Povežite se s nama

Moja županija

Turopolje do Katara! Marcelo i Ante, dvije različite priče, a obje – naše…

Prvi put u povijesti naš će kraj imati dvojicu svojih igrača na svjetskom nogometnom prvenstvu. Marcelo Brozović “preskočio” je turopoljski nogomet pa se ovdje skućio, a Ante Budimir rastao je na Ciblji i Radniku…

Objavljeno

na

Čekali smo, pitali se kako će sve to izgledati, brojali kontroverze vezane uz prvi “zimsko” Svjetsko prvenstvo u povijesti. A sad je odbrojavanju došao kraj, od 17 sati krenut će prva lopta s centra, počinje novi Mundijal! Nakon što odradimo onu obaveznu i često dosadnjikavu ceremoniju otvaranja, prvu utakmicu na Svjetskom prvenstvu u Kataru igrat će domaćin i Ekvador, što će biti i jedina utakmica prvoga dana turnira.

Koliko god u ovom slučaju bili neobični, specifični, pred nama su i posebni dani za sve ljubitelje nogometa. Samo jednom u četiri godine na istome se mjestu okupe svi najbolji nogometaši na planeti, sve najjače reprezentacije, sve najbolje što nogomet može ponuditi.

A u toj priči, s ponosom možemo reći, sudjeluje i naš grad, naš kraj. Imamo dvojicu svojih ljudi u tom prestižnom društvu, prvi put u povijesti je turopoljskog nogometa dogodilo se tako nešto, pa i iz lokalne perspektive možemo gledati prema gotovo pet tisuća kilometara udaljenom Kataru.

Priča o Marcelu Brozoviću u najvećoj se mjeri zna, momak iz Okuja jedan je od najboljih veznih igrača na planeti, stanovnik Velike Gorice, vlasnik kafića u centru grada, ali s turopoljskim nogometom ima prilično tanke poveznice. Napunih mjesec dana u Udarniku bilo je dovoljno da ga jedno dobro poznato nogometno lice pošalje dalje, u svijet.

– Došao je kao klinac od 7-8 godina i već nakon par treninga sve mi je bilo jasno. Jednostavno je bio predobar za naše klince u tom godištu i rekao sam njegovom ocu: ‘Bomba, ovo nema smisla. Vodi ga negdje gdje će napredovati’ – ispričao je Senad Harambašić, aktualni trener Kurilovca.

Tata bomba odveo ga je u Hrvatski dragovoljac, da bi preko Lokomotive i Dinama otišao do velikog Intera, do Serie A i Lige prvaka, do svjetskom srerba u kockastom, do najvećih svjetskih nogometnih pozornica. S kojih se uvijek rado vraća kući, na pikado u svoj “Epic Brozo”, u društvo starih prijatelja iz djetinjstva, obitelji…

– Što bi me zadovoljilo na ovom SP-u? Ha, da budemo barem za jedno mjesto bolji nego zadnji put… – sa smiješkom, u svom stilu, kaže Marcelo najavljujući katarske dane.

Marcelo Brozović dosad je skupio 77 nastupa i zabio sedam golova za Hrvatsku… Foto: Dubravka Petrić/PIXSELL

Bitno drukčiji je scenarij priče našeg drugog junaka. Ante Budimir će s navršenom 31 godinom zaigrati na svom prvom Svjetskom prvenstvu, a njegov put do vrha imao je kudikamo više stranputica nego u Brozovićevu slučaju. I zato je, možda, sve ovo i još slađe, zato Ante posebno uživa u ovim trenucima.

Ostvario se san jednog klinca koji je prvi put nogometnu loptu udario na betonskom igralištu na njegovoj Cibljanici, nogometnom fanatiku koji je rastao kroz omladinske kategorije Radnika. U kojem nije uvijek bio u prvom planu, istican kao najtalentiraniji, ali Budimiri je bio uporan. Opako uporan.

Kroz prve dane Gorice mladi napadač dokazao je svoju vrijednost i ubrzo završio u prvoj ligi. Danas pokojni Inter iz Zaprešića uplatio je 20.000 eura odštete – prvu odštetu u povijesti HNK Gorice! – i dobio igrača kojeg nije mogao dugo zadržati. Iz Intera je preselio u Lokomotivu, a onda, kad su ga mnogi već vidjeli u Dinamu, završio u St. Pauliju. U Maksimiru su očito procijenili da se ne isplati ulagati u njega i Ante je otišao svojim putem. Težim, zaobilaznim, ali njegovim.

Iz Njemačke je otišao na posudbu u talijanskog drugoligaša Crotone i – uveo ga u prvu ligu. Uzela ga je Sampdoria, no tamo nije prošao, pa se opet vratio na posudbu u Crotone, koji ga je odlučio i otkupiti, a zatim prodati u Španjolsku, u Mallorcu. Izborio je i tamo Ante najviši rang, dokazao da može igrati u Primeri, pa je i nakon ispadanja Mallorce ondje ostao, kao igrač Osasune, u kojoj je i dočekao ovu veliku šansu u Kataru.

I za koju ove sezone baš i ne blista kad je riječ o golovima. Zabio je samo jedan dosad, iz raznoraznih razloga…

– Kao napadač živim za gol, kao i svi drugi. Ova faza moje karijere nije statistički top, ali nije to nešto što me brine i o čemu razmišljam cijelo vrijeme. Dajem maksimum, nema tu velike filozofije – kazao je Ante pred novinarima u Kataru.

Ante Budimir iz Radnika je otišao u Linz, vratio se u Goricu pa krenuo na svoj put prema uspjehu… Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

I prikazao se onakvim kakav doista i jest. Jednostavan, odmjeren, mentalno iznimno jak. Pametan je to dečko, uostalom, uz nogometnu karijeru završava i Ekonomski fakultet, ima i nagomilanog iskustva, tako da ga teško nešto može izbaciti iz tračnica. Dobije li priliku, on će svoje sasvim sigurno dati, jer gdje će i kad ako ne sad i ovdje…

– Osjećam se odlično, jako mi je drago što smo ovdje. Počinje još jedno veliko natjecanje, prvo za mene, a to mi je kao prvo dijete. Uzbuđen sam, što drugo reći – uživa u trenutku Budimir, ističući kako će Hrvatska biti spremna za Maroko, u srijedu od 11 sati.

“Pripremamo se za Maroko, dobro treniramo, ali još ne znamo tko će započeti utakmicu. Ja se spremam za svaku iduću utakmicu kao da ću igrati i tako će ostati. To je sad Maroko, ali čeka nas puno toga. Dinamično je, imamo utakmice svaka četiri dana, ali naravno da je prvo fokus na Maroku. Kao momčad su jako opasni, jako talentirani, a njihov Bono je za mene jedan od najboljih golmana u La Ligi. Imaju jako talentirane igrače – kazao je Budimir.

Sve je, dakle, spremno za početak. Sve i svi, uključujući i naš dvojac…

Moja županija

Zagrebačka županija podijelila više od 1,5 milijuna eura civilnoj zaštiti! “Vi ste ponos Zagrebačke županije jer je činite sigurnom”

Rekordan iznos za sigurnost građana, najveći dio dodijeljen vatrogascima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija obilježila je Dan civilne zaštite dodjelom ugovora vrijednih 1.518.300 eura operativnim snagama sustava civilne zaštite, što je gotovo pola milijuna eura više nego prošle godine. Sredstva su uručena u utorak, 3. ožujka, a namijenjena su financiranju rada, opremanja i razvoja ključnih službi koje sudjeluju u zaštiti i spašavanju građana.

Najveći dio sredstava, 1.458.300 eura, usmjeren je na sustav zaštite od požara putem Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije. Preostali iznos raspodijeljen je ostalim sastavnicama civilne zaštite. Društvu Crvenog križa Zagrebačke županije dodijeljeno je 20.000 eura za opremanje interventnih timova, Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja ukupno 30.000 eura za stanice Samobor i Zagreb, dok je 10.000 eura osigurano Hrvatskoj udruzi za obuku potražnih pasa.

Zamjenik župana i načelnik Stožera civilne zaštite Ervin Kolarec istaknuo je kako je riječ o rekordnom iznosu te nastavku višegodišnjeg povećanja ulaganja u sustav civilne zaštite.

“Sustav civilne zaštite temelj je sigurnosti, a njegovu snagu čine upravo ljudi. Vi ste ponos Zagrebačke županije jer ste bezbroj puta pokazali da, zahvaljujući vama, naša je županija sigurna županija. U ovoj 2026. godini, županija je osigurala rekordan proračun za snage civilne zaštite, 1,5 milijun eura, to je povećanje u odnosu na prošlu godinu 500 tisuća eura, ali isto tako želim istaknuti da smo i prošle godine povećali sredstva za 300 tisuća eura. Ovo samo pokazuje da kontinuirano ulažemo u snage civilne zaštite, a to samo pokazuje da vi svojim radom, trudom i djelovanjem, ovakvu podršku kakvu imate, apsolutno zaslužujete”, rekao je Kolarec. Dodao je i da je najveći iznos dodijeljen vatrogasnoj zajednici, jer kako je istaknuo, temelj sustava civilne zaštite čine dobrovoljna vatrogasna društva.

Voditelj Županijskog centra 112 Zagreb Antonio Stanić posebno je istaknuo dobru koordinaciju svih službi uključenih u sustav.

“Zahvalni smo što smo dobili pozamašna sredstva ove godine jer to i nama olakšava posao u konačnici. Čestitam svima dan civilne zaštite i dan civilne zaštite Republike Hrvatske”, rekao je.

Predstavnici službi naglasili su kako će sredstva imati konkretan učinak na njihov svakodnevni rad. Tako će vatrogasci svoja sredstva usmjeriti na poboljšanje svog kadra.

“Zahvaljujemo na donacijama i mi ćemo se truditi opravdati ta sredstva. Sigurno se možete osjećati bezbrižno jer ćemo ta sredstva sigurno upotrijebiti za školovanje vatrogasaca, unaprjeđenje sustava, poboljšanje uvjeta, požarne zaštite i odaziv svakoj nezgodi ili nesreći koja se dogodi. obećavam da ćemo ih iskoristiti korektno, kvalitetno i svrsishodno”, istaknuo je Slavko Povrlišek, predsjednik Vatrogasne zajednice Zagrebačke županije.

Foto: Zagrebačka županija

Slično će napraviti i Crveni križ koji novac planira iskoristi za unaprjeđenje svoje opreme.

“Zagrebačka županija neposredno, kroz Društvo Crvenog križa Zagrebačke županije, a i naših gradskih društava pomaže svim našim korisnicima i svim našim građanima u potrebi na čemu im zahvaljujemo. Ovih 20 tisuća eura koje smo dobili ove godine, mi namjeravamo opremiti naše županijske timove nabavom šatora i isušivača”, rekla je Drinka Sopta, ravnateljica Društva Crvenog Križa Zagrebačke županije.

Iz HGSS-a upozoravaju da, uz rast aktivnosti, raste i potreba za financiranjem, ali i za ljudstvom. Sve je veći izazov održati volonterski sustav, istaknuli su predstavnici stanica Zagreb i Samobor, naglasivši kako financijska podrška pomaže, ali da su ključni novi volonteri.

“Vidim u kakvim vremenima živimo i mi kao stanica se razvijamo, pokušavamo pratiti trendove. Naravno, s većim aktivnostima je veća potreba za financiranjem, zahvalni smo što nas županija u tome prati. Svim kolegama želim sretan Međunarodni dan civilne zaštite”, rekao je Nikola Tot, pročelnik HGSS stanice Samobor.

“Ono što je važno, osim sredstava, mi smo ovdje svi volonteri, mi bilježimo u zadnjih nekoliko godina, sve je teže održat volontersku djelatnost i zato mi je jako drago da županija prepoznaje i nas i DVD-ove, HUOPP i sve ostale koji zapravo ulažu u volonterstvo. Prije negdje 20-ak godina, kad sam se ja počeo, sredstva su biča problem, a ljudi je bilo više. Sad mogu reći da zbog ovih potpora imamo dovoljno, ali svi zajedno trebamo što više raditi na zajedništvu i stvaranju ljudskih potencijala”, dodao je Marin Lukas, pročelnik HGSS stanice Zagreb.

S Lukasom se složila i Petra Čović, dopredsjednica HUOPP-a. “Vjerujem da ćemo s povećanim sredstvima imati prilike privući i zadržati volontere koji se uključe u naš rad”.

Međunarodni dan civilne zaštite obilježava se 1. ožujka, a u Hrvatskoj se službeno slavi od 1992. godine, s ciljem jačanja svijesti o važnosti sustava koji reagira u nesrećama, elementarnim nepogodama i drugim izvanrednim događajima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zagrebačka županija otvorila prvi natječaj za poduzetnike – evo tko može dobiti novac

Poduzetnici mogu dobiti do 2.000 eura za pokretanje i razvoj poslovanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Energetska-dz-ivanic_autor-fotografije-drazen-kopac

Zagrebačka županija otvorila je natječaj za dodjelu bespovratnih potpora poduzetnicima početnicima, a prijave su moguće do 3. travnja. Za ovu mjeru osigurano je 400 tisuća eura, dok pojedini poduzetnik može dobiti najviše 2.000 eura potpore.

Potpora je namijenjena onima koji tek pokreću poslovanje, a novac se može iskoristiti za osnovne troškove potrebne za rad, od nabave opreme i alata do informatičke opreme, izrade web stranice ili uređenja poslovnog prostora. Županija sufinancira do 75 % prihvatljivih troškova, što znači da dio ulaganja poduzetnici i dalje financiraju sami, dok ostatak pokriva bespovratna potpora.

Ovo je prvi od ukupno tri planirana natječaja za gospodarstvo u ovoj godini. Zagrebačka županija za poduzetničke potpore u 2026. ukupno planira izdvojiti tri milijuna eura, a novi pozivi očekuju se tijekom travnja. Više informacija dostupno je ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija prati trend rasta plaća – saznajte o kojem se iznosu radi

Najviše plaće prošle godine isplaćene su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Na kraju prošle godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.494 eura, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na prosinac 2024., prosječne plaće porasle su u svim županijama, a najveći skok bilježi Međimurska županija s rastom od 10,9%, piše Župan.hr.

Zagrebačka županija, koja tradicionalno prati visok standard plaća u blizini glavnog grada, zabilježila je rast od 10,3%, čime se svrstala među županije s najbržim povećanjem isplaćenih neto plaća. U prosincu je prosječna plaća u Zagrebačkoj županiji iznosila 1.530 eura, dok je u Gradu Zagrebu, i dalje s najvišom prosječnom isplaćenom plaćom, ona dosegnula 1.708 eura.

Najviše plaće prošle godine isplaćene su u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, gdje je prosječna neto plaća dosegla 2.835 eura. Nasuprot tome, najmanje su zarađivali radnici u proizvodnji odjeće, prosječno 942 eura neto. Za cijelu 2025. godinu prosječna neto plaća iznosila je 1.449 eura, što je nominalno gotovo 10% više nego godinu ranije. Medijalna plaća u prosincu dosegnula je 1.280 eura, pokazujući sličan trend rasta.

Podaci po županijama pokazuju da je rast plaća u četvrtom tromjesečju bio najizraženiji u Koprivničko-križevačkoj županiji (11%) te Vukovarsko-srijemskoj i Virovitičko-podravskoj (10,7%). Ukupno 13 županija zabilježilo je povećanje prosječnih neto plaća za više od 10% u odnosu na prethodnu godinu.

Nastavite čitati

Moja županija

Tko su najbolji sportaši u županiji? Nagrade su putovale posvuda, ali često su završavale u Gorici

Posebno su se istaknuli velikogorički parasportaši.

Objavljeno

na

Objavio/la

Najbolji sportaši Zagrebačke županije za 2025. godinu proglašeni su u petak, 27. veljače, na svečanosti održanoj u Vrbovcu, gdje su se okupili sportaši, treneri, sportski djelatnici i predstavnici javnog života iz cijele županije. Organizator događanja bila je Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije, dok je domaćin i tehnički organizator bila Sportska zajednica grada Vrbovca.

Prema podacima organizatora, u Zajednicu športskih udruga i saveza Zagrebačke županije danas je udruženo devet gradskih i sedam općinskih sportskih zajednica te 23 sportska saveza s više od 750 klubova. Na području županije djeluje više od 25 tisuća aktivnih sportaša, uz oko 1500 trenera, sudaca i delegata, a sportski programi provode se na približno 200 sportskih objekata.

Titulu najbolje sportašice ponijela je Sadea Bećirović iz Karate kluba Samobor, dok je za najboljeg sportaša proglašen olimpijski pobjednik Josip Glasnović iz Streljačkog kluba J.G.TEAM. Za najbolju žensku ekipu izabran je Odbojkaški klub Nebo iz Zaprešića, a u muškoj konkurenciji Hokej klub Zelina.

Velika Gorica i ove je godine imala čvrstu poziciju među nagrađenima, ponajprije zahvaljujući uspjesima u parasportu.

Najboljom parasportašicom Zagrebačke županije proglašena je Mirjana Lučić iz Parastolnoteniskog kluba Uspon Velika Gorica, dok je naslov najboljeg parasportaša osvojio Velimir Šandor iz Paraatletskog kluba Uspon Velika Gorica. Upravo je Paraatletski klub Uspon Velika Gorica proglašen i najboljim parasportskim klubom u županiji, a priznanje za najboljeg parasportskog trenera pripalo je Ivanu Čengiću.

Među dobitnicima priznanja za sportske djelatnike našao se i Dragutin Kovačević iz Hrvatskog rukometnog kluba Gorica.

Također, u kategoriji sportskih nada nagrađena je Franka Jerkin iz Karate kluba Velika Gorica, dok je priznanje u muškoj konkurenciji osvojio Fran Josić iz Hrvačkog kluba Velika Gorica 1991.

FOTO: Redakcija Cityportala

Nastavite čitati

Moja županija

Otvoreni natječaji vrijedni 8,2 milijuna eura! Evo za što sve gradovi i općine mogu dobiti sredstva

Otvoreno osam javnih poziva, još pet stiže u ožujku, sredstva obuhvaćaju gospodarstvo, promet, ruralni razvoj, socijalnu infrastrukturu i projekte zaštite okoliša.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija ove je godine osigurala ukupno 8,2 milijuna eura za projekte gradova i općina, a prvi javni pozivi već su raspisani. Riječ je o sredstvima namijenjenima razvoju gospodarstva, komunalne i prometne infrastrukture, socijalnih usluga, ruralnog prostora te projekata financiranih iz europskih fondova. Natječaji su predstavljeni na konferenciji za medije, gdje je najavljeno da je trenutačno otvoreno osam poziva, dok će preostalih pet biti objavljeno tijekom ožujka.

Prema riječima zamjenika župana Damira Tomljenovića, cilj potpora je zadržavanje stanovništva, ravnomjeran razvoj i jačanje lokalnog gospodarstva.

“Prošle godine, kroz 11 javnih poziva, financirali smo 192 projekta diljem županije u iznosu od 6,4 milijuna eura. Ove godine smo podigli sredstva za 1,8 milijun eura, imamo 13 natječaja i 8,2 je osigurano za te namjene”, rekao je Tomljenović, dodajući kako potpore obuhvaćaju promet, gospodarstvo, poljoprivredu, ruralni razvoj, prostorno planiranje i socijalnu skrb.

Naglasio je i da Županija paralelno ulaže u velike kapitalne projekte, od ambulanti u Kupinovu i Rugvici do doma za starije u Velikoj Gorici, nove škole u Samoboru te energetsku obnovu javnih zgrada vrijednu 21 milijun eura.

Foto: Zagrebačka županija

Četiri programa za gospodarstvo i EU projekte

Pročelnik za gospodarstvo i EU fondove Damir Fašaić istaknuo je kako se kroz četiri programa raspodjeljuje ukupno 2,5 milijuna eura.

Najveći dio, točnije milijun eura, namijenjen je razvoju poduzetničkih zona, odnosno sufinanciranju prometne, komunalne i energetske infrastrukture potrebne za njihovo funkcioniranje i privlačenje investitora. Nadalje, 700 tisuća eura osigurano je za razvoj sportske i turističke infrastrukture. Dodatnih 500 tisuća eura predviđeno je za sufinanciranje vlastitog udjela gradova i općina u projektima koji su već dobili sredstva iz EU fondova, pri čemu pojedinačna potpora može doseći 100 tisuća eura. Preostalih 300 tisuća eura namijenjeno je izradi projektne dokumentacije za buduće EU projekte.

“Kroz ta četiri programa ćemo sufinancirati ove godine projekte gradovima i općinama. Pozivam gradove, općine, gradonačelnike i načelnike da nam se jave kao i svake godine, a svi natječaji će biti objavljeni na web stranici Zagrebačke županije”, istaknuo je Fašaić.

Ruralni razvoj, društveni domovi i poljoprivreda

Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo provodi četiri natječaja, među kojima je najvrjedniji onaj za izgradnju i uređenje infrastrukture na ruralnom prostoru ukupne vrijednosti 1,65 milijuna eura. Pročelnica Gordana Županac navela je kako se sredstva koriste za nerazvrstane ceste u funkciji poljoprivrede i šumarstva, ali i za adaptaciju i izgradnju društvenih i vatrogasnih domova, sportskih objekata, igrališta te dječjih vrtića.

Drugi program odnosi se na sufinanciranje predškolskog odgoja za jedinice lokalne samouprave slabijeg stupnja razvijenosti, dok treći podupire organizaciju gospodarskih manifestacija vezanih uz poljoprivredu i ruralni razvoj.

Poseban program usmjeren je na smanjenje broja napuštenih pasa.

“U sklopu tog programa sufinanciramo i tri mjere, mikročipiranje, sterilizaciju ženskih kuja i kastraciju muških pasa”, rekla je Županac. Natječaji su otvoreni do 11. ožujka.

Foto: Zagrebačka županija

Promet, odvodnja i gospodarenje otpadom

Za projekte prometne i komunalne infrastrukture osigurano je 2,2 milijuna eura, raspoređenih kroz također četiri programa, prometnu infrastrukturu, sustave odvodnje, zbrinjavanje otpada i projekte vezane uz otpadne vode.

Pročelnik Ivica Horvatinović istaknuo je kako će se kod ocjenjivanja posebno vrednovati projekti šireg lokalnog i regionalnog značaja.

“Vodit će se računa kod ocjenjivanja projekata da imaju više lokalni i regionalni značaj, pa će tu biti dodatnog bodovanja ako tu ima takvih projekata. Vodit će se računa o ciljevima koji se žele postići određenim projektom. To će dovesti do jednog stanja kojeg želimo postići na području županije, a to je unaprjeđenje komunalne infrastrukture”, rekao je Horvatinović.

Socijalna infrastruktura i domovi za starije

Zagrebačka županija nastavlja i s poticanjem razvoja socijalnih usluga. Natječaj vrijedan milijun eura otvoren je za sufinanciranje projektne dokumentacije kojom se potiče gradnja domova za starije, dnevnih boravaka i infrastrukture za pomoć u kući.

“Jedinica lokalne samouprave može ostvariti 50 % sufinanciranja, po projektu najviše 100 tisuća eura”, objašnjava pročelnica Ksenija Čuljak te dodaje kako je natječaj otvoren do 10. listopada.

Foto: Zagrebačka županija

Prostorni planovi i projekti zaštite okoliša

Za izradu i transformaciju prostornih planova osigurano je 300 tisuća eura, a pojedinačni projekti mogu dobiti od 15 do 30 tisuća eura.

“Imamo jedan javni poziv gdje želimo pomoći jedinicama lokalne samouprave u poštivanju važećih zakonskih odredbi, a to je da se izvrši transformacija svih važećih prostornih planova i da se mogu donijeti novi prostorni planovi”, rekla je Marija Kuzmić, pročelnica za Upravni odjel za uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije.

Uz to, pokrenut je i novi poziv vrijedan 500 tisuća eura za projekte zaštite okoliša i održivog razvoja koje mogu prijaviti vrtići, osnovne i srednje škole, uz maksimalno 5 tisuća eura po projektu.

“Pozivam vrtićance, osnovnoškolce i srednjoškolce da sami osmisle svoje projekte koji će se ticati zaštite okoliša i prirode i održivog razvoja”, dodala je.

“Bez županijskih potpora mnogi projekti ne bi bili mogući”

Među jedinicama lokalne samouprave koje koriste navedene potpore, našli su se Općina Rakovec i Općina Dubravica koje redovito koriste javne pozive za provedbu svojih projekata.

“Ovi javni pozivi jako su dobro kreirani, jednostavni i tako će se općina Rakovec i ove godine javiti. Prijavili smo puno projekata za asfaltiranje nerazvrstanih cesta, uređenje društvenih domova, uređenje nerazvrstanih cesta u funkciji poljoprivredne proizvodnje, također za gradnju infrastrukture u sportu i uređivanje komunalne infrastrukture u poduzetničkoj zoni. Koristim ovu priliku da zahvalim Zagrebačkoj županiji na ovim sredstvima, našem županu Stjepanu Kožiću koji redovito brine o ravnomjernom razvoju Zagrebačke županije, također zahvaljujem svim stručnim službama, pročelnicima, koji su u svim gradovima i općinama jako susretljivi i pomažu da bi svi projekti bili realizirani na vrijeme. Ovime cijeli prostor županije, osobito male sredine kao općina Rakovec, ide u korak s većim sredinama”, rekla je Brankica Benc, načelnica općine Rakovec.

Isto iskustvo ima i načelnik Općine Dubravica,Marin Štritof.

“Dugi niz godina surađujemo sa županijom i puno projekata koje smo imali ne bi bili realizirani bez pomoći župana, dožupana i predsjednika županijske skupštine te pročelnika odjela koji pripremaju javne pozive. Gradimo i nogostupe, oborinsku odvodnju. Koristimo sve te javne pozive kako bismo realizirali što više projekata. Mi po indeksu razvijenosti možemo ostvariti do 80 % sredstva što nam svakako puno znači u provedbi i financiranju. Bez sudjelovanja županije to sve ne bi bilo moguće i nema projekta u koji nije bila uključena županija”, istaknuo je Štritof.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno