Povežite se s nama

HOTNEWS

Tradiciju Kosnice i Novog Čiča oživjela su dvojica doseljenika

Objavljeno

na

Novo Čiče dugo je stajalo po strani društvenog života Velike Gorice. Iako se radi o naselju koje je do početka II. svjetskog rata cvjetalo, o životu u Novom Čiču nema napisanih knjiga, pjesama, a ni drugih dokumenata. No, na scenu prije 10-ak godina stupa KUD Čiče i stvari se pokreću. Zaslužan za sve to, uglavnom, je jedan čovjek. Uređenje pučke škole, postavljanje dviju drvenih kuća i čardaka, uređenje i oživljavanje etno naselja, projekt ‘Od lana haljina tkana’ te mnoge druge pokrenuo je Stipo Duvnjak. Iako s Turopoljem do 1997. godine nije imao nikakve veze, jer rođen je u susjednoj Bosni i Hercegovini i nakon služenja u Hrvatskoj vojsci živi godinama u Rijeci, upravo on okuplja ljude u Čiču i pokreće svojevrsnu kulturnu i društvenu renesansu tog mjesta. Više puta tokom razgovora, Duvnjak će upozoriti kako sve ovo nije njegova zasluga. Uspjeh, reći će, duguju zajedničkom i predanom radu i ‘nije on ništa posebno napravio’. Ipak, zanimljivo je kako se pojedinac toliko zainteresirao za turopoljsku tradiciju i počeo ju oživljavati, uz iznimke, mnogo više od rođenih Turopoljaca.

 

“Razmišljao sam što bi se moglo napraviti u Čiču. Tada ono nije imalo ni sadržaje ni aktivnosti. Djeca su mi plesala u KUD-u. Bila je 2006. godina, gledao sam kako nemaju narodnih nošnji nego roditelji sami financiraju kupnju, tamburaša sve više, a tambura ne baš puno. Razmišljao sam kako im pomoći. Prva naša velika aktivnost je bila obnova stare pučke škole koja nije imala ni prozore ni fasadu”, kaže Stipo Duvnjak, predsjednik KUD-a Čiče, i priča kako je za obnovu zgrade trebalo nabaviti 600.000 kuna, a Grad taj novac nije imao.

 

Foto: Stipo Duvnjak

Uz pomoć mnogih sponzora, ali i pomoći iz Grada u građevinskom materijalu, okupili su se roditelji djece iz KUD-a, mještani, prijatelji i obitelj Stipe Duvnjaka te krenuli u obnovu. Stekli su povjerenje tvrtki koje su im pomogle, a ta se suradnja nastavila do danas.

 

“Tu su nastali i prvi problemi jer su ljudi mislili da to radimo za novce i da nam Grad plaća dnevnice. Na početku sam mislio da ćemo pomoći jedni drugima i da neće biti toliko zavisti u mjestu. Sve ovo što radimo ostat će za iduće naraštaje. Sve što dođe u ovo dvorište, ostaje Čiču. Tako bi svi trebali raditi. Najlakše je pričati ružno o drugima, ali da svi sjednemo zajedno, uz razgovor i razum može se puno“, objasnio je Duvnjak.

 

“Prvo gledam što je interes mjesta, sela i grada, a onda dalje. Kad ljudi vide da ste vrijedni, oni će vam dati. Kad prve novce potrošimo bezveze, ljudi nam više neće dati. Stvorili smo poštenu sliku o sebi i radimo. Uvijek kažemo što radimo i ljudi nam pomognu i osjećaju se ponosno što su pomogli”, smatra Duvnjak i dodaje kako je ponosan i na suradnju s Mjesnim odborom Novo Čiče i njegovim predsjednikom Nikolom Šimcem.

 

Foto: Facebook/KUD Čiče

“Sve što vidite u našem dvorištu, od pučke škole, dvije drvene kuće, sad je tu i treći čardak, napravili smo zahvaljujući roditeljima djece iz KUD-a, prijateljima i sponzorima. Ne možemo reći da nam je neka institucija, Grad ili Županija, dala više od 15.000 kuna, a mi danas imamo oko 1,5 milijuna kuna vrijednosti koje smo stvorili. Sad možemo i drugima pomoći. Sami smo rastavljali čardak, u roku tri dana skupili smo dovoljno donacija za pokriti čardak i tu smo vidjeli da nas ljudi cijene”, priča Stipo Duvnjak i kaže kako na održavanju etno naselja, koje je samo u listopadu posjetilo oko 600 djece vrtićke dobi, rade sami članovi KUD-a.

 

“Ponosan sam i na projekt ‘Od lana haljina tkana‘ kojim smo zainteresirali mlade ljude za preradu, sijanje, žetvu i tkanje lana. Osim toga, dobili smo promociju za naše Turopolje. Ja uvijek kažem naše, tu sam, tu smo svi mi i gledamo kako napredovati”, smatra Duvnjak i dodaje:” Ti mladi ljudi će moći svoje znanje prenijeti dalje na nove naraštaje. Najlakše je reći ‘ne znam’. I ja i mladi iz KUD-a smo imali želju i išli smo korak po korak. Znanje se uvijek može naučiti, ako se hoće. Isto je bilo s drvenim kućama. Ideje se javljaju jer mi nikada nemamo mira, stalno nešto radimo”.

A ne rade KUD Čiče i njegov predsjednik samo za svoje mjesto. Želja im je pretvoriti Turopolje u poželjnu turističku destinaciju.

 

“Ovakvo nešto, kao što je naše etno naselje, nama u Turopolju fali. Ipak je tu blizu Zagreb i zračna luka. Nadamo se da će nam institucije pomoći da u čardaku napravimo smještajne kapacitete. Tako bi ljudi iz Zagreba mogli doći na selo, biti na našoj farmi, a u kuhinji bi ih čekali svi domaći proizvodi i mogli bi se odmoriti od gradske gužve, jer život je sve brži i ljudima će sve više trebati mjesto gdje se mogu odmoriti”, kaže Duvnjak.

 

No, nije tu kraj idejama. Učiteljske stanove u staroj zgradi Duvnjak namjerava preurediti i otvoriti etno restoran i regionalni edukativni centar za preradu lana. Na katu bi, pak, napravili 10-ak soba u kojima bi se moglo prenoćiti.

 

Sve što zna o Turopolju i tradiciji ovoga kraja Duvnjak je naučio i saznao. Projekata je puno, a mnogi od njih, kaže, čekaju jer im nedostaje vremena za provesti sve što zamisle.

 

 

Foto: Facebook/Filip Margić

A kako je sve teklo s Kosnicom?

 

Kažu kad dođeš u neko mjesto, uvijek će te, ma što god učinio smatrati doseljenikom, iliti ‘dotepencem’. Punih 16 godina na svojoj koži to osjeća i predsjednik KUU Turopoljska tradicija Filip Margić. Iako je za svoju Kosnicu, koja mu je u srcu kao i njegova rodna Vrbanja, napravio više nego što su učinili svi stanovnici zajedno, i danas ga mnogi gledaju poprijeko.

 

Njegova priča počinje 2000. godine. Doselio je s obitelji u mjesto koje nije bilo razvijeno ni kulturno, ni sportski, kako kaže nikako. KUU Turopoljsku tradiciju osniva 2013. godine.

 

“Potaknuo me Vladimir Štarkelj koji je prepoznao moj rad, jer sam bio aktivan i u Mičevcu i Šćitarjevu. Nas nekoliko entuzijasta napisalo je statut, napravilo registraciju i krenuli smo s prvim projektom – Kosničke večeri. Ideja je dočekana ‘na nož’ od lokalnih političkih moćnika, ali stanovnici su to dobro prihvatili. Da nije njih bilo, udruga nikad ne bi zaživjela. No, dio njih je bio protiv toga samo zato što sam dotepenec, i danas to nekima smeta”, kaže Margić.

 

Oduvijek je htio povezati upravo domaće stanovništvo i doseljenike, pa je otud nastalo Posavljačko-turopljsko sijelo. Jer, kako kaže, nijedna kultura ne vrijeđa nikoga, a taj projekt je osmišljen da jedni drugima pokažu svoju kulturu, tradiciju i običaje. Margić se prisjeća prve godine i ističe: “Bili smo u Odranskom ribiču i to posebno pamtim. Pred kraj tog druženja, Posavljaci su zasvirali svoje kolo u koje su ušli i Turopoljci. To mi je dalo poticaj i znao sam da će projekt uspjeti“.

 

Često ga pitaju koji interes ima u svemu tome, i svima jednako odgovara.

 

“Interes je taj da dobiješ milijun obveza, niske udarce jer ljudi misle da radiš iz vlastitih interesa i da odlično zarađuješ, a stvarnost je drugačija. Imaš samo rad, obavezu i financijski trošak, čovjek mora hodati uokolo, zvati, trošiti vrijeme i vlastiti novac. Mi Slavonci oduvijek smo bili vezani uz svoju kulturu, tradiciju i crkvu. To je nama usađeno i, gdje god bi došli ili bi širili svoje, ili bi nastavili njegovati tradiciju mjesta u koje bi došli. Kod mene se nije dogodilo da njegujem svoje, što je naišlo na negodovanje mojih Slavonaca, nego sam razmišljao da je normalno uklopiti se u sredinu u kojoj živim, pa sam krenuo s promocijom narodnih običaja, pjesama i plesova te narodnog ruha mjesta, obzirom da tu prije koju godinu nije bilo ničega”.

 

17.12.2016.-Velika Kosnica-prikaz živih jaslica. Foto: Miljenko Milanović/Cityportal

Pun je Margić ideja, pa često razgovara s domaćima i, osim što im pomažu Kosničani, pomažu im i iz okolnih mjesta. U projekte se uključe i sami mještani, i materijalom i financijski, jer udruga nema toliko sredstava da pokrije sve troškove. Žalostan je jer su se ljudi dosta povukli u sebe pa i ne predlažu ideje, ali zato on stalno istražuje, vuče za rukav, pogotovo one najstarije jer oni najviše znaju. Sretnim ga čini jer se smanjio otpor, gotovo ga i nema. Kako nemaju svoj prostor sastanke i probe imaju u prostorijama DVD-a Kosnica. A ispočetka su se nalazili po birtijama, na cesti, na livadi.

 

Nasljednika, kaže, traži još od prošle godine i volio bi da domaći čovjek dođe na čelo udruge kako bi se pojedinci smirili, a on bi uvijek bio na raspolaganju. I ne odustaje od svega što radi.

 

“Domaćem bi bilo lako jer bolje poznaje svoje običaje, ja to sve moram istražiti. Domaći se ne mora dokazivati jer je već priznat među svojima, a mi doseljenici itekako moramo, da bi bili prihvaćeni. A da te prihvate moraš zapeti, raditi, da bi se dokazao kako ti je stalo do mjesta u kojem živiš.”

Razmišlja jednog dana sve staviti na papir, jer sve zapisuje, fotografira i arhivira. Prošle godine imao je tekst u Ljetopisu Grada Velike Gorice o hrvatskom branitelju iz Kosnice Mladenu Bedekoviću.

 

“Nitko se time nije htio baviti, a ja sam htio da o tom čovjeku ostane pisani trag“, kaže Margić koji radi i na obnavljanju Hrvatskog seljačkog društva LIPA. Krenulo se i u obnovu narodnog ruha, do sad je obnovljeno sedam narodnih nošnji, tri su još u izradi.

 

I dok se naš sugovornik bavi kulturom, tradicijom i običajima, ne može ne istaknuti kako su Kosničani prvi susjedi metropoli i dio Velike Gorice, šestog grada po veličini u Hrvatskoj, a nemaju kanalizaciju, dječji vrtić, plin, nemaju završenu vodovodnu mrežu, ni poštanski sandučić, ili bankomat. I upravo zato poručuje: “Ujedinimo se, radimo za boljitak svih nas i naše djece da napravimo to mjesto ugodnim za život generacijama koje dolaze. I vodim se onom starom narodnom ‘bolje da izumre selo nego običaji‘, jer ako nemaš svog onda i ne pripadaš nikom.“

 

Tekst objavljen u Reporteru

Autorice: Vanja Stanojević i Suzana Majstorović

HOTNEWS

Ispunjavanjem ankete građani sudjeluju u kreiranju Strategije zelene urbane obnove

Grad Velika Gorica će na temelju rezultata ankete definirati konačna rješenja i projekte prilagođene potrebama stanovnika grada.

Objavljeno

na

Grad Velika Gorica je u postupku izrade Strategije zelene urbane obnove do 2030. godine, koja će pridonijeti razvoju zelene infrastrukture, integracije rješenja temeljenih na prirodi.

Također, dokument će biti temelj za unapređenje kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, omogućiti kreiranje energetske učinkovitosti te lakšu prilagodbu klimatskim promjenama.

Kako bi stanovnici mogli iznijeti svoje prijedloge i mišljenja, Grad je izradio online anketu za svoje stanovnike koja će definirati konačna rješenja i projekte, čime se povećava kvaliteta javnih prostora i kvaliteta života na području grada.

Anketa je dostupna ovdje.

Ili putem QR koda:

 

 

 

 

 

 

 

Ispunjavanje ankete traje 10-15 minuta i bit će dostupna za popunjavanje do 30. travnja.

 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Mali vijećnici gradonačelniku predstavili projekt “Od deklaracije do participacije”

U sklopu projekta vijećnici su radili i na temi empatije te su osmisli i bookmarkere s različitim porukama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Gradonačelnik Krešimir Ačkar jutros se u Gradskoj upravi sastao sa članovima Dječjeg gradskog vijeća koji su se i ove godine uključili u projekt „Od deklaracije do participacije“, a koji se provodi u Centru za djecu, mlade i obitelj u suradnji s vanjskom suradnicom i autoricom projekta Dubravkom Uroda.

–Želimo kao dječji gradski vijećnici biti vidljiviji i ukazati građanima i budućim kandidatima za vijeće da je moguće sudjelovati u oblikovanju kvalitetnog društva. U tom smislu je osmišljena kampanja koja se zove Vidi me!, a kojom se želimo češće pojavljivati u javnosti, skrenuti pozornost na prava djece i ulogu dječjih predstavničkih tijela. Smatramo da je važno, a i zabavno pripremati se za našu buduću lidersku ulogu u društvu – poručili su gradonačelniku članovi Dječjeg gradskog vijeća.

U sklopu projekta vijećnici su, između ostalog, radili i na temi empatije te su osmisli i bookmarkere s različitim porukama na tu temu, a koje su danas na sastanku predstavili gradonačelniku.

Također, istaknuli su da je empatija vještina koja prirodno postoji u čovjeku, ali u današnjem brzom ritmu puno toga prirodnog i „normalnog“ zapravo nestaje i stvara se neko „novo normalno“, stoga svojim ponašanjem žele utjecati na to.

Projekt je financijski podržao Grad Velika Gorica, a u planu je njegovo predstavljanje i na nacionalnoj razini, što je pohvalno, naglasio je gradonačelnik, istaknuvši činjenicu koliko je važno njegovati međusobno uvažavanje i prihvaćanje.

–Vaš rad u Centru za djecu, mlade i obitelj, pokazuje koliko su djeca sposobna, kreativna i što je najvažnije, empatična. Ovaj projekt podsjeća na to koliko je važno njegovanje međusobnog razumijevanja i pažnje među ljudima. Vi ste to prepoznali i odlučili učiniti konkretan korak. Hvala vam što ste nas odabrali kao prvu stanicu u svojoj misiji širenja empatije. Čestitam vam na trudu i originalnosti – rekao je Ačkar.

Vijećnici su sa sobom donijeli bookmarkere s ispisanim porukama koje su osim gradonačelnika, dobili i djelatnici Gradske uprave, a u planu im je obilazak i drugih ustanova i škola.

–Vjerujemo da lijepe riječi još uvijek imaju svoju vrijednost i pozivamo sve koji su dobili poruku da nam pošalju informaciju putem bar koda na poleđini bookmarkera – pozivali su iz Dječjeg gradskog vijeća.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Velikogoričanke Snježana i Mateja na vrhu combat natjecanja

Naše vatrogaskinje pomele su mušku konkurenciju iz cijele regije!

Objavljeno

na

Objavio/la

Deseto natjecanje vatrogasnih grupa „Zeleni plamen” u Svetom Ivanu Zelini i ove je godine okupilo najbolje timove iz Hrvatske i inozemstva, njih 23. 

Ovo zahtjevno combat natjecanje poznato je po pokazivanju fizičke spremnosti, tehničke vještine i timskog rada a uključuje izazovne zadatke, brzinu i koordinaciju te demonstraciju, ali i promociju vatrogastva. 

Foto: DVD Velika Gorica

Najbolji tim po svim točkama pravilnika natjecanja bile su Snježana Mikša i Mateja Basara, članice DVD-a Velika Gorica, koje su 1. mjesto osvojile u konkurenciji većinom muških timova. Naime, uz žensku ekipu iz Slovenije, one su bile jedine žene na izazovu! 

Ovim uspjehom promovirale su vatrogastvo Velike Gorice, posebice ženski doprinos ovoj važnoj službi. Čestitke! 

Nastavite čitati

HOTNEWS

Vatrogasci Buševca jubilarku slave u obnovljenom domu, DVD-u Šiljakovina uručen glavni projekt za novu garažu

Uz pomoć Grada Velika Gorica DVD Buševec uskoro otvara obnovljeni prostor, a u Šiljkovini vatrogasci dobili zeleno svjetlo za izgradnju spremišta za vozila.

Objavljeno

na

Vatrogasci iz Buševca svoju 125. redovnu Skupštinu društva održali su u Lovačkom domu “Kuna” Buševec, jer su njihove vatrogasne prostorije u fazi obnove, no kako je najavljeno na skupštini, uskoro će svoju djelatnost i sve aktivnosti moći obavljati u novouređenom Vatrogasnom domu u središtu Buševca. 

– Prema obećanju zamjenika gradonačelnika Nevena Karasa ove godine proslavu jubilarne 125. godišnjice i svečanu sjednicu ćemo moći održati u novom “Vatrogasnom domu DVD-a Buševec”, čemu se jako veselimo te s vjerom i strpljenjem čekamo – poručilo je vodstvo društva, a na poklon su, za svoj dugogodišnji doprinos vatrogastvu, dobili prigodni poklon bon od Grada Velike Gorice. 

Novost je i unaprjeđenje vatrogastva u Šiljakovini. Naime, u tamošnjem novom Društvenom domu održana je 72. redovna godišnja izvještajna Skupština DVD Šiljakovina, na kojoj su, među brojnim uzvanicima bili gradonačelnik Krešimir Ačkar i njegov zamjenik Neven Karas koji su donijeli dobre vijesti oko rješavanja problema nedostatka spremišta. 

 

– Hvala vatrogascima na svemu što čine za naš grad. Zadovoljstvo mi je predati predsjedniku DVD-a Šiljakovina potvrdu o završenom glavnom projektu za izgradnju vatrogasne garaže kojom će vatrogasci dobiti primjereno mjesto za svu opremu kakvo i zaslužuju. Zahvalan sam na strpljenju u iščekivanju adekvatnog prostora, no sada smo na korak da ovaj problem riješimo. Sljedeću skupštinu društva održat će u novom prostoru – najavio je gradonačelnik Ačkar. 

Nastavite čitati

HOTNEWS

U dijelu Pokupskog nakon 30 dana puštena voda, no trenutačno nije ispravna za piće

Dozvoljeno je ispiranje toaleta, tuširanje i zalijevanje.

Objavljeno

na

Objavio/la

Zbog kvara na cjevovodu stanovnici općine Pokupsko unazad mjesec dana imaju problem s opskrbom pitke vode, a u tom periodu iz VG Vodoopskrbe su obavijestili kako je riječ o začepljenju cjevovoda kamencem nataloženim kroz duži vremenski period.  

Kako nije bilo moguće identificirati sva mjesta začepljenja, a u međuvremenu su djelatnici imali nekoliko pokušaja puštanja vode, nakon kojih su se pojavila “novi čepovi” na drugim mjestima, uključena je i tvrtka koja je kamerama snimala cjevovod. 

Danas su iz VG Vodoopskrbe izvijestili kako radovi na otklanjanju višestrukog kvara cjevovoda Kravarsko-Pokupsko i dalje traju, no u pojedinim naseljima uspostavljena je vodoopskrba. 

– Molimo korisnike da do potvrde zdravstvene ispravnosti istu ne koriste za piće. Naime, dozvoljeno je ispiranje toaleta, tuširanje i zalijevanje. Molimo za postupanje po ovoj obavijesti, a kada bude potvrđena zdravstvena ispravnost vode, izići će nova obavijest. Zahvaljujemo se na razumijevanju i strpljenju – mole iz VG Vodoopskrebe. 

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.