Zagrebačka županija kontinuirano ulaže u poboljšanje obrazovnog sustava, provodeći niz mjera od 2016. godine do danas s ciljem stvaranja boljih uvjeta za učenike i studente. Ova ulaganja obuhvaćaju stipendije, infrastrukturne projekte te sufinanciranje školskih potrepština.

Županija aktivno pruža financijsku potporu kroz stipendije koje iznose 120 eura mjesečno za učenike i 240 eura za studente. Prema podacima Ministarstva demografije i useljeništva za 2025. godinu, koje prenosi Župan.hr, Zagrebačka županija se ističe po značajnim izdvajanjima za obrazovanje iz svog proračuna. Pravo na stipendiju ostvaruje se na temelju izvrsnosti, nadarenosti i socijalnih okolnosti, čime se osigurava dostupnost obrazovanja širem krugu mladih.

Značajan dio ulaganja usmjeren je na poboljšanje školske infrastrukture. Brojni su projekti realizirani na području cijele županije, uključujući:

• Dogradnju škole i sportske dvorane u Kupljenovu
• Rekonstrukciju Osnovne škole Bistra
• Izgradnju nove škole u Luki
• Obnovu škole u Rugvici
• Izgradnju sportskih dvorana u školama u Posavskom Bregu, Strmcu, Graberju Ivanićkom i drugim lokacijama

Neke od ovih investicija Županija je sufinancirala, dok je u drugima bila glavni investitor.

Osim infrastrukturnih radova i stipendija, Zagrebačka županija sufinancira i produženi boravak u osnovnim školama te nabavu školskih udžbenika i radnih materijala. Ove mjere značajno doprinose financijskom rasterećenju roditelja i olakšavaju svakodnevicu obiteljima sa školskom djecom.

Sustavan pristup ulaganju u sve aspekte obrazovanja, od infrastrukture do izravne financijske pomoći, pokazuje jasnu usmjerenost Zagrebačke županije prema stvaranju kvalitetnijeg i dostupnijeg obrazovnog sustava. Iako su potrebna značajna proračunska sredstva, dugoročni učinci ovakvih ulaganja bit će ključni za budućnost mladih generacija.

Svi umirovljenici u Hrvatskoj od 1. srpnja imaju pravo na novu godišnju isplatu, tzv. 13. mirovinu, prenosi Mirovina.hr. Ova novost iz novog Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO) odnosi se na dodatak koji će se isplaćivati svake godine u prosincu, a visina će ovisiti o broju godina radnog staža. No, koliko će točno iznositi vrijednost po godini staža, to zasad nitko sa sigurnošću ne zna. Vlada još nije objavila konkretnu brojku, a iznosi o kojima se govori u javnosti variraju od simboličnih 4 eura do ambicioznih 13 eura.

Prema zakonskoj formulaciji, iznos 13. mirovine računat će se kao broj godina mirovinskog staža pomnožen s iznosom koji će svake godine do 31. listopada definirati Vlada. Taj iznos još nije određen, a Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odgovara da će vrijednost ovisiti o „gospodarskim mogućnostima i fiskalnim kapacitetima države“.

U međuvremenu, špekulacije su krenule. Saborski zastupnik Možemo! i matematičar Damir Bakić procjenjuje da bi iznos po godini staža mogao biti tek oko 4 eura. Njegova računica temelji se na ukupnom proračunskom opterećenju novog ZOMO-a, koje bi iznosilo 175 milijuna eura, od čega bi za 13. mirovinu preostalo oko 140 milijuna.

S druge strane, Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) zalaže se da iznos ne bude manji od 13 eura jer toliko otprilike i danas vrijedi jedna godina staža u izračunu mirovine. Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) pak predlaže skromniju, ali još uvijek dvoslojnu opciju od 7,5 eura po godini staža, što bi za 40 godina staža značilo dodatak od 300 eura.

A što kažu sami umirovljenici? Prema provedenoj anketi, najveći broj ispitanih smatra da bi idealan iznos bio veći od 31 eura, dok gotovo isti broj umirovljenika misli da bi iznos između 11 i 20 eura bio zadovoljavajući. Najmanje ih podržava rješenje u rasponu do 5 eura.

Osim 13. mirovine, novi zakon donosi i druge značajne promjene kao što su povećanje minimalnih i invalidskih mirovina, izmjene u penalizaciji i bonifikaciji, te dodatni staž od 12 mjeseci po djetetu za majke i posvojitelje.

Iako se 13. mirovina predstavlja kao velik iskorak za sve umirovljenike, stvarni učinak ovisit će isključivo o brojci koju Vlada odluči upisati u formulu. Hoće li to biti simboličnih nekoliko eura ili iznos dostojan doplate koja ima smisla, još nije poznato. Do tada ostaje samo čekati do 31. listopada, kada bi Vlada konačno trebala otkriti karte.

Tomislav Sokol, hrvatski europarlamentarac i član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), uložio je amandmane na Izvješće Europskog parlamenta o zaštiti maloljetnika na internetu, prenosi N1. Traži da Europska unija uvede vremenska ograničenja za korištenje društvenih mreža među djecom i mladima, te potpunu zabranu algoritamskih preporuka sadržaja za maloljetnike. Povod su, kako navodi, znanstveni podaci koji ukazuju na sve veći negativni utjecaj digitalnog okruženja na mentalno zdravlje djece.

“Samo su na tim mobitelima”, jedan je od najčešćih komentara upućenih mlađim generacijama. Premda ovaj komentar zna naživcirati one kojima je upućen, statistika ga potvrđuje.

Od 2010. godine, vrijeme koje djeca u dobi od 9 do 15 godina provode pred ekranima više se nego udvostručilo. Prema podacima koje navodi Sokol, više od 80 % mladih u Europskoj uniji svakodnevno koristi društvene mreže, a neka istraživanja govore da tinejdžeri u prosjeku provode više od sedam sati dnevno pred ekranima, bilo da se radi o pametnim telefonima, tabletima ili računalima.

Sokol upozorava da takvo ponašanje ostavlja duboke posljedice. Istraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost ekranima može negativno utjecati na razvoj ključnih kognitivnih sposobnosti kod djece, poput samokontrole i donošenja odluka. Posebno zabrinjava emocionalni utjecaj društvenih mreža, povezan s porastom anksioznosti kod mladih.

Kako bi se smanjio ovaj pritisak digitalnog svijeta na djecu, Sokol traži da EU uvede jasna vremenska ograničenja, uključujući zabranu korištenja digitalnih usluga u noćnim satima, kada se djeca trebaju odmarati.

No još veći fokus njegovih amandmana je na algoritmima, nevidljivim mehanizmima koji odlučuju koji sadržaj će djeci biti prikazan. Sokol tvrdi da ti sustavi, temeljeni na analizi profila i ponašanja korisnika, imaju jedan cilj, zadržati pažnju što duže. Glavni zadatak algoritma je prikazati sadržaj koji korisnik preferira. Zato svatko od nas vidi drukčiji sadržaj na društvenim mrežama.

Dakle, ako dijete gleda određeni crtić, sav sadržaj će biti povezan s tim crtićem, ali će mu se povremeno nuditi i drugi sličan crtić. Daljnje prikazivanje drugog crtića ovisit će o tome kako dijete reagira na taj sadržaj.

Ovaj prijedlog dolazi u trenutku kada sve više država i institucija počinje preispitivati granice tehnološkog utjecaja na mlade. Hoće li EU prihvatiti ovakve mjere i gdje je granica između zaštite i cenzure, ostaje otvoreno pitanje.

Od danas je na snazi novi Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) koji sa sobom donosi važne izmjene. Neke odredbe zakona počinju se primjenjivati odmah, dok će pojedine stupiti na snagu 1. siječnja 2026. Zakon donosi niz novosti koje će utjecati na izračun, visinu i uvjete korištenja mirovina, kao i prava za određene skupine korisnika.

Dodani staž po djetetu povećava se sa 6 na 12 mjeseci, a pravo ostvaruju i udomitelji s više od 10 godina staža. Najniža mirovina raste s 103 % na 106 % aktualne vrijednosti, a novi iznos korisnicima se isplaćuje automatski. Usklađivanje mirovina mijenja se, izračun će se temeljiti na povoljnijem omjeru rasta cijena i plaća (85:15).

Umirovljenici odsad imaju pravo i na godišnji dodatak, neovisno o visini primanja, ovisno o godinama staža (minimalno 15). O visini odlučuje Vlada do 31. listopada, a isplata slijedi u prosincu.

Mijenja se i izračun invalidskih mirovina: ubuduće će se uzimati najmanje 21 godina staža za slučajeve ozljede ili bolesti izvan rada. Povećavaju se i faktori, s 1,0 na 1,1 za potpuni, i s 0,8 na 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti.

Ukinuta je penalizacija za prijevremeno umirovljenje osobama koje navrše 70 godina, a HZMO će automatski izračunati novu mirovinu najkasnije do 31. ožujka 2026.

Proširuju se prava na obiteljsku mirovinu. Izvanbračni i neformalni partneri moći će ju ostvariti kroz sudski postupak. Povećan je i cenzus za članove obitelji pri ostvarivanju prava na najnižu mirovinu.

Korisnici mirovina po posebnim propisima (vojska, policija, vatrogasci, razminiranje) mogu raditi puno radno vrijeme i primati 50 % mirovine. Ukinuti su i obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina.

Od 2026. svi korisnici starosne, prijevremene, obiteljske i invalidske mirovine moći će raditi dulje od pola radnog vremena, uključujući puno radno vrijeme, uz isplatu 50 % mirovine. Mogućnost rada do 3,5 sata dnevno omogućena je i onima s invalidskom mirovinu zbog potpune nesposobnosti te korisnicima obiteljske mirovine u istom statusu.

Ovo donosi niz pogodnosti i olakšica koje će izravno utjecati na kvalitetu života sadašnjih i budućih umirovljenika. Više detalja možete pronaći ovdje.

Skoro svaki peti zaposlenik (19,3 %) razboli se upravo onda kada bi se trebao odmarati – na vikendu ili tijekom godišnjeg odmora, pokazuje novo istraživanje koje je provela Međunarodna visoka škola IU iz Njemačke, piše Večernji.hr. Fenomen poznat kao “leisure sickness”, bolest odmora, pogađa osobito mlađe zaposlenike i vezan je uz prekomjerni stres, manjak stvarnog odmora te osjećaj stalne dostupnosti izvan radnog vremena.

Studija pod nazivom “Leisure Sickness: iscrpljeni umjesto odmoreni” provedena je od 24. siječnja do 6. veljače 2025. godine na uzorku od 2.400 ispitanika u dobi od 16 do 65 godina koji su zaposleni kod poslodavca. Istraživanje je strukturirano reprezentativno po spolu i dobi.

Fenomen “leisure sickness” opisuje pojavu simptoma bolesti poput umora, glavobolje, šmrcanja ili groznice koji nastupaju neposredno prije ili tijekom slobodnih dana. Iako se ne nalazi na službenoj međunarodnoj listi oboljenja, riječ je o sve prisutnijem problemu. Čak 71,9 % ispitanih navodi da su već čuli za tu pojavu ili ju sami iskusili.

Posebno pogođena skupina su mlađi zaposlenici. Gotovo polovica (50,5 %) zaposlenih do 25 godina starosti izjavila je da njihov privatni život ne pruža dovoljno odmora da bi mogli odgovoriti na poslovne izazove. Autorica istraživanja, profesorica zdravstvenog menadžmenta Stefanie André, ističe da mlađe generacije slobodno vrijeme najčešće provode pasivno na društvenim mrežama ili gledajući streaming sadržaje, što ne pridonosi pravoj regeneraciji.

Dodatni pritisak stvara i stalna dostupnost. Među zaposlenima mlađima od 25 godina, njih 42,6 % izjavilo je da osjećaju potrebu biti dostupni i izvan radnog vremena, dok je taj udio među svim ispitanicima 33,5 %. Također, čak 80,6 % svih ispitanika navodi da redovito rade prekovremeno.

“Rezultati pokazuju da su dostupnost izvan radnog vremena, visoko opterećenje na radnom mjestu te manjak odmora glavni rizični faktori za pojavu simptoma bolesti koja se pojavljuje kada netko ima slobodne dane”, zaključuje André.

Studija tako ukazuje na važnost kvalitetnog odmora i aktivnog provođenja slobodnog vremena, osobito za mlađe zaposlenike kako bi izbjegli da se vikendi i godišnji odmori pretvore u bolovanja.