Povežite se s nama

HOTNEWS

Tradiciju Kosnice i Novog Čiča oživjela su dvojica doseljenika

Objavljeno

na

Novo Čiče dugo je stajalo po strani društvenog života Velike Gorice. Iako se radi o naselju koje je do početka II. svjetskog rata cvjetalo, o životu u Novom Čiču nema napisanih knjiga, pjesama, a ni drugih dokumenata. No, na scenu prije 10-ak godina stupa KUD Čiče i stvari se pokreću. Zaslužan za sve to, uglavnom, je jedan čovjek. Uređenje pučke škole, postavljanje dviju drvenih kuća i čardaka, uređenje i oživljavanje etno naselja, projekt ‘Od lana haljina tkana’ te mnoge druge pokrenuo je Stipo Duvnjak. Iako s Turopoljem do 1997. godine nije imao nikakve veze, jer rođen je u susjednoj Bosni i Hercegovini i nakon služenja u Hrvatskoj vojsci živi godinama u Rijeci, upravo on okuplja ljude u Čiču i pokreće svojevrsnu kulturnu i društvenu renesansu tog mjesta. Više puta tokom razgovora, Duvnjak će upozoriti kako sve ovo nije njegova zasluga. Uspjeh, reći će, duguju zajedničkom i predanom radu i ‘nije on ništa posebno napravio’. Ipak, zanimljivo je kako se pojedinac toliko zainteresirao za turopoljsku tradiciju i počeo ju oživljavati, uz iznimke, mnogo više od rođenih Turopoljaca.

 

“Razmišljao sam što bi se moglo napraviti u Čiču. Tada ono nije imalo ni sadržaje ni aktivnosti. Djeca su mi plesala u KUD-u. Bila je 2006. godina, gledao sam kako nemaju narodnih nošnji nego roditelji sami financiraju kupnju, tamburaša sve više, a tambura ne baš puno. Razmišljao sam kako im pomoći. Prva naša velika aktivnost je bila obnova stare pučke škole koja nije imala ni prozore ni fasadu”, kaže Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a Čiče, i priča kako je za obnovu zgrade trebalo nabaviti 600.000 kuna, a Grad taj novac nije imao.

 

Foto: Stipo Duvnjak

Uz pomoć mnogih sponzora, ali i pomoći iz Grada u građevinskom materijalu, okupili su se roditelji djece iz KUD-a, mještani, prijatelji i obitelj Stipe Duvnjaka te krenuli u obnovu. Stekli su povjerenje tvrtki koje su im pomogle, a ta se suradnja nastavila do danas.

 

“Tu su nastali i prvi problemi jer su ljudi mislili da to radimo za novce i da nam Grad plaća dnevnice. Na početku sam mislio da ćemo pomoći jedni drugima i da neće biti toliko zavisti u mjestu. Sve ovo što radimo ostat će za iduće naraštaje. Sve što dođe u ovo dvorište, ostaje Čiču. Tako bi svi trebali raditi. Najlakše je pričati ružno o drugima, ali da svi sjednemo zajedno, uz razgovor i razum može se puno“, objasnio je Duvnjak.

 

“Prvo gledam što je interes mjesta, sela i grada, a onda dalje. Kad ljudi vide da ste vrijedni, oni će vam dati. Kad prve novce potrošimo bezveze, ljudi nam više neće dati. Stvorili smo poštenu sliku o sebi i radimo. Uvijek kažemo što radimo i ljudi nam pomognu i osjećaju se ponosno što su pomogli”, smatra Duvnjak i dodaje kako je ponosan i na suradnju s Mjesnim odborom Novo Čiče i njegovim predsjednikom Nikolom Šimcem.

 

Foto: Facebook/KUD Čiče

“Sve što vidite u našem dvorištu, od pučke škole, dvije drvene kuće, sad je tu i treći čardak, napravili smo zahvaljujući roditeljima djece iz KUD-a, prijateljima i sponzorima. Ne možemo reći da nam je neka institucija, Grad ili Županija, dala više od 15.000 kuna, a mi danas imamo oko 1,5 milijuna kuna vrijednosti koje smo stvorili. Sad možemo i drugima pomoći. Sami smo rastavljali čardak, u roku tri dana skupili smo dovoljno donacija za pokriti čardak i tu smo vidjeli da nas ljudi cijene”, priča Stipo Duvnjak i kaže kako na održavanju etno naselja, koje je samo u listopadu posjetilo oko 600 djece vrtićke dobi, rade sami članovi KUD-a.

 

“Ponosan sam i na projekt ‘Od lana haljina tkana‘ kojim smo zainteresirali mlade ljude za preradu, sijanje, žetvu i tkanje lana. Osim toga, dobili smo promociju za naše Turopolje. Ja uvijek kažem naše, tu sam, tu smo svi mi i gledamo kako napredovati”, smatra Duvnjak i dodaje:” Ti mladi ljudi će moći svoje znanje prenijeti dalje na nove naraštaje. Najlakše je reći ‘ne znam’. I ja i mladi iz KUD-a smo imali želju i išli smo korak po korak. Znanje se uvijek može naučiti, ako se hoće. Isto je bilo s drvenim kućama. Ideje se javljaju jer mi nikada nemamo mira, stalno nešto radimo”.

A ne rade KUD Čiče i njegov predsjednik samo za svoje mjesto. Želja im je pretvoriti Turopolje u poželjnu turističku destinaciju.

 

“Ovakvo nešto, kao što je naše etno naselje, nama u Turopolju fali. Ipak je tu blizu Zagreb i zračna luka. Nadamo se da će nam institucije pomoći da u čardaku napravimo smještajne kapacitete. Tako bi ljudi iz Zagreba mogli doći na selo, biti na našoj farmi, a u kuhinji bi ih čekali svi domaći proizvodi i mogli bi se odmoriti od gradske gužve, jer život je sve brži i ljudima će sve više trebati mjesto gdje se mogu odmoriti”, kaže Duvnjak.

 

No, nije tu kraj idejama. Učiteljske stanove u staroj zgradi Duvnjak namjerava preurediti i otvoriti etno restoran i regionalni edukativni centar za preradu lana. Na katu bi, pak, napravili 10-ak soba u kojima bi se moglo prenoćiti.

 

Sve što zna o Turopolju i tradiciji ovoga kraja Duvnjak je naučio i saznao. Projekata je puno, a mnogi od njih, kaže, čekaju jer im nedostaje vremena za provesti sve što zamisle.

 

 

Foto: Facebook/Filip Margić

A kako je sve teklo s Kosnicom?

 

Kažu kad dođeš u neko mjesto, uvijek će te, ma što god učinio smatrati doseljenikom, iliti ‘dotepencem’. Punih 16 godina na svojoj koži to osjeća i predsjednik KUU Turopoljska tradicija Filip Margić. Iako je za svoju Kosnicu, koja mu je u srcu kao i njegova rodna Vrbanja, napravio više nego što su učinili svi stanovnici zajedno, i danas ga mnogi gledaju poprijeko.

 

Njegova priča počinje 2000. godine. Doselio je s obitelji u mjesto koje nije bilo razvijeno ni kulturno, ni sportski, kako kaže nikako. KUU Turopoljsku tradiciju osniva 2013. godine.

 

“Potaknuo me Vladimir Štarkelj koji je prepoznao moj rad, jer sam bio aktivan i u Mičevcu i Šćitarjevu. Nas nekoliko entuzijasta napisalo je statut, napravilo registraciju i krenuli smo s prvim projektom – Kosničke večeri. Ideja je dočekana ‘na nož’ od lokalnih političkih moćnika, ali stanovnici su to dobro prihvatili. Da nije njih bilo, udruga nikad ne bi zaživjela. No, dio njih je bio protiv toga samo zato što sam dotepenec, i danas to nekima smeta”, kaže Margić.

 

Oduvijek je htio povezati upravo domaće stanovništvo i doseljenike, pa je otud nastalo Posavljačko-turopljsko sijelo. Jer, kako kaže, nijedna kultura ne vrijeđa nikoga, a taj projekt je osmišljen da jedni drugima pokažu svoju kulturu, tradiciju i običaje. Margić se prisjeća prve godine i ističe: “Bili smo u Odranskom ribiču i to posebno pamtim. Pred kraj tog druženja, Posavljaci su zasvirali svoje kolo u koje su ušli i Turopoljci. To mi je dalo poticaj i znao sam da će projekt uspjeti“.

 

Često ga pitaju koji interes ima u svemu tome, i svima jednako odgovara.

 

“Interes je taj da dobiješ milijun obveza, niske udarce jer ljudi misle da radiš iz vlastitih interesa i da odlično zarađuješ, a stvarnost je drugačija. Imaš samo rad, obavezu i financijski trošak, čovjek mora hodati uokolo, zvati, trošiti vrijeme i vlastiti novac. Mi Slavonci oduvijek smo bili vezani uz svoju kulturu, tradiciju i crkvu. To je nama usađeno i, gdje god bi došli ili bi širili svoje, ili bi nastavili njegovati tradiciju mjesta u koje bi došli. Kod mene se nije dogodilo da njegujem svoje, što je naišlo na negodovanje mojih Slavonaca, nego sam razmišljao da je normalno uklopiti se u sredinu u kojoj živim, pa sam krenuo s promocijom narodnih običaja, pjesama i plesova te narodnog ruha mjesta, obzirom da tu prije koju godinu nije bilo ničega”.

 

17.12.2016.-Velika Kosnica-prikaz živih jaslica. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal

Pun je Margić ideja, pa često razgovara s domaćima i, osim što im pomažu Kosničani, pomažu im i iz okolnih mjesta. U projekte se uključe i sami mještani, i materijalom i financijski, jer udruga nema toliko sredstava da pokrije sve troškove. Žalostan je jer su se ljudi dosta povukli u sebe pa i ne predlažu ideje, ali zato on stalno istražuje, vuče za rukav, pogotovo one najstarije jer oni najviše znaju. Sretnim ga čini jer se smanjio otpor, gotovo ga i nema. Kako nemaju svoj prostor sastanke i probe imaju u prostorijama DVD-a Kosnica. A ispočetka su se nalazili po birtijama, na cesti, na livadi.

 

Nasljednika, kaže, traži još od prošle godine i volio bi da domaći čovjek dođe na čelo udruge kako bi se pojedinci smirili, a on bi uvijek bio na raspolaganju. I ne odustaje od svega što radi.

 

“Domaćem bi bilo lako jer bolje poznaje svoje običaje, ja to sve moram istražiti. Domaći se ne mora dokazivati jer je već priznat među svojima, a mi doseljenici itekako moramo, da bi bili prihvaćeni. A da te prihvate moraš zapeti, raditi, da bi se dokazao kako ti je stalo do mjesta u kojem živiš.”

Razmišlja jednog dana sve staviti na papir, jer sve zapisuje, fotografira i arhivira. Prošle godine imao je tekst u Ljetopisu Grada Velike Gorice o hrvatskom branitelju iz Kosnice Mladenu Bedekoviću.

 

“Nitko se time nije htio baviti, a ja sam htio da o tom čovjeku ostane pisani trag“, kaže Margić koji radi i na obnavljanju Hrvatskog seljačkog društva LIPA. Krenulo se i u obnovu narodnog ruha, do sad je obnovljeno sedam narodnih nošnji, tri su još u izradi.

 

I dok se naš sugovornik bavi kulturom, tradicijom i običajima, ne može ne istaknuti kako su Kosničani prvi susjedi metropoli i dio Velike Gorice, šestog grada po veličini u Hrvatskoj, a nemaju kanalizaciju, dječji vrtić, plin, nemaju završenu vodovodnu mrežu, ni poštanski sandučić, ili bankomat. I upravo zato poručuje: “Ujedinimo se, radimo za boljitak svih nas i naše djece da napravimo to mjesto ugodnim za život generacijama koje dolaze. I vodim se onom starom narodnom ‘bolje da izumre selo nego običaji‘, jer ako nemaš svog onda i ne pripadaš nikom.“

 

Tekst objavljen u Reporteru

Autorice: Vanja Stanojević i Suzana Majstorović

HOTNEWS

FOTO Ovo su najbolji gorički školarci – rasturaju u školi, na natjecanjima i u sportu

Gradonačelnik ih prigodno nagradio i poručio – nemojte težiti samo uspješnosti, težite i tome da budete vrijedni

Objavljeno

na

Objavio/la

Izvrsni na nastavi, najbolji na sportskim natjecanjima – osnovnoškolci i srednjoškolci pred kraj školske godine danas su dobili i pohvalu Grada Velike Gorice.

Na uspjesima im je na prigodnim svečanostima u Pučkom otvorenom učilištu, u ime Grada Velike Gorice, čestitao gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Nemojte težiti samo uspješnosti, težite i tome da budete vrijedni – citat je Alberta Einsteina, kojim vam želim poručiti da prepoznajemo vaš trud i vrijednost. Preuzeli ste stvar u svoje ruke, svojim marljivim radom osigurali ste ocjene kojima ćete moći upisati daljnje obrazovanje koje želite ili posao nakon srednje škole za koji ste se obrazovali. Time upravljate svojom budućnošću i na tome vam čestitam – rekao je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Riječ je o 36 učenika s najboljim školskim uspjesima, od čega je 15 osnovnoškolaca i 21 srednjoškolac, za čije su uspjehe zaslužni i njihovi učitelji, profesori i mentori.

Također, Grad je nagradio i najuspješnije učenike na školskim i sportskim natjecanjima. Ove godine radi se o 120 osnovnoškolaca i srednjoškolaca.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Život je predragocjen da bismo ga trošili na nebitne stvari, što ste vi i dokazali. Uz školske obaveze vi ste ostvarili iznimne uspjehe na školskim natjecanjima ili ste izvrsni sportaši, i samo vi i vaši roditelji znate koliko je odricanja bilo potrebno za to. Kao roditelj, iznimno sam ponosan na ovakvu djecu koja streme najboljem i volio bih da su i moja djeca toliko uspješna. Na vašem putu Grad Velika Gorica uvijek će vas pratiti, optimalnim izdvajanjima iz proračuna, vođeni povijesnim činjenicama da je obrazovanje to, koje je velike civilizacije činilo velikima – poručio im je Ačkar.

U ime svih pohvaljenih, Gradu se zahvalila učenica Ana Popović.

–Hvala što ste tu uvijek za nas, što nam pomažete i cijenite naše uspjehe, uspjehe naših mentora i profesora – poručila je.

FOTO galerija /najuspješniji učenici:

 

FOTO galerija /najuspješniji učenici na natjecanjima i u sportu:

Nastavite čitati

HOTNEWS

OPATIJA Božinović i Ačkar na konferenciji o ključnim sigurnosnim izazovima današnjice

Međunarodna konferencija u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, okuplja više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta, uključujući stručnjake za sigurnost, krizno komuniciranje, turizam, zdravstvo, okoliš i digitalne tehnologije.

Objavljeno

na

U vremenu kada klimatske promjene, ratni sukobi, prirodne katastrofe i ubrzani razvoj umjetne inteligencije mijenjaju svakodnevicu, Dani kriznog upravljanja ponovno su se pokazali kao ključna točka okupljanja domaćih i međunarodnih stručnjaka.

Ova važna dvodnevna konferencija koja se održava u Opatiji, a svečano je otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je naglasio važnost sustavnog obrazovanja i spremnosti za sve kompleksnije sigurnosne izazove.

Veliko mi je zadovoljstvo što mogu govoriti na današnjoj konferenciji međunarodnog karaktera. Danas svjedočimo brojnim krizama koje ne pogađaju samo pojedinačne države, nego imaju globalne posljedice, osobito kada govorimo o učincima klimatskih promjena. Hrvatska je, kao i ostatak svijeta, suočena s posljedicama tih promjena – od potresa, pandemije koja je pogodila cijeli svijet, do požara i drugih tehničkih nesreća. Upravo zato ovakve konferencije predstavljaju izvrsnu priliku za razmjenu iskustava, ali i za slušanje primjera dobre prakse – kako prevenirati krizne situacije i kako na njih odgovarati – istaknuo je ministar Davor Božinović i dodao kako su u hrvatskom sustavu civilne zaštite, čelnici gradova, općina i županija, po načelu supsidijarnosti, istovremeno i na čelu stožera civilne zaštite svojih lokalnih jedinica.

 

–Ove godine, kao i dosad, planiramo provesti niz aktivnosti, uključujući pripremu načelnika, gradonačelnika i župana za djelovanje u kriznim situacijama. Jedna od ključnih aktivnosti upravo je edukacija, ne samo u teoriji, već i kroz praksu. Potrebna je snažna povezanost svih razina, gradova, veleučilišta, i naravno, Ministarstva unutarnjih poslova, koje kao nadležno tijelo dodatno jača kapacitete i usmjerava nas prema novim metodologijama u području kriznog upravljanja. – dodao je ministar.

Otvaranju su, uz ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, prisustvovali i brojni uvaženi uzvanici: Krešimir Ačkar, saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice, njegov zamjenik Neven Karas sa suradnicima, Ervin Kolarec, zamjenik župana Zagrebačke županije, Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite, Bruno Cvetković iz Svjetske organizacije za okoliš i zdravlje, Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica, te prof. dr. sc. Sanja Kalambura.

Govorimo o upravljanju u kriznim uvjetima, ali i o krizama koje su zajednički nazivnik za sve što nas okružuje – nažalost, od klimatskih promjena i ratnih sukoba, do svega onoga što, na kraju krajeva, čini našu svakodnevicu. Kao i do sada, dat ćemo znanstvene i stručne odgovore na pitanja koja najviše muče ljude u regiji, ali i u Europi i svijetu. Moram istaknuti kako je 39 zemalja, koje nas prate svih ovih godina došlo proslaviti naš jubilarni 18. rođendan – istaknula je Kalambura.

Ova međunarodna konferencija, u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica, okupila je više od 400 sudionika iz Hrvatske i svijeta, uključujući stručnjake za sigurnost, krizno komuniciranje, turizam, zdravstvo, okoliš i digitalne tehnologije.

–U svijetu koji se suočava s pandemijama, potresima, poplavama i globalnim sigurnosnim izazovima, izuzetno je važno imati stručan, sustavan i znanstveni pristup krizama. Ponosan sam što naše velikogoričko veleučilište obrazuje ljude koji će znati odgovoriti na te izazove i graditi sigurniju budućnost za sve nas –poručio je gradonačelnik Velike gorice Krešimir Ačkar.

 

Kroz dva dana rasprava i predavanja, sudionici traže konkretne odgovore na pitanja koja oblikuju sadašnjost i budućnost Europe i svijeta: kako se nositi s klimatskim kaosom, ratovima, potresima, ali i novim izazovima koje donosi umjetna inteligencija?

Fokus ovogodišnjeg izdanja stavljen je upravo na dvije globalne teme – klimatske promjene i umjetnu inteligenciju – u kontekstu kriznog upravljanja. Održivi razvoj, zaštita okoliša, sigurnost infrastrukture, otpornost lokalnih zajednica i digitalna rješenja za upravljanje rizicima samo su neki od aspekata koje će obuhvatiti ovogodišnji program.

Vidimo da je EU reagirala je s novim orijentacijama prema osiguravanju, prije svega, egzistencijalne sigurnosti, s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu. Međutim, sigurnost se sastoji i od drugih važnih elemenata, od otpornosti, jačanja društva, borbe protiv ranjivosti, izgradnje društvene kohezije, demografskih izazova i slično. Imamo i mnoge druge izazove o kojima trenutačno ne govorimo dovoljno, a izuzetno su važni za razvoj našeg društva u budućnosti. Rat u Europi, odnosno ruska agresija na Ukrajinu, na neki je način zasjenila te druge narative. Svi ostali sigurnosni rizici pali su u drugi plan. Trenutačno smo jako fokusirani na obranu, na naoružavanje i razvoj narativa sigurnosti u kojima je u središtu neprijatelj i obrana od tog neprijatelja. No svi ovi drugi rizici i dalje postoje, oni stalno djeluju i na njih također moramo obratiti pažnju – naveo je jedan od predavača Vlatko Cvrtila.

Uz njega, panelisti su i dr. sc. Domagoj Bebić, IvanaAlilović, Aygun Bayram i dr. sc. Sanja Gongeta.

Pokrovitelji konferencije uključuju Ministarstvo unutarnjih poslova RH, Grad Veliku Goricu, Zagrebačku županiju, Ravnateljstvo civilne zaštite, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Sveučilište VERN’, IFEH, IRMO, HRPSOR, CONRIS mrežu i druge partnere iz znanstvene i javne sfere.

Dodajmo kako Veleučilište Velika Gorica već 22 godine obrazuje stručnjake u područjima kriznog upravljanja, logistike, optike, informacijske tehnologije i zrakoplovstva, i ove godine potvrdilo je status vodeće obrazovne institucije koja ne samo prati, već i oblikuje standarde u području sigurnosti i otpornosti.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Javna vatrogasna postrojba otvara vrata – Zipline s kanaderom, napuhanac, vatrogasna spusnica i kviz za klince!

Ključne 2 minute – Fire Combat natjecanje: VII. Plamen Turopolja i IV. Memorijal Ivana Galekovića – Galea

Objavljeno

na

Sve ono čime raspolaže Javna vatrogasna postrojba Grada Velike Gorice, od vještina vrhunski spremnih vatrogasaca do opreme i vozila, Velikogoričani će i ove godine moći pogledati na Danu otvorenih vrata postrojbe.

Prilika za povezivanje sa zajednicom, druženje s najmlađima za koje su pripremili brojne sadržaje i zahtjevno vatrogasno natjecanje obilježit će subotu 7. lipnja, a program počinje u 9 sati.

–Krenut ćemo u jutarnjim satima zbog najavljene vrućine kada očekujemo naše najmlađe sugrađane, a pripremili smo druženje s našim spiderman-vatrogascem, mini kanader na zip lineu, vatrogasni napuhanac u natkrivenom prostoru, vatrogasni kviz s nagradama, mini fire combat natjecanje, vatrogasnu spusnicu, zanimacije s bojanjem vatrogasnih motiva i naravno razgledavanje svih naših vozila i vatrogasne opreme – najavljuje zapovjednik Ivica Maceković.

Posebno je atraktivno Fire Combat natjecanje  – VII. Plamen Turopolja i IV. Memorijal Ivana Galekovića – Galea u kojem se natječu vatrogasci u vrlo zahtjevnim uvjetima s mnogim preprekama.

Foto: Matea Brenčić

–“Fire combat” natjecanje počinje u 10 sati a ove godine sudjeluje 30 grupa sa po 2 vatrogasca. Natjecanje je vrlo kompleksno i teško jer se izvodi s punom vatrogasnom opremom teškom i do 25 kilograma a izvodi se unutar 1 do 2 minute. Sastoji se od tri staze. Najprije se spaja C tlačni vod, nakon kojeg oba vatrogasca moraju preskočiti tarabu, odnosno pregradu i proći kroz tunel dužine 5 metara, nakon čega slijedi penjanje na toranj visok 6 metara s kojeg se spuštaju po užetu, što je dio peljačke opreme koju vatrogasci također nose sa sobom. Po spuštanju ih dočeka lutka teška 70 kilograma koju nose na početak staze. Slijedi dizanje B tlačnog voda punog vode do tornja gdje gađaju ciljnu metu koju moraju srušiti mlazom vode – objasnio je Maceković.

Inače, sudjeluju vatrogasci iz cijele Hrvatske, od domaćih vatrogasaca do ekipe iz Varaždin Brega, Osijeka, Splita, Kaštela i Dubrovnika, a kako doznajemo prijavljene su i tri ženske ekipe koje će se natjecati u posebnoj disciplini.

Foto: Vanja Stanojević

–Natjecanje održavamo u čast Ivana Galekovića – Galea, našeg tragično preminulog kolege, koji je život izgubio na intervenciji, a kojeg pamtimo po njegovoj predanosti vatrogastvu. Od prije tri godine naš Vatrogasni dom krasi i mural njemu u čast – podsjetio je zapovjednik i pozvao sve sugrađane da im se pridruže u subotu kako bi vidjelu punu snagu vatrogastva Grada.

Uz Javnu vatrogasnu postrojbu, događaj organizira i Vatrogasna zajednica Grada Velike Gorice.

Dođite u pratnji svojih najmlađih, jer je njima to jedinstvena prilika da se uvjere što znači biti – vatrogasac!

Nastavite čitati

HOTNEWS

Ironwoman Vedrana Janjić u Hamburgu došla do osobnog rekorda Ironman utrke

Produženi vikend članovi Atletskog kluba Turopolje iskoristili su za pojedinačne nastupe na utrkama, a neki su posebno impresivni.

Objavljeno

na

Članica Atletskog kluba Turopolje Vedrana Janjić  jučer je u Hamburgu odradila svoju treću Ironman utrku, koja je dio Pro Serije i bodovana je kao Europsko Prvenstvo, a Vedrani je to treći nastup na punoj Ironman distanci. To podrazumijeva 3.800 metara plivanja, 180 kilometara bicikliranja i trčanje maratona  dugog 42,2 kilometra.

Vedrana je plivačku dionicu riješila za točno sat i pol, na biciklu je provela 5 sati i 26 minuta, a na kraju je maraton istrčala za 3 sata, 46 minuta i 29 sekundi. Kroz cilj je prošla s ukupnim vremenom od 10 sati, 59 minuta i 48 sekundi, što je njen rekord na utrci.

–Jako sam zadovoljna. Jutro nije bilo obećavajuće jer su odgodili start za sat vremena zbog grmljavinskog nevremena i skratili vrijeme za tranziciju pa je sve bilo kaotično i naopako. Onda sam se pogubila u jezeru i napravila više nego je trebalo. I tranzicija je ogromna pa sam i tu puno izgubila jer se puno trči s plivanja do bajka i kasnije do trčanja. Ali na bajku i trčanju sam nadoknadila vrijeme. Na bajku su bili jaki naleti vjetra pa sam se pošteno namučila i malo je snage ostalo za trčanje. Ali već na prvom kilometru se nebo otvorilo ša smo trčali i po dubokim lokvama. Takvo mi je vrijeme pasalo pa sam ipak dobro otrčala. Sve u svemu, osim plivanja, sve je prošlo po planu. Ali to je Ironman, uvijek nešto iznenadi i treba biti snalažljiv – ispričala je Vedrana.

Ultramaratonac Bojan Šebrek, samo dva tjedna nakon istrčanih 70 kilometara od Zagreba do Siska, u nedjelju je gotovo istu udaljenost prošao na utrci u Sloveniji. U Kranju je održana utrka Slo12Run, jedna od najpoznatijih ultri u susjednoj državi, na koju redovno odlazi i ultraška elita iz Hrvatske.

Bojan je sudjelovao u šestosatnoj utrci, a uz iscrpljujuću vrućinu i temperaturu zraka od 30 stupnjeva, uspio je istrčati 65.445 metara, osvojivši ukupno sedmo mjesto od 41 trkača.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Stjepan Kožić dobio i sedmi mandat župana!

Mihael Zmajlović, protukandidat u drugom krugu lokalnih izbora, dobio 3.564 glasa manje od dosadašnjeg župana

Objavljeno

na

24,42 posto stanovnika Zagrebačke županije s pravom glasa odlučilo je da će Stjepan Kožić dobiti sedmi mandat na čelu Županije. 

Nakon što su obrađeni podaci sa sva 642 biračka mjesta, s 30.275 glasova Stjepan Kožić je u drugom krugu lokalnih izbora pobijedio Mihaela Zmajlovića, kojem je povjerenje dalo 26.711 birača. 

Kožić je u kampanji naglašavao dugogodišnje iskustvo u stvaranju vodeće regije u Hrvatskoj po pitanju gospodarstva, kvalitete obrazovanja i postizanju ravnomjernog razvoja u suradnji s općinama i gradovima, dok je Zmajlović želio unijeti promjene u vodstvu, s novom energijom, spočitavajući aktualnom županu njegovo zdravstveno stanje i životnu dob. 

No, glasači su danas ipak odabrali kontinuitet i stabilnost, koju je naglašavao Kožić, čime je dobio povjerenje za još jedan, sedmi po redu mandat župana Zagrebačke županije, kao i njegovi zamjenici Ervin Kolarec i Damir Tomljenović.  

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno