Povežite se s nama

Gospodarstvo

Trgovište Gorycha – središte života turopoljskoga, postalo je pravom na sajam

Jedno od najstarijih naselja u Turopolju imalo je značajnu ulogu od 13. stoljeća do danas. 

Objavljeno

na

Da je Turopolje, odnosno Zagrebačko polje kako se nazivalo u prošlosti, bilo od davnina važno gospodarsko središte, pokazuju dokumentirani zapisi Emilija Laszowskog u kojima je prikupio zemljopis, narodopis i povijesni pregled Plemenite opčine Turopolja. 

Zahvaljujući njegovom svesku izdanom 1910. godine pronašli smo niz činjenica o životu stanovnika ovoga kraja, pa tako i najvećeg mjesta – Velike Gorice, a prebiranje po požutjelim stranicama uvijek donese čitatelju neki novi doživljaj prošlih vremena. 

Danas Velika Gorica obilježava 30.obljetnicu od dobivanja statusa grada, a iza ovog modernog doba u kojem uživa i status najprivlačnijeg grada za život, puno je minulih godina – tijekom kojih su, posebice turopoljski plemenitaši, ispisali početke napretka, organizaciju zajednice i običaje. 

Tako je Laszowski zapisao kako se Velika Gorica spominje u zapisima 1228. godine a kako Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije zasigurno tu stoji od 13. stoljeća. Naime, ime grada spominje se kao sjedište župe, što je čini jednim od najstarijih naselja u Turopolju koje je imalo značajnu ulogu u povijesti od tada do danas. 

 

Od gotovo 50 naselja koja su pripadala Plemenitoj opčini turopoljskoj, koja ove godine obilježava 800 godina postojanja, najveće je i nekoć bilo trgovište Velika Gorica. 

 

Procvat je grad dobio razvojem trgovine, no za to je trebalo čekati dozvolu kralja.

Povijesna građevina u srcu Velike Gorice u kojoj je danas smješten Muzej Turopolja, nekada se zvala Turopoljski grad a u gradnji su sudjelovala mnoga naselja.

Laszowski nadalje piše kako su se 1615. dovažale daske, a 1617. gradio se strop za koji su se šibe i drvena građa dovozili iz općinske šume. Kurilovec, Kobilić Ilovnjak i Rakarje trebali su dovesti najveći broj vozova šiblja – 12, a slama za klak vozila se iz Donje Lomnice, Kurilovca, Kobilića, Plesa, Rakarja…a tko nije dao – plaćao je globu.

Zanimljivo je kako se iste godine u Velikoj Gorici spominje škola (župna trivijalna škola, na mjestu današnje OŠ Eugena Kvaternika), a 50 godina kasnije Velika Gorica je brojila 17 kuća.

IZVOR: Povijest plemenite opčine turopoljske (Svezak I) 1910. godina, Emilij Laszowski

Materijale ustupila: Anita Ivanušić Hlopec, Donje Podotočje

CityLIGHTS

Zeleno svjetlo za Kušanec: Bačić i Ačkar potpisali ugovor

Riječ je o poduzetničkoj zoni Kušanec-Istok i zemljištu vrijednom 31,6 milijuna eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i gradonačelnik Krešimir Ačkar danas su potpisali ugovor o darovanju državnog zemljišta Gradu Velikoj Gorici za potrebe osnivanja i razvoja Gospodarske zone Kušanec-Istok.

Riječ je o zemljištu ukupne površine 51,6 hektara, koje je Vlada Republike Hrvatske prethodno dodijelila Gradu nakon što su ispunjeni svi zakonski i proceduralni uvjeti. Time su i formalno otvoreni preduvjeti za početak realizacije jednog od najvećih gospodarskih projekata na području Velike Gorice.

“Današnjim potpisivanjem ugovora, Velika Gorica dobiva važan preduvjet za gospodarski razvoj našega grada. S obzirom na popunjenost dvije prethodne gospodarske zone, u Rakitovcu i Vukovini, neophodno je bilo naći novi prostor da bismo razvijali naše gospodarstvo i investicije, što rezultira povećanjem gradskog proračuna, a samim time i standarda i kvalitete života naših građana. Osobno moram zahvaliti ministru Bačiću, našem premijeru Andreju Plenkoviću, što pokazuju da su spremni poduprijeti dobar rad na zadovoljstvo svih sugrađana”, rekao je gradonačelnik Ačkar.

Podsjetimo, odluka o darovanju zemljišta potvrđena je ovoga tjedna i na sjednici Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, gdje je prijedlog zaključka o sklapanju ugovora o darovanju nekretnina prihvaćen velikom većinom glasova. Za prijedlog su glasala 22 vijećnika, protiv nije bio nitko, dok su četiri vijećnika bila suzdržana.

Ministar Bačić ranije je pojasnio kako je Vlada mogla donijeti odluku tek nakon što su ispunjena dva ključna uvjeta – da je Gradsko vijeće donijelo odluku o osnivanju gospodarske zone te da su postojeće poslovne zone dosegnule najmanje 80 posto popunjenosti. Kako su oba kriterija zadovoljena, država je Gradu mogla darovati zemljište vrijedno 31,6 milijuna eura.

“Ovo je jedna od najvećih zona koju smo, kao država, darovali nekoj lokalnoj jedinici. Danas ugovorom prelazi u vlasništvo Grada Velike Gorice. Često dolazim ovdje i primjećujem kako Velika Gorica ima snažan gospodarski zamah i čestitam gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i njegovim suradnicima koji čine da ovaj grad diše punim plućima. Puno se ulaže i gradi i stvarno Velika Gorica ima jedan ogroman iskorak”, istaknuo je Bačić.

Obveza Grada sada je komunalno opremiti područje, provesti parcelaciju te u roku od pet godina zonu staviti u funkciju. Nova gospodarska zona nalazit će se uz autocestu A11 Zagreb–Sisak i državnu cestu D31, zbog čega se smatra posebno atraktivnom za investitore i logističke djelatnosti.

“Osim ugovora, otvorili smo i neke druge teme. Jedna od njih je izrada novog prostornog plana, što je jako važno kako bi se grad uskladio s novim Zakonom o prostornom uređenju koji je na snagu stupio 1. siječnja, stoga je Grad odlučio napraviti novu zonu koja će snažno razviti Veliku Goricu gdje bi se radio Trg pravde i nasuprot te lokacije, na obilaznici Velike Gorice i nova zona za priuštivo stanovanje”, dodao je ministar.

Gradonačelnik Ačkar ranije je istaknuo kako će projekt otvoriti prostor za nova ulaganja, zapošljavanje i daljnji gospodarski razvoj grada, naglasivši da Velika Gorica ovime ulazi u novu razvojnu fazu.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Kreće spajanje – 1630 građana uskoro će dobiti obavijest

“Želim zahvaliti svim sugrađanima koji su strpljivo čekali priključak na odvodnju i kanalizaciju, ali ovim današnjim predstavljanjem značajno smo bliže konačnom rješenju ovog projekta.”, rekao je Ačkar.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vanesa Miković/Cityportal

U Poduzetničkom inkubatoru StartupVG danas su održani Dani otvorenih vrata EU projekata, u sklopu kojih je predstavljena nova faza jednog od najvećih infrastrukturnih projekata u povijesti grada. Riječ je o „Sustavu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Velika Gorica“, a trenutna faza projekta odnosi se na početak priključenja građana na novoizgrađeni sustav odvodnje, a prve obavijesti u narednih mjesec dana dobiti oko 1630 korisnika.

Projekt aglomeracije u Velikoj Gorici vrijedan je oko 104 milijuna eura, dok sama izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iznosi 36,8 milijuna eura. Gradonačelnik Krešimir Ačkar zahvalio je građanima na strpljenju tijekom višegodišnjih radova.

“To su veliki i zahtjevni projekti koji iziskuju niži standard života dok traju radovi, kada su svuda blato i prašina. Želim zahvaliti svim sugrađanima koji su strpljivo čekali priključak na odvodnju i kanalizaciju, ali ovim današnjim predstavljanjem značajno smo bliže konačnom rješenju ovog projekta.”, rekao je Ačkar.

Dodao je kako bi do kraja godine priključci trebali stići u 14 od ukupno 25 naselja obuhvaćenih projektom.

U sklopu cijelog zahvata već je izvedeno više od 145 kilometara kanalizacijske mreže te više od pet tisuća priključaka na području Velike Gorice i okolice. Direktor VG Vodoopskrba istaknuo je kako sada slijedi faza priključenja korisnika.

Foto: Morena Martinović/Cityportal

“Zahvaljujem sugrađanima na strpljenju, jer 145 kilometara mreže nije lako izvesti. Uskoro krećemo s priključenjem na mrežu odvodnje. Riječ je o 1630 korisnika koji će kroz idućih mjesec dana dobiti obavijesti s kompletnim uputama i skicama o načinu na koji trebaju riješiti svoje interne instalacije.”, poručio je Ivan Rak, direktor VG Vodoopskrbe.

Prva cjelina koja je dobila uporabnu dozvolu i koja ulazi u ovu fazu priključenja je cjelina A2, koja obuhvaća naselja Kobilić, Ščitarjevo, Selnicu, Kosnicu i ostala susjedna naselja na tome području. Svi priključci za građane bit će besplatni, no korisnici će morati prilagoditi vlastite interne instalacije.

Iz VG Vodoopskrbe podsjetili su i kako Europska unija definira obvezu priključenja građana na sustav odvodnje kada za to budu ispunjeni uvjeti. Razlog tome je, ističu, potreban broj priključaka koji mora biti ostvaren kako bi projekt zadovoljio uvjete financiranja i izbjegao moguće penalizacije.

Nakon završetka priključenja cjeline A2 i provjere funkcioniranja sustava, slijedi obavještavanje građana u cjelinama A1 i A3, koje obuhvaćaju naselja poput Lukavca, Buševca, Vukovine i Kuča.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Cijene opet skočile, najviše poskupjeli prijevoz i energija

Rast je nastavljen i na godišnjoj i na mjesečnoj razini.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Karolina Grabowska/pexels.com

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj u travnju 2026. bile su 5,8 % više nego godinu ranije, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu na ožujak ove godine, cijene su porasle za 1,6 %.

Najveći rast na godišnjoj razini zabilježen je u skupinama prijevoza (+13,1 %) te stanovanja i energenata (+12,1 %).

Rast se bilježi i kod alkoholnih pića i duhana (+7,6 %) te restorana i smještaja (+6,2 %), dok su odjeća i obuća (-3,1 %) te obrazovanje (-1,7 %) jedine skupine s padom cijena.

Prema glavnim komponentama, najviše su porasle cijene energije (+17,7 %), zatim usluga (+8,2 %) i hrane, pića i duhana (+3,5 %), dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije zabilježili blagi pad od 0,6 %.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

U Zagrebačkoj županiji lani otvoreno oko tisuću tvrtki – Velika Gorica među vodećima gradovima

Dok je u Hrvatskoj otvoreno manje novih poduzeća nego godinu ranije, Zagrebačka županija ostala je u samom vrhu, a Velika Gorica ušla je među deset gradova s najviše novih tvrtki.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija i Velika Gorica prošle su godine bile među hrvatskim predvodnicima po broju novih tvrtki, pokazuje analiza podataka Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o otvorenim i zatvorenim poduzećima u 2025. godini. Kako prenose Župan.hr i Gradonačelnik.hr, u županiji je otvoreno nešto više od tisuću poduzeća, dok je Velika Gorica dobila oko 230 novih tvrtki, čime se svrstala među deset gradova s najviše novih registracija.

Na razini Hrvatske prošle godine otvoreno je oko 13.500 poduzeća, što je manje nego 2024. godine. Ipak, broj otvorenih bio je veći od broja zatvorenih, pa je ukupni saldo ostao pozitivan.

Usporedba s razdobljem prije pet godina pokazuje da je trend ipak bolji, tj. u odnosu na 2021. otvoreno je više novih poduzeća.Velika Gorica se posebno ističe po razlici između otvorenih i zatvorenih tvrtki. Grad je prošle godine imao oko 127 poduzeća više otvorenih nego zatvorenih, što je jedan od najboljih rezultata u Hrvatskoj.

Po tom pokazatelju Velika Gorica je treća u državi, odmah iza Splita i Zadra.

Podaci pokazuju da je Velika Gorica u odnosu na 2021. godinu otvorila oko 50 poduzeća više, što znači da se rast poduzetničke aktivnosti nastavlja.

I dok je na državnoj razini vidljiv pad u odnosu na godinu ranije, Zagrebačka županija i Velika Gorica ostale su među sredinama koje i dalje imaju snažan poduzetnički tempo.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velike novosti za obrtnike! Vlada šalje novi zakon u Sabor, evo što bi se moglo promijeniti

Komorski doprinos smanjuje se na 1,5 %, uvodi se institut obiteljskog obrta, a nasljednicima se olakšava nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Lukasz Radziejewski/pexels.com

Vlada je danas u saborsku proceduru poslala prijedlog izmjena i dopuna Zakona o obrtu kojim želi olakšati poslovanje obrtnicima, smanjiti dio njihovih troškova i modernizirati sustav strukovnog obrazovanja. Među važnijim novostima su niži komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, uvođenje obiteljskog obrta te jasnije definirana prava obrtnika nakon odlaska u mirovinu.

Kako piše Poslovni.hr, jedna od ključnih promjena odnosi se na komorski doprinos. Prema prijedlogu, stopa bi se smanjila s dosadašnja dva na 1,5 % osnovnog osobnog odbitka, što bi obrtnicima trebalo donijeti niže mjesečne izdatke.

Uz to, zakon predviđa i jasnije uređenje Majstorske škole kao javne ustanove koja bi provodila programe obrazovanja i usavršavanja za obavljanje obrta. Osnivač bi bila Hrvatska obrtnička komora, uz mogućnost uključivanja više osnivača, a cilj je brže osposobljavanje mladih za tržište rada i modernizacija cjeloživotnog obrazovanja.

Novost je i institut obiteljskog obrta. Obrtnicima bi u poslu mogli pomagati članovi kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa, čime se želi potaknuti obiteljsko uključivanje u posao i lakše očuvanje obrta kao tradicije. Također, prijedlog donosi i promjene vezane uz nasljeđivanje obrta. Nakon smrti obrtnika, nasljednici koji žele nastaviti posao mogli bi to učiniti bez obveze ispunjavanja posebnih uvjeta poput stručne spreme ili položenog majstorskog ispita. Time bi se, između ostalog, olakšalo i imenovanje privremenog poslovođe dok traje ostavinski postupak.

Izmjenama se dodatno precizira i pravo obrtnika koji su otišli u mirovinu. Prema prijedlogu, moći će nastaviti obavljati registriranu djelatnost bez obustave isplate mirovine, što bi trebalo omogućiti dulji ostanak na tržištu rada i zadržavanje kvalitete usluga i proizvoda.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno