HOTNEWS

Tradiciju Kosnice i Novog Čiča oživjela su dvojica doseljenika

Objavljeno

prije 8 godina

26. prosinca 2016.

Objavio/la

Novo Čiče dugo je stajalo po strani društvenog života Velike Gorice. Iako se radi o naselju koje je do početka II. svjetskog rata cvjetalo, o životu u Novom Čiču nema napisanih knjiga, pjesama, a ni drugih dokumenata. No, na scenu prije 10-ak godina stupa KUD Čiče i stvari se pokreću. Zaslužan za sve to, uglavnom, je jedan čovjek. Uređenje pučke škole, postavljanje dviju drvenih kuća i čardaka, uređenje i oživljavanje etno naselja, projekt ‘Od lana haljina tkana’ te mnoge druge pokrenuo je Stipo Duvnjak. Iako s Turopoljem do 1997. godine nije imao nikakve veze, jer rođen je u susjednoj Bosni i Hercegovini i nakon služenja u Hrvatskoj vojsci živi godinama u Rijeci, upravo on okuplja ljude u Čiču i pokreće svojevrsnu kulturnu i društvenu renesansu tog mjesta. Više puta tokom razgovora, Duvnjak će upozoriti kako sve ovo nije njegova zasluga. Uspjeh, reći će, duguju zajedničkom i predanom radu i ‘nije on ništa posebno napravio’. Ipak, zanimljivo je kako se pojedinac toliko zainteresirao za turopoljsku tradiciju i počeo ju oživljavati, uz iznimke, mnogo više od rođenih Turopoljaca.

“Razmišljao sam što bi se moglo napraviti u Čiču. Tada ono nije imalo ni sadržaje ni aktivnosti. Djeca su mi plesala u KUD-u. Bila je 2006. godina, gledao sam kako nemaju narodnih nošnji nego roditelji sami financiraju kupnju, tamburaša sve više, a tambura ne baš puno. Razmišljao sam kako im pomoći. Prva naša velika aktivnost je bila obnova stare pučke škole koja nije imala ni prozore ni fasadu”, kaže Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a Čiče, i priča kako je za obnovu zgrade trebalo nabaviti 600.000 kuna, a Grad taj novac nije imao.

Foto: Stipo Duvnjak

Uz pomoć mnogih sponzora, ali i pomoći iz Grada u građevinskom materijalu, okupili su se roditelji djece iz KUD-a, mještani, prijatelji i obitelj Stipe Duvnjaka te krenuli u obnovu. Stekli su povjerenje tvrtki koje su im pomogle, a ta se suradnja nastavila do danas.

“Tu su nastali i prvi problemi jer su ljudi mislili da to radimo za novce i da nam Grad plaća dnevnice. Na početku sam mislio da ćemo pomoći jedni drugima i da neće biti toliko zavisti u mjestu. Sve ovo što radimo ostat će za iduće naraštaje. Sve što dođe u ovo dvorište, ostaje Čiču. Tako bi svi trebali raditi. Najlakše je pričati ružno o drugima, ali da svi sjednemo zajedno, uz razgovor i razum može se puno“, objasnio je Duvnjak.

“Prvo gledam što je interes mjesta, sela i grada, a onda dalje. Kad ljudi vide da ste vrijedni, oni će vam dati. Kad prve novce potrošimo bezveze, ljudi nam više neće dati. Stvorili smo poštenu sliku o sebi i radimo. Uvijek kažemo što radimo i ljudi nam pomognu i osjećaju se ponosno što su pomogli”, smatra Duvnjak i dodaje kako je ponosan i na suradnju s Mjesnim odborom Novo Čiče i njegovim predsjednikom Nikolom Šimcem.

Foto: Facebook/KUD Čiče

“Sve što vidite u našem dvorištu, od pučke škole, dvije drvene kuće, sad je tu i treći čardak, napravili smo zahvaljujući roditeljima djece iz KUD-a, prijateljima i sponzorima. Ne možemo reći da nam je neka institucija, Grad ili Županija, dala više od 15.000 kuna, a mi danas imamo oko 1,5 milijuna kuna vrijednosti koje smo stvorili. Sad možemo i drugima pomoći. Sami smo rastavljali čardak, u roku tri dana skupili smo dovoljno donacija za pokriti čardak i tu smo vidjeli da nas ljudi cijene”, priča Stipo Duvnjak i kaže kako na održavanju etno naselja, koje je samo u listopadu posjetilo oko 600 djece vrtićke dobi, rade sami članovi KUD-a.

“Ponosan sam i na projekt ‘Od lana haljina tkana‘ kojim smo zainteresirali mlade ljude za preradu, sijanje, žetvu i tkanje lana. Osim toga, dobili smo promociju za naše Turopolje. Ja uvijek kažem naše, tu sam, tu smo svi mi i gledamo kako napredovati”, smatra Duvnjak i dodaje:” Ti mladi ljudi će moći svoje znanje prenijeti dalje na nove naraštaje. Najlakše je reći ‘ne znam’. I ja i mladi iz KUD-a smo imali želju i išli smo korak po korak. Znanje se uvijek može naučiti, ako se hoće. Isto je bilo s drvenim kućama. Ideje se javljaju jer mi nikada nemamo mira, stalno nešto radimo”.

A ne rade KUD Čiče i njegov predsjednik samo za svoje mjesto. Želja im je pretvoriti Turopolje u poželjnu turističku destinaciju.

“Ovakvo nešto, kao što je naše etno naselje, nama u Turopolju fali. Ipak je tu blizu Zagreb i zračna luka. Nadamo se da će nam institucije pomoći da u čardaku napravimo smještajne kapacitete. Tako bi ljudi iz Zagreba mogli doći na selo, biti na našoj farmi, a u kuhinji bi ih čekali svi domaći proizvodi i mogli bi se odmoriti od gradske gužve, jer život je sve brži i ljudima će sve više trebati mjesto gdje se mogu odmoriti”, kaže Duvnjak.

No, nije tu kraj idejama. Učiteljske stanove u staroj zgradi Duvnjak namjerava preurediti i otvoriti etno restoran i regionalni edukativni centar za preradu lana. Na katu bi, pak, napravili 10-ak soba u kojima bi se moglo prenoćiti.

Sve što zna o Turopolju i tradiciji ovoga kraja Duvnjak je naučio i saznao. Projekata je puno, a mnogi od njih, kaže, čekaju jer im nedostaje vremena za provesti sve što zamisle.

Foto: Facebook/Filip Margić

A kako je sve teklo s Kosnicom?

Kažu kad dođeš u neko mjesto, uvijek će te, ma što god učinio smatrati doseljenikom, iliti ‘dotepencem’. Punih 16 godina na svojoj koži to osjeća i predsjednik KUU Turopoljska tradicija Filip Margić. Iako je za svoju Kosnicu, koja mu je u srcu kao i njegova rodna Vrbanja, napravio više nego što su učinili svi stanovnici zajedno, i danas ga mnogi gledaju poprijeko.

Njegova priča počinje 2000. godine. Doselio je s obitelji u mjesto koje nije bilo razvijeno ni kulturno, ni sportski, kako kaže nikako. KUU Turopoljsku tradiciju osniva 2013. godine.

“Potaknuo me Vladimir Štarkelj koji je prepoznao moj rad, jer sam bio aktivan i u Mičevcu i Šćitarjevu. Nas nekoliko entuzijasta napisalo je statut, napravilo registraciju i krenuli smo s prvim projektom – Kosničke večeri. Ideja je dočekana ‘na nož’ od lokalnih političkih moćnika, ali stanovnici su to dobro prihvatili. Da nije njih bilo, udruga nikad ne bi zaživjela. No, dio njih je bio protiv toga samo zato što sam dotepenec, i danas to nekima smeta”, kaže Margić.

Oduvijek je htio povezati upravo domaće stanovništvo i doseljenike, pa je otud nastalo Posavljačko-turopljsko sijelo. Jer, kako kaže, nijedna kultura ne vrijeđa nikoga, a taj projekt je osmišljen da jedni drugima pokažu svoju kulturu, tradiciju i običaje. Margić se prisjeća prve godine i ističe: “Bili smo u Odranskom ribiču i to posebno pamtim. Pred kraj tog druženja, Posavljaci su zasvirali svoje kolo u koje su ušli i Turopoljci. To mi je dalo poticaj i znao sam da će projekt uspjeti“.

Često ga pitaju koji interes ima u svemu tome, i svima jednako odgovara.

“Interes je taj da dobiješ milijun obveza, niske udarce jer ljudi misle da radiš iz vlastitih interesa i da odlično zarađuješ, a stvarnost je drugačija. Imaš samo rad, obavezu i financijski trošak, čovjek mora hodati uokolo, zvati, trošiti vrijeme i vlastiti novac. Mi Slavonci oduvijek smo bili vezani uz svoju kulturu, tradiciju i crkvu. To je nama usađeno i, gdje god bi došli ili bi širili svoje, ili bi nastavili njegovati tradiciju mjesta u koje bi došli. Kod mene se nije dogodilo da njegujem svoje, što je naišlo na negodovanje mojih Slavonaca, nego sam razmišljao da je normalno uklopiti se u sredinu u kojoj živim, pa sam krenuo s promocijom narodnih običaja, pjesama i plesova te narodnog ruha mjesta, obzirom da tu prije koju godinu nije bilo ničega”.

17.12.2016.-Velika Kosnica-prikaz živih jaslica. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal

Pun je Margić ideja, pa često razgovara s domaćima i, osim što im pomažu Kosničani, pomažu im i iz okolnih mjesta. U projekte se uključe i sami mještani, i materijalom i financijski, jer udruga nema toliko sredstava da pokrije sve troškove. Žalostan je jer su se ljudi dosta povukli u sebe pa i ne predlažu ideje, ali zato on stalno istražuje, vuče za rukav, pogotovo one najstarije jer oni najviše znaju. Sretnim ga čini jer se smanjio otpor, gotovo ga i nema. Kako nemaju svoj prostor sastanke i probe imaju u prostorijama DVD-a Kosnica. A ispočetka su se nalazili po birtijama, na cesti, na livadi.

Nasljednika, kaže, traži još od prošle godine i volio bi da domaći čovjek dođe na čelo udruge kako bi se pojedinci smirili, a on bi uvijek bio na raspolaganju. I ne odustaje od svega što radi.

“Domaćem bi bilo lako jer bolje poznaje svoje običaje, ja to sve moram istražiti. Domaći se ne mora dokazivati jer je već priznat među svojima, a mi doseljenici itekako moramo, da bi bili prihvaćeni. A da te prihvate moraš zapeti, raditi, da bi se dokazao kako ti je stalo do mjesta u kojem živiš.”

Razmišlja jednog dana sve staviti na papir, jer sve zapisuje, fotografira i arhivira. Prošle godine imao je tekst u Ljetopisu Grada Velike Gorice o hrvatskom branitelju iz Kosnice Mladenu Bedekoviću.

“Nitko se time nije htio baviti, a ja sam htio da o tom čovjeku ostane pisani trag“, kaže Margić koji radi i na obnavljanju Hrvatskog seljačkog društva LIPA. Krenulo se i u obnovu narodnog ruha, do sad je obnovljeno sedam narodnih nošnji, tri su još u izradi.

I dok se naš sugovornik bavi kulturom, tradicijom i običajima, ne može ne istaknuti kako su Kosničani prvi susjedi metropoli i dio Velike Gorice, šestog grada po veličini u Hrvatskoj, a nemaju kanalizaciju, dječji vrtić, plin, nemaju završenu vodovodnu mrežu, ni poštanski sandučić, ili bankomat. I upravo zato poručuje: “Ujedinimo se, radimo za boljitak svih nas i naše djece da napravimo to mjesto ugodnim za život generacijama koje dolaze. I vodim se onom starom narodnom ‘bolje da izumre selo nego običaji‘, jer ako nemaš svog onda i ne pripadaš nikom.“

Tekst objavljen u Reporteru

Autorice: Vanja Stanojević i Suzana Majstorović

Crna kronika

Jedna noć, tri šupe i kafić! Lopovi harali Gradićima, policija poziva mještane na suradnju

Ovdje je izrazito važna suradnja građana i policije, kako zbog njihove veće sigurnosti tako i rješavanju kaznenih djela.

Objavljeno

prije 4 sata

22. studenoga 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Gorička policija u ovom je tjednu zabilježila niz provala i krađa. Već smo ranije pisali i upozoravali mještane Gradića o provalama u njihovom naselju.

Bilo je to u noći sa 17. na 18. studenoga u Gradićkoj ulici provaljeno je u tri šupe koje se nalaze u stražnjem djelu dvorišta obiteljskih kuća. Provaljeno je na identičan način u sve šupe.
Polomili su lokote i obili vrata, a uglavnom se krao alat.

Prva šupa na meti provalnika bila je šupa 83-godišnjaka iz koje je ukraden sitni alat. Iz šupe 53-godišnje mještanke Gradića, lopov ipak nije ništa ukrao. Zaključila je to mještanka nakon što su krim inspektori obavili očevid.

Treća provala bila je na štetu 49-godišnkaka.

Lopovi su iz šupe ukrali razni alat, set gedora, bušilicu, flaksericu te veću količinu produžnih kablova raznih dužina.

Uz šupe, lopovi su odlučili provaliti u kafić Vuglec kraj nogometnog igrališta.

Obili su vrata kafića, ušetali u kafić i sa šanka ukrali stalak s Cedevitama na kojima je bilo oko sto vrećica, a zbog paljenja alarma odustali su od daljnje krađe.

– Pozivamo građane ukoliko imaju bilo kakvih saznanja o ovim događajima da podjele sa policijom. Jer ovdje jedino suradnja građana i policije dovodi do njihove veće sigurnosti i rješavanja navedenih kaznenih djela – poručili su iz goričke policije.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Farmer Zvonko zatvara turopoljski tjedan ‘Večere za 5’: „Jako se veselim mlincima, ovo će biti prvi put da ću ih probati“

Svoje protukandidate Branku, Leu, Karla i Ivana ugostit će u svom domu u Buzinu.

Objavljeno

prije 5 sati

22. studenoga 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Poljoprivrednik i inženjer agronomije po struci, Zvonko Šantalab, gledateljima poznat iz showa ‘Ljubav je na selu’, privest će kraju turopoljski tjedan ‘Večere za 5’. Svoje protukandidate Branku, Leu, Karla i Ivana ugostit će u svom domu u Buzinu.

„Živim u Buzinu već tridesetak godina – pokušao sam raditi u uredu, na kompjuteru, ali nisam ja za zatvorenu sobu i ekran cijeli dan. Ja moram biti vezan uz prirodu, uz zemlju, biljke, životinje, tada se osjećam ispunjen i to mi puni baterije. Koliko god se umorio, kad se naspavam, ujutro sam spreman za dalje“, kaže Zvonko koji, kad ne radi na svom imanju, voli planinariti i ići na koncerte, a na pitanje što ga je potaknulo da se prijavi u show, odgovara: „Htio sam se okušati u tom ‘Večeri za 5’ jer znam kuhati, nije mi to problem i hoću i to isprobati! Malo se družiti, malo upoznati nove ljude i malo se odmoriti, da nije uvijek samo rad, rad, rad.“

„Volimo ga zezati malo i Zvonko se ne ljuti, on to prihvati na svoj način“, kaže za Zvonka Branka, a Lea dodaje: „Jako je osebujan, ličnost jedna osebujna.“

Na Zvonkovom popisu sastojaka našli su se mrkva, kelj, mlinci, patka, rajčica, kore i jabuka.

„Kelj nije mi baš drag, ali pojede se“, za sastojke je rekla Branka.

„Ja mislim da će on poslužiti stvari iz svog vrta i da će sve biti domaće jer je jučer napomenuo da mu je baš bitno da bude domaće“, pretpostavlja Karlo, a Ivan iskreno priznaje: „Jako se veselim mlincima, ovo će biti prvi put da ću ih probati!“

Svih četvero kandidata koji su dosad kuhali imaju isti broj bodova! Hoće li Zvonko odnijeti pobjedu ili pak o njoj odlučiti – ne propustite u novoj epizodi ‘Večere za 5’ danas na RTL-u od 17.50! Epizoda je dostupna na platformi Voyo 24 sata prije prikazivanja na televiziji.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Sezona je prehlade, a evo kako spriječiti ‘dosadan’ kašalj i kada se obratiti liječniku

Objavljeno

prije 7 sati

22. studenoga 2024.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Neovisno o godišnjem dobu, kašalj je vrlo čest razlog dolaska pacijenata u ljekarnu. Budući da njegovi uzroci mogu biti različiti, bilo da se radi o prehladi, upali grla, upali pluća, alergiji, astmi, nuspojavi nekih lijekova, pa sve do onih težih stanja kao što su karcinom pluća, KOPB…važno je utvrditi razlog kašlja, a nakon toga i odabrati adekvatnu metodu liječenja.

Kašalj je prirodni mehanizam kojim se naše tijelo brani i to od različitih nečistoća tj. iritansa koji na sluznici dišnog sustava aktiviraju cijeli niz reakcija čiji krajnji cilj je zrakom iz pluća, čija brzina može doseći i 80 km na sat, odstraniti nepoželjnu tvar bilo iz gornjih ili donjih dišnih putova.

Različite su vrste podijele kašlja, a ona najčešća po opisu pacijenata je na suhi kod kojeg ne dolazi do stvaranja sluzi pa ga često nazivamo i nadražajnim, praćen osjećajem škakljanja koji potiče taj kašalj, i produktivni kašalj kod kojeg je prisutna gusta sluz koju je teško iskašljati, a čija boja može biti znak da možda samoliječenje nije jedina opcija, već je potrebno posjetiti liječnika i to pogotovo ako se radi o sluzi zeleno-žućkaste boje ili ako se primijete tragovi krvi.

Kod samoliječenja suhog kašlja, preporuka ljekarnika najčešće je antitusik koji blokira ili smanjuje refleks kašlja. Biljni antitusici među kao što su trputac, islandski lišaj, bijeli sljez svojom biljnom sluzi oblažu sluznicu usta i ždrijela zadržavajući je vlažnom te smanjuju nadražaj na kašalj, promuklost i grlobolju. Na policama ljekarne možemo ih naći u obliku pastila ili sirupa.
Sintetski lijek protiv suhog kašlja, butamirat , u ljekarnama je dostupan bez liječničkog recepta.

Ekspektoransi su izbor liječenja kod produktivnog kašlja budući da oni otapaju bronhijalnu sluz te pomažu pri njenom iskašljavanju. Od biljnih pripravaka u tu svrhu najčešće koristimo pripravke bršljana, timijana, jaglaca.

Ekstrakt bijelog sljeza možemo koristiti i kod suhog i produktivnog kašlja budući da sluz bijelog sljeza koja oblaže sluznicu, smanjuje i spazam mišića dišnog sustava.

Sintetski lijekovi koji olakšavaju iskašljavanje, a dostupni su bez liječničkog recepta u ljekarnama su acetilcistein, bromheksin, ambroksol. O njihovoj dozi ovisnoj o dobi te najprikladnijem obliku primjene, svakako se valja savjetovati sa ljekarnikom.

Želimo li podijeliti kašalj ovisno o njegovom trajanju, tada govorimo o:

– akutnom (kratkotrajnom) kašlju koji nastupa naglo i traje maksimalno do tri tjedna
– subakutnom kašlju koji traje od tri do osam tjedana
– kroničnom (dugotrajnom) kašalju koji kod odraslih traje duže od osam tjedana, a kod djece dulje od četiri tjedna te zahtjeva dodatnu dijagnostiku budući da u pozadini mogu biti i neke ozbiljnije neinfektivne bolesti, a dodatni simptomi koji se mogu pojaviti su začepljenost/curenje iz nosa, bolno grlo uz promuklost ili osjećaj da nam se kontinuirano nešto cijedi niz ždrijelo, povišena temperatura, žgaravica ili kiseli okus u ustima

Bilo da se radi o produktivnom ili suhom kašlju, akutnom ili kroničnom, postoje određeni univerzalni savjeti koje valja spomenuti, a to su svakako unos dodatne količine tekućine kako bi se sluznica ispirala, dodatno vlažila, sluz razrijedila te time i lakše iskašljala. Preporuka je i vlažiti i zrak u prostorijama u kojima se boravi koji je u zimskim mjesecima suh i zbog grijanja.

Novije metode su sveprisutniji ovlaživači zraka od kojih pojedini imaju opciju i raspršivanja, difuzije eteričnih ulja koja pojedina uz ugodan miris imaju i antivirusna i/ili antibakterijska obilježja, a jedno takvo je svakako već dobro poznato eterično ulje eukaliptusa. Za vlaženje zraka mogu se koristiti i neke jednostavnije i cjenovno prihvatljivije metode kao što su keramičke posude sa vodom na radijatorima ili još jednostavnije vlažni ručnici.

Foto: Pexels/Polina Tankilevitch

Inhalacije fiziološkom otopinom u obliku aerosoli još jedan su od načina vlaženja sluznice dišnog sustava te omekšavanja sluzi čime je olakšana njezina eliminacija iz dišnog sustava. Fiziološka otopina je vodena otopina sa 0,9% soli, kakvu sadrži naš organizam, pa kod inhalacije ne iritira sluznicu. Za inhaliranje se može koristiti i hipertonična otopina na bazi morske vode čija optimalna koncentracija za inhaliranje je 2,3% natrijevog klorida (NaCl). Zbog povećane koncentracije NaCl-a takva otopina „izvlači“ vodu iz otečene sluznice nosa čime dišni put postaje prohodniji, a uz to minerali iz morske soli doprinose razrjeđivanju sluzi. Hipertonična otopina ubrzava također i rad trepetljiki dišnog sustava za 20 % što doprinosi prirodnom mehanizmu čišćenja sluznice.

Kod kašlja koji ometa san, svakako je preporuka podizanje uzglavlja dodatnim jastukom. Pripravci na bazi propolisa i meda mogu ublažiti iritaciju grla čija sluznica može biti oštećena učestalim kašljanjem. Balzami na bazi eteričnih ulja koji se utrljavaju na kožu prsa i leđa također su jedan od preparata koji mogu olakšati simptome prehlade pa tako i kašlja.

Situacije u kojima je potrebno odustati od samoliječenja kašlja i potražiti pomoć liječnika su svakako situacije kada kašalj traje duže od tjedan dana, kada je sekret gust, gnojan žuto-smeđe boje, ako se iskašljava krv, osjećaj kratkoće daha, kada je kašalj posljedica udisanja stranog tijela, ako je praćen povišenom temperaturom koja se ni uz upotrebu antipiretika ne snizuje, a kod djece pojava osipa i povišene temperature uz kašalj je znak da je vrijeme da se posjeti liječnika.

Naslovna fotografija: Ilustracija/Pexels/Andrea Piacquadio

Nastavite čitati

HOTNEWS

FOTO ”Lučić 50” – Koncert učenika Umjetničke škole Franje Lučića

Objavljeno

prije 7 sati

22. studenoga 2024.

Objavio/la

David Jolić

Trodnevna manifestacija Lučićevi dani (19. – 21. studenog 2024.) završena je jučer (četvrtak, 21.11.2024.) Koncertom ”Lučić 50” učenika Umjetničke škole Franje Lučića u Dvorani Galženica.