U Hrvatskoj je na kraju 2025. godine radilo gotovo 5 % više ljudi nego godinu ranije, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Među županijama koje se posebno ističu po rastu zaposlenosti je i Zagrebačka županija, koja je u posljednjih deset godina zabilježila čak 46 % više zaposlenih.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, u Zagrebačkoj županiji bilo je zaposleno 104.608 ljudi, čime se našla među pet županija s najvećim brojem zaposlenih, odmah iza Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Primorsko-goranske i Istarske županije. Pozitivan trend vidi se i u obrtništvu. Zagrebačka županija ima gotovo 5.800 obrtnika, što je svrstava među vodeće županije u Hrvatskoj, uz daleko veće i turistički snažne regije.

Na razini cijele države, Hrvatska je na zadnji dan 2025. imala ukupno 1.729.787 zaposlenih. To je oko 21 tisuću više nego godinu ranije, gotovo 81 tisuću više nego krajem 2023. te više od 122 tisuće u odnosu na kraj 2022. godine. Najviše ljudi zaposleno je u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i obrazovanju.

U Hrvatskoj je u prosincu 2025. bilo zaposleno 1.717.302 ljudi, što je manje nego mjesec ranije i nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Istodobno je porastao broj nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti dosegnula je 4,6 %.

Pad zaposlenosti zabilježen je i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U odnosu na studeni broj zaposlenih smanjen je za 1 %, dok je u usporedbi s prosincem prethodne godine također zabilježen pad od jedan posto. Među zaposlenima je bilo 804.697 žena, a njihov broj također se smanjio, iako nešto blaže nego ukupna zaposlenost.

Najviše zaposlenih i dalje radi u pravnim osobama, gdje je u prosincu bilo zaposleno 1.487.287 ljudi. I u tom dijelu tržišta rada zabilježen je pad broja zaposlenih, kako u odnosu na studeni, tako i u usporedbi s prošlom godinom. Na godišnjoj razini zaposlenost u pravnim osobama smanjena je za 1,4 %.

S druge strane, nezaposlenost je nastavila rasti. U prosincu je broj nezaposlenih porastao za gotovo dva posto u odnosu na studeni, dok je među ženama rast iznosio 1,6 %. Stopa registrirane nezaposlenosti za žene iznosila je 5,2 %, što je osjetno više od ukupnog prosjeka.

Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj u studenome 2025. iznosila je 1.498 eura, što je 1,9 % više nego u listopadu, a 9,7 % više nego u istom mjesecu prošle godine. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju nastavak rasta primanja, i nominalno i realno, no istodobno otkrivaju i velike razlike među zaposlenima te djelatnostima.

Tako je prosječna bruto plaća u studenome je dosegnula 2.093 eura, što je na mjesečnoj razini povećanje od 2,3 %, dok je u odnosu na studeni prošle godine viša za 10,2 %.

Ipak, medijalna plaća, koja bolje odražava koliko “zarađuje prosječan radnik”, bila je osjetno niža. Polovica zaposlenih u studenome je primila manje od 1.278 eura neto, što je čak blagi pad u odnosu na prethodni mjesec, iako je na godišnjoj razini zabilježen rast od 10 %.

Razlike među sektorima ostaju izražene. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u zračnom prijevozu, gdje je u studenome iznosila 2.315 eura, dok su najniže plaće zabilježene u proizvodnji odjeće, svega 967 eura. Sličan raspored vidljiv je i kod bruto plaća, koje su se u zračnom prijevozu penjale do 3.370 eura, a u tekstilnoj industriji ostale na 1.277 eura.

Razvojna agencija Grada Velike Gorice u suradnji s Nacionalnom kontaktnom točkom programa EU-a „Građani, jednakost, prava i vrijednosti“ poziva sve zainteresirane na interaktivnu radionicu projektnih ideja koja će se održati 11. veljače u VG Poduzetničkom inkubatoru, od 10 do 16 sati.

Radionica je prilika za sve koji žele doznati više o trenutačno otvorenim i planiranim natječajima za financiranje projekata u ovoj godini te razraditi vlastite ideje kroz praktične vježbe u grupama.

Sudjelovanje zahtijeva prethodnu prijavu, a zainteresirani se mogu prijaviti najkasnije do 9. veljače ovdje.

U prosincu 2025. potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u prosjeku 3,3 % više nego u istom mjesecu godinu ranije, dok su u odnosu na studeni blago pale za 0,4 %, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Na razini cijele 2025. godine inflacija je u prosjeku iznosila 3,7 %.

Iako je mjesečni pad cijena donio kratko predah kućnim budžetima, godišnja slika i dalje pokazuje osjetan rast troškova života. Najveći pritisak na inflaciju dolazio je iz kategorije stanovanja, troškovi vode, struje, plina i drugih energenata porasli su za 8,4 % i dali najveći pojedinačni doprinos ukupnom rastu cijena. Značajno su poskupjeli i restorani i hoteli (7,6 %), što se osjetilo u cijenama ugostiteljskih usluga, dok su cijene u komunikacijama porasle za 5,3 %. Alkohol i duhan bili su skuplji za 4,6 %, zdravstvo za 4,3 %, a rekreacija i kultura za 3,4 %. Hrana i bezalkoholna pića porasli su za 2,8 %, što je i dalje jedan od važnijih faktora inflacije zbog velike težine te stavke u potrošačkoj košarici.

S druge strane, inflaciju su ublažili padovi cijena u prijevozu, koji je bio jeftiniji za 1,8 %, te nešto niže cijene odjeće i obuće i obrazovanja.

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji se koristi za usporedbe unutar Europske unije, godišnja inflacija u prosincu iznosila je 3,8 %. U odnosu na studeni cijene su po toj metodologiji pale za 0,3 %, dok je prosjek za cijelu 2025. bio 4,4 %. Ukratko, kraj godine donio je blagi mjesečni pad cijena, ali režijski troškovi i uslužni sektor i dalje su ostali glavni generatori inflacije.