je Marszalek.
Kapacitet Hipodroma i mogućnost drugog koncerta
Iako je Hipodrom već ugostio velika događanja poput koncerata Rolling Stonesa (80 000 posjetitelja) i Eda Sheerana (70 000 posjetitelja), ovakav interes za Thompsonov nastup nadmašuje sva očekivanja. Što se tiče kapaciteta zagrebačkog Hipodroma, tu su podaci različiti. Brojka od milijun ljudi spominje se za misu pape Ivana Pavla II. koju je održao 11. rujna 1994. tijekom svog prvog posjeta Hrvatskoj. Papa Benedikt XVI. predvodio je pak 2011. godine euharistijsko slavlje na istom mjestu za 300 tisuća ljudi. No te brojke teško su provjerljive za razliku od onih događaja za koje postoji karta sa serijskim brojem, a to su obično glazbeni koncerti koji se plaćaju.
Bilo kako bilo, pitanje kapaciteta ključno je za organizaciju drugog koncerta, a konačna odluka sada ovisi o odobrenju Grada Zagreba.
U međuvremenu se oglasio i Thompsonov tim te najavio mogućnost povećanja broja karata.
„Dragi prijatelji, s velikim veseljem vas obavještavamo kako smo nakon dogovora s nadležnima usuglasili proširenje kapaciteta za koncert Marka Perkovića Thompsona, koji će se održati 5. srpnja 2025. na zagrebačkom Hipodromu. Zbog ogromnog interesa i nevjerojatne podrške koju nam svakodnevno iskazujete, radili smo na tome kako bi ispunili želju svakome od vas koji niste ostvarili mogućnost kupnje ulaznice i kako bi svi mi zajedno bili dio ovog spektakularnog događaja. Prodaja ulaznica će se za koji dan nastaviti, stoga vas molimo za još malo strpljenja dok vas ne obavijestimo o točnom terminu početka prodaje”, javljaju iz Thompsonovog menadžmenta putem njegove službene Facebook stranice.
Kao što su naveli, točne brojke još nisu dostupne.
Kumrovec otvara vrata Thompsonu
„Istina je, Općina Kumrovec nudi Thompsonu prostor svog stadiona, ako iz bilo kojeg razloga ne dođe do održavanja drugog koncerta na Hipodromu”, rekao je načelnik Kumrovca Robert Šplajt.
Iako su neki na društvenim mrežama informaciju dočekali sa sumnjom i shvatili je kao šalu, Šplajt je naglasio da ponuda stoji i da će sve ovisiti o dogovoru s organizatorima.
„Čovjek je prodao gotovo 300 000 ulaznica za prvi koncert, što znači da ga Hrvati podržavaju i žele slušati njegovu glazbu. Pa zašto ne bi onda i u Kumrovcu održao koncert? Thompson je dobro došao u Kumrovec”, dodao je Šplajt.
Reakcije publike
Fanovi su oduševljeni ovim događajem i mnogi koji nisu uspjeli kupiti ulaznice izražavaju nadu da će drugi koncert biti odobren. „Ovo je povijesni trenutak za hrvatsku glazbenu scenu. Thompson ima vjernu publiku i jasno je da postoji ogroman interes za njegove nastupe”, komentirao je jedan od fanova na društvenim mrežama.
Ovaj koncert nije samo glazbeni događaj, već i društveni fenomen koji potvrđuje status Marka Perkovića Thompsona kao jednog od najutjecajnijih izvođača u Hrvatskoj. S obzirom na neviđeni interes i činjenicu da je prvi koncert rasprodan u rekordnom roku, može se zaključiti da Thompsonova popularnost ne slabi.
Ako se odobri drugi koncert, bit će zanimljivo vidjeti hoće li on srušiti rekorde prvog, u slučaju da Zagreb ne pruži zeleno svjetlo, mogla bi se dogoditi nesvakidašnja premijera Thompsonova nastupa u Kumrovcu. Bez obzira na konačnu odluku, već sada je jasno da je ovaj događaj ušao u povijest hrvatske glazbene scene.