Povežite se s nama

HOTNEWS

Tradiciju Kosnice i Novog Čiča oživjela su dvojica doseljenika

Objavljeno

na

Novo Čiče dugo je stajalo po strani društvenog života Velike Gorice. Iako se radi o naselju koje je do početka II. svjetskog rata cvjetalo, o životu u Novom Čiču nema napisanih knjiga, pjesama, a ni drugih dokumenata. No, na scenu prije 10-ak godina stupa KUD Čiče i stvari se pokreću. Zaslužan za sve to, uglavnom, je jedan čovjek. Uređenje pučke škole, postavljanje dviju drvenih kuća i čardaka, uređenje i oživljavanje etno naselja, projekt ‘Od lana haljina tkana’ te mnoge druge pokrenuo je Stipo Duvnjak. Iako s Turopoljem do 1997. godine nije imao nikakve veze, jer rođen je u susjednoj Bosni i Hercegovini i nakon služenja u Hrvatskoj vojsci živi godinama u Rijeci, upravo on okuplja ljude u Čiču i pokreće svojevrsnu kulturnu i društvenu renesansu tog mjesta. Više puta tokom razgovora, Duvnjak će upozoriti kako sve ovo nije njegova zasluga. Uspjeh, reći će, duguju zajedničkom i predanom radu i ‘nije on ništa posebno napravio’. Ipak, zanimljivo je kako se pojedinac toliko zainteresirao za turopoljsku tradiciju i počeo ju oživljavati, uz iznimke, mnogo više od rođenih Turopoljaca.

 

“Razmišljao sam što bi se moglo napraviti u Čiču. Tada ono nije imalo ni sadržaje ni aktivnosti. Djeca su mi plesala u KUD-u. Bila je 2006. godina, gledao sam kako nemaju narodnih nošnji nego roditelji sami financiraju kupnju, tamburaša sve više, a tambura ne baš puno. Razmišljao sam kako im pomoći. Prva naša velika aktivnost je bila obnova stare pučke škole koja nije imala ni prozore ni fasadu”, kaže Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a Čiče, i priča kako je za obnovu zgrade trebalo nabaviti 600.000 kuna, a Grad taj novac nije imao.

 

Foto: Stipo Duvnjak

Uz pomoć mnogih sponzora, ali i pomoći iz Grada u građevinskom materijalu, okupili su se roditelji djece iz KUD-a, mještani, prijatelji i obitelj Stipe Duvnjaka te krenuli u obnovu. Stekli su povjerenje tvrtki koje su im pomogle, a ta se suradnja nastavila do danas.

 

“Tu su nastali i prvi problemi jer su ljudi mislili da to radimo za novce i da nam Grad plaća dnevnice. Na početku sam mislio da ćemo pomoći jedni drugima i da neće biti toliko zavisti u mjestu. Sve ovo što radimo ostat će za iduće naraštaje. Sve što dođe u ovo dvorište, ostaje Čiču. Tako bi svi trebali raditi. Najlakše je pričati ružno o drugima, ali da svi sjednemo zajedno, uz razgovor i razum može se puno“, objasnio je Duvnjak.

 

“Prvo gledam što je interes mjesta, sela i grada, a onda dalje. Kad ljudi vide da ste vrijedni, oni će vam dati. Kad prve novce potrošimo bezveze, ljudi nam više neće dati. Stvorili smo poštenu sliku o sebi i radimo. Uvijek kažemo što radimo i ljudi nam pomognu i osjećaju se ponosno što su pomogli”, smatra Duvnjak i dodaje kako je ponosan i na suradnju s Mjesnim odborom Novo Čiče i njegovim predsjednikom Nikolom Šimcem.

 

Foto: Facebook/KUD Čiče

“Sve što vidite u našem dvorištu, od pučke škole, dvije drvene kuće, sad je tu i treći čardak, napravili smo zahvaljujući roditeljima djece iz KUD-a, prijateljima i sponzorima. Ne možemo reći da nam je neka institucija, Grad ili Županija, dala više od 15.000 kuna, a mi danas imamo oko 1,5 milijuna kuna vrijednosti koje smo stvorili. Sad možemo i drugima pomoći. Sami smo rastavljali čardak, u roku tri dana skupili smo dovoljno donacija za pokriti čardak i tu smo vidjeli da nas ljudi cijene”, priča Stipo Duvnjak i kaže kako na održavanju etno naselja, koje je samo u listopadu posjetilo oko 600 djece vrtićke dobi, rade sami članovi KUD-a.

 

“Ponosan sam i na projekt ‘Od lana haljina tkana‘ kojim smo zainteresirali mlade ljude za preradu, sijanje, žetvu i tkanje lana. Osim toga, dobili smo promociju za naše Turopolje. Ja uvijek kažem naše, tu sam, tu smo svi mi i gledamo kako napredovati”, smatra Duvnjak i dodaje:” Ti mladi ljudi će moći svoje znanje prenijeti dalje na nove naraštaje. Najlakše je reći ‘ne znam’. I ja i mladi iz KUD-a smo imali želju i išli smo korak po korak. Znanje se uvijek može naučiti, ako se hoće. Isto je bilo s drvenim kućama. Ideje se javljaju jer mi nikada nemamo mira, stalno nešto radimo”.

A ne rade KUD Čiče i njegov predsjednik samo za svoje mjesto. Želja im je pretvoriti Turopolje u poželjnu turističku destinaciju.

 

“Ovakvo nešto, kao što je naše etno naselje, nama u Turopolju fali. Ipak je tu blizu Zagreb i zračna luka. Nadamo se da će nam institucije pomoći da u čardaku napravimo smještajne kapacitete. Tako bi ljudi iz Zagreba mogli doći na selo, biti na našoj farmi, a u kuhinji bi ih čekali svi domaći proizvodi i mogli bi se odmoriti od gradske gužve, jer život je sve brži i ljudima će sve više trebati mjesto gdje se mogu odmoriti”, kaže Duvnjak.

 

No, nije tu kraj idejama. Učiteljske stanove u staroj zgradi Duvnjak namjerava preurediti i otvoriti etno restoran i regionalni edukativni centar za preradu lana. Na katu bi, pak, napravili 10-ak soba u kojima bi se moglo prenoćiti.

 

Sve što zna o Turopolju i tradiciji ovoga kraja Duvnjak je naučio i saznao. Projekata je puno, a mnogi od njih, kaže, čekaju jer im nedostaje vremena za provesti sve što zamisle.

 

 

Foto: Facebook/Filip Margić

A kako je sve teklo s Kosnicom?

 

Kažu kad dođeš u neko mjesto, uvijek će te, ma što god učinio smatrati doseljenikom, iliti ‘dotepencem’. Punih 16 godina na svojoj koži to osjeća i predsjednik KUU Turopoljska tradicija Filip Margić. Iako je za svoju Kosnicu, koja mu je u srcu kao i njegova rodna Vrbanja, napravio više nego što su učinili svi stanovnici zajedno, i danas ga mnogi gledaju poprijeko.

 

Njegova priča počinje 2000. godine. Doselio je s obitelji u mjesto koje nije bilo razvijeno ni kulturno, ni sportski, kako kaže nikako. KUU Turopoljsku tradiciju osniva 2013. godine.

 

“Potaknuo me Vladimir Štarkelj koji je prepoznao moj rad, jer sam bio aktivan i u Mičevcu i Šćitarjevu. Nas nekoliko entuzijasta napisalo je statut, napravilo registraciju i krenuli smo s prvim projektom – Kosničke večeri. Ideja je dočekana ‘na nož’ od lokalnih političkih moćnika, ali stanovnici su to dobro prihvatili. Da nije njih bilo, udruga nikad ne bi zaživjela. No, dio njih je bio protiv toga samo zato što sam dotepenec, i danas to nekima smeta”, kaže Margić.

 

Oduvijek je htio povezati upravo domaće stanovništvo i doseljenike, pa je otud nastalo Posavljačko-turopljsko sijelo. Jer, kako kaže, nijedna kultura ne vrijeđa nikoga, a taj projekt je osmišljen da jedni drugima pokažu svoju kulturu, tradiciju i običaje. Margić se prisjeća prve godine i ističe: “Bili smo u Odranskom ribiču i to posebno pamtim. Pred kraj tog druženja, Posavljaci su zasvirali svoje kolo u koje su ušli i Turopoljci. To mi je dalo poticaj i znao sam da će projekt uspjeti“.

 

Često ga pitaju koji interes ima u svemu tome, i svima jednako odgovara.

 

“Interes je taj da dobiješ milijun obveza, niske udarce jer ljudi misle da radiš iz vlastitih interesa i da odlično zarađuješ, a stvarnost je drugačija. Imaš samo rad, obavezu i financijski trošak, čovjek mora hodati uokolo, zvati, trošiti vrijeme i vlastiti novac. Mi Slavonci oduvijek smo bili vezani uz svoju kulturu, tradiciju i crkvu. To je nama usađeno i, gdje god bi došli ili bi širili svoje, ili bi nastavili njegovati tradiciju mjesta u koje bi došli. Kod mene se nije dogodilo da njegujem svoje, što je naišlo na negodovanje mojih Slavonaca, nego sam razmišljao da je normalno uklopiti se u sredinu u kojoj živim, pa sam krenuo s promocijom narodnih običaja, pjesama i plesova te narodnog ruha mjesta, obzirom da tu prije koju godinu nije bilo ničega”.

 

17.12.2016.-Velika Kosnica-prikaz živih jaslica. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal

Pun je Margić ideja, pa često razgovara s domaćima i, osim što im pomažu Kosničani, pomažu im i iz okolnih mjesta. U projekte se uključe i sami mještani, i materijalom i financijski, jer udruga nema toliko sredstava da pokrije sve troškove. Žalostan je jer su se ljudi dosta povukli u sebe pa i ne predlažu ideje, ali zato on stalno istražuje, vuče za rukav, pogotovo one najstarije jer oni najviše znaju. Sretnim ga čini jer se smanjio otpor, gotovo ga i nema. Kako nemaju svoj prostor sastanke i probe imaju u prostorijama DVD-a Kosnica. A ispočetka su se nalazili po birtijama, na cesti, na livadi.

 

Nasljednika, kaže, traži još od prošle godine i volio bi da domaći čovjek dođe na čelo udruge kako bi se pojedinci smirili, a on bi uvijek bio na raspolaganju. I ne odustaje od svega što radi.

 

“Domaćem bi bilo lako jer bolje poznaje svoje običaje, ja to sve moram istražiti. Domaći se ne mora dokazivati jer je već priznat među svojima, a mi doseljenici itekako moramo, da bi bili prihvaćeni. A da te prihvate moraš zapeti, raditi, da bi se dokazao kako ti je stalo do mjesta u kojem živiš.”

Razmišlja jednog dana sve staviti na papir, jer sve zapisuje, fotografira i arhivira. Prošle godine imao je tekst u Ljetopisu Grada Velike Gorice o hrvatskom branitelju iz Kosnice Mladenu Bedekoviću.

 

“Nitko se time nije htio baviti, a ja sam htio da o tom čovjeku ostane pisani trag“, kaže Margić koji radi i na obnavljanju Hrvatskog seljačkog društva LIPA. Krenulo se i u obnovu narodnog ruha, do sad je obnovljeno sedam narodnih nošnji, tri su još u izradi.

 

I dok se naš sugovornik bavi kulturom, tradicijom i običajima, ne može ne istaknuti kako su Kosničani prvi susjedi metropoli i dio Velike Gorice, šestog grada po veličini u Hrvatskoj, a nemaju kanalizaciju, dječji vrtić, plin, nemaju završenu vodovodnu mrežu, ni poštanski sandučić, ili bankomat. I upravo zato poručuje: “Ujedinimo se, radimo za boljitak svih nas i naše djece da napravimo to mjesto ugodnim za život generacijama koje dolaze. I vodim se onom starom narodnom ‘bolje da izumre selo nego običaji‘, jer ako nemaš svog onda i ne pripadaš nikom.“

 

Tekst objavljen u Reporteru

Autorice: Vanja Stanojević i Suzana Majstorović

HOTNEWS

Čič Beach zatvoren do utorka! Čišćenje zapuštenih objekata na jezeru

Razlog privremene zabrane pristupa je sigurnost građana tijekom radova, ali i uklanjanje potencijalno opasnih objekata.

Objavljeno

na

Objavio/la

Radovi uklanjanja zapuštenih i oronulih objekata na jezeru Čiče započet će danas, u petak, 22. kolovoza, i trajat će do utorka, 26. kolovoza 2025. godine. U tom razdoblju lokacija Čič Beach bit će zatvorena za javnost, javljaju iz Grada. Razlog privremene zabrane pristupa je sigurnost građana tijekom radova, ali i uklanjanje potencijalno opasnih objekata.

Prema inspekcijskom nadzoru, na tom dijelu jezera više se ne obavljaju rudarski radovi, ali je ostao niz zapuštenih građevina koje predstavljaju rizik za ljude, imovinu i okoliš. Na popisu objekata koji se uklanjaju nalaze se dva zidana objekta, među njima i toalet s nezaštićenom septičkom jamom, poluukopani objekt nepoznate namjene, dva bivša ugostiteljska objekta, betonske ploče, zapušteno igralište za odbojku na pijesku te ostatci asfaltirane pješačke staze.

Svi ti sadržaji nastali su u razdoblju kada je prostor služio rekreativnim i ugostiteljskim aktivnostima. No, već petnaestak godina nisu u funkciji, zbog čega su s vremenom postali sigurnosni i ekološki problem.

Iz Grada ističu kako je uklanjanje zapuštenih objekata prvi korak prema budućem uređenju ovog dijela jezera. Građani se pozivaju da do završetka radova poštuju zabranu dolaska na lokaciju i tako doprinesu sigurnosti.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Mato Čičak novi predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza! “Radimo zajedno za dobrobit hrvatskog lovstva”

Najavio je da će jedna od prvih promjena biti da se rad Saveza temelji na transparentnosti i poštivanju statuta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Hrvatski lovački savez/FB

Na izvanrednoj skupštini Hrvatskog lovačkog saveza za novog predsjednika izabran je Mato Čičak, aktualni predsjednik Lovačkog saveza Zagrebačke županije i načelnik Rugvice.

Nakon izbora, u izjavi za RTL istaknuo je ponos, ali i odgovornost koju nova dužnost nosi.

“Iznimno sam ponosan što sam postao predsjednikom Hrvatskog lovačkog saveza. Nas lovaca je preko 60 tisuća i to je jedna velika čast, ali i odgovornost da radimo zajedno za dobrobit hrvatskog lovstva. Puno je stvari pred nama, ali uvjeren sam da ću s cijelim svojim timom, izvršnim odborom i predsjedništvom promijeniti neke stvari u funkcioniranju Hrvatskog lovačkog saveza i da ćemo se maksimalno potruditi da ispravimo sve stvari koje možda nisu bile dobre te da krenemo naprijed za dobrobit hrvatskog lovstva”, rekao je Čičak.

Najavio je da će jedna od prvih promjena biti da se rad Saveza temelji na transparentnosti i poštivanju statuta. “Ono što što mogu najaviti je da ćemo sve odluke donositi onako kako statut nalaže, da će sve odluke ići na izvršni odbor i to je jedna jako bitna stvar”, dodao je.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Počela gradnja vrtića u Kurilovcu! Ačkar: Ulažemo u ono što je najvažnije, a to su djeca

Do 2026. stiže 200 novih mjesta za djecu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gorica.hr

U Pokupskoj ulici u Kurilovcu započela je izgradnja novog dječjeg vrtića koji će moći primiti 200 mališana. Radovi na objektu površine oko 2.000 četvornih metara počeli su uoči nove pedagoške godine, a završetak se predviđa za ljeto 2026.

Novi vrtić, smješten na parceli od gotovo 9.000 četvornih metara, imat će deset odgojnih skupina. Osim unutarnjih prostora, projekt uključuje i vanjska igrališta namijenjena igri i boravku djece na otvorenom.

Foto: Gorica.hr

Gradilište su obišli gradonačelnik Krešimir Ačkar, njegov zamjenik Neven Karas, resorna pročelnica Lana Krunić-Lukinić te predsjednik GČ Kurilovec Juraj Odrčić.

“Gradimo budućnost Velike Gorice ulažući u ono najvažnije – našu djecu. Izgradnjom još jednog modernog vrtića proširujemo kapacitete za novih 200 mjesta, čime povećavamo dostupnost vrtićkih usluga i pružamo podršku mladim obiteljima. Ovo je važan korak u podizanju standarda skrbi o najmlađima, a uskoro započinje i izgradnja vrtića u Kolarevoj ulici”, rekao je gradonačelnik Krešimir Ačkar.

Foto: Gorica.hr

Projekt je sufinanciran sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a ukupna vrijednost iznosi 5,3 milijuna eura. Izvođač radova je tvrtka Magnum Supra.

Izgradnjom novog vrtića u Kurilovcu Velika Gorica dobiva dodatnih 200 mjesta za predškolski odgoj, što bi trebalo smanjiti pritisak na postojeće kapacitete i pružiti veću podršku obiteljima u gradu.

Foto: Gorica.hr

Nastavite čitati

HOTNEWS

Počela rekonstrukcija istočnog ulaza u Veliku Goricu! Na snazi privremene promjene u prometu

Riječ je o lokaciji koju prometne analize označavaju kao “opasno mjesto”.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Gorica.hr

Započeli su radovi na rekonstrukciji istočnog ulaza u grad, na dionici Sisačke ulice dugoj oko 300 metara, kako bi se povećala protočnost i sigurnost prometa. Radovi obuhvaćaju privoz državne ceste DC30 na raskrižju s DC31, a prema planu, završetak je predviđen početkom listopada. Investitor su Hrvatske ceste, a izvođač radova tvrtka Šušković građenje.

Riječ je o lokaciji koju prometne analize označavaju kao “opasno mjesto”. Trenutačna konfiguracija raskrižja prisiljava vozače koji iz smjera grada skreću prema Stanici za tehnički pregled i trgovačkom centru da presijecaju dvije prometne trake, a to je manevar koji nosi ozbiljne rizike čak i za one najiskusnije vozače.

Novi prometni tokovi usmjerit će se na susjedno raskrižje kod Auto Arbanasa i Gorice stakla, gdje će biti postavljen novi semafor usklađen s postojećim glavnim. Time bi se trebala smanjiti mogućnost nesreća i povećati protočnost prometa.

Zbog radova je uvedena privremena regulacija. Vozila iz smjera Siska prema Velikoj Gorici voze obilazno, nerazvrstanom cestom Sisačkom ulicom uz poslovne centre LIDL i CVH, dok promet iz Velike Gorice prema Vukovini i dalje teče slobodnom prometnom trakom, bez obilaska.

Ako će sve ići prema planu, već početkom listopada istočni ulaz u Veliku Goricu trebao bi postati sigurnija i protočnija prometna točka

Nastavite čitati

HOTNEWS

Legalno kupanje na Čiču? Grad pokrenuo ključan potez koji bi to mogao omogućiti

Pokrenut je postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, što otvara vrata legalnom i sigurnom kupanju.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Grad Velika Gorica službeno je pokrenuo postupak izuzimanja dijela jezera Čiče iz eksploatacijskog područja, čime bi se stvorili uvjeti za legalno kupanje i uređenje plaže. Objavio je to gradonačelnik Krešimir Ačkar na svom Facebook profilu, istaknuvši kako je izrađeno i idejno rješenje uređenja plaže.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

“Čič Beach”, umjetno jezero nastalo eksploatacijom šljunka, godinama je neformalno okupljalište građana željnih osvježenja tijekom ljetnih mjeseci. No, zbog statusa eksploatacijskog područja, kupanje na njemu nije bilo zakonski dopušteno niti regulirano, a sigurnosni uvjeti nisu bili zajamčeni.

”Jezero Čiče ima ogroman potencijal, ne samo kao prirodni resurs već i kao društveni i rekreacijski prostor. Cilj nam je da u suradnji sa nadležnim ministarstvom, koncesionarom, udrugama i svim sugrađanima konačno imamo uređeno i sigurno kupalište s brojnim popratnim sadržajima. Bit će to moderan, funkcionalan i privlačan prostor koji će služiti za kupanje, sport, druženje i boravak u prirodi”, istaknuo je Ačkar.

Foto: Krešimir Ačkar/FB

Podsjetimo, Urbanistički plan uređenja ŠRC-a Jezero Novo Čiče na snazi je još od 2012. godine i predviđa jasnu namjenu prostora, uključujući i lokaciju za kupalište. Unatoč tome, građani su proteklih godina koristili jezero za kupanje, bez dozvola i bez službene infrastrukture.

Ovim korakom Grad konačno pokreće konkretnu realizaciju tog višegodišnjeg plana. Idejno rješenje za “Čič Beach” već je izrađeno i uključuje širok spektar sadržaja, od plaže i kupališnih objekata, preko sportskih terena, do prostora za rekreaciju, djecu, pa čak i pse. U planu su odbojka na pijesku, street workout zona, košarkaško igralište, šetnice, kabine za presvlačenje, vanjski tuševi, toranj za spasioca i ljetni šank s terasom.

Nakon što se zemljište formalno izdvoji iz eksploatacijskog polja, slijedi izrada projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola. Potom se ide u javnu nabavu za izvođenje radova, a tek tada i u samo uređenje kupališta.

Grad ističe kako se sve odvija u suradnji s nadležnim ministarstvom, koncesionarom i zainteresiranim udrugama, uz cilj stvaranja modernog, funkcionalnog i sigurnog kupališta dostupnog svim građanima.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno