Kako se godina privodi kraju, skloni smo podvući crtu, zbrojiti sva dobra koja nam je godina za nama donijela, popisati sve loše što bi se u novoj dalo popraviti. Nerijetko, ako ne i gotovo redovito svi odlučimo poraditi na zdravlju. Bolje se hraniti, kvalitetnije trošiti vrijeme, mijenjati loše navike i uvesti pokoju dobru pa ne iznenađuje da nam se na „to do“ listi za godinu koja slijedi često nađe i „početi vježbati“. Možda su nam motivi uglavnom vezani za fizički izgled (mršavije tijelo, definirani mišići, bolji odraz u ogledalu), ne bismo trebali zanemariti i pozitivan utjecaj tjelovježbe na mentalno zdravlje. Osobe koje redovito vježbaju nerijetko će vam posvjedočiti kako osjećaju da imaju više energije, da su im koncentracija, pamćenje i san bolji.

Redovito vježbanje ima pozitivan učinak na smanjenje anksioznosti, depresije, ADHD-a, oslobađa od stresa te stabilizira cjelokupno raspoloženje. Studije pokazuju da 30 minuta umjerenog vježbanja 3 do 5 puta tjedno može znatno poboljšati mentalno zdravlje te da 15 minuta trčanja ili sat vremena hodanja dnevno smanjuje rizik od velikog depresivnog poremećaja za 26 %.

Promjene u mozgu potaknute vježbanjem uključuju stvaranje i rast novih neuroloških mreža, smanjenje upala i oslobađanje neurotransmitera koji utječu na poboljšanje raspoloženja (endorfin, dopamin, serotonin). Usmjeravanjem pažnje na disanje, na pravilno izvođenje vježbi, fokusiranje na položaj tijela, možete prekinuti kontinuirani ciklus briga koji vam prolaze mislima.

Osobe starije od 18 godina trebale bi minimalno ostvariti 150 – 300 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 – 150 minuta aerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno. Što se tiče vježbi snage za velike mišićne skupine, njih treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta provesti u aktivnoj igri.

Tjelesna aktivnost pozitivno utječe i na krvožilni sustav budući da doprinosi sniženju krvnog tlaka, sniženju masnoća i kolesterola, regulaciji razine šećera u krvi. Redovita tjelovježba smanjuje rizik pojave šećerne bolesti tipa 2. Ipak, kod kroničnih bolesnika svakako treba biti oprezan prilikom povećanja intenziteta fizičke aktivnosti koje treba biti postupno te uz nadzor. Tjelesna neaktivnost jedan je od najznačajnijih rizika za srčanožilne bolesti, a njezin štetan utjecaj usporediv je s pušenjem.

Plivanje, vožnja biciklom učinkovite su pogotovo za održavanje zdravlja krvožilnog sustava. Redovita tjelovježba može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća kod osoba koje su ranije pušile. Pokazalo se da dobra tjelesna forma može smanjiti rizik obolijevanja od raka pluća za do 77% kod osoba koje su prestale pušiti. Također, redovita fizička aktivnost dovodi do smanjenja zaduhe, boljeg podnošenja napora, poboljšanja psihičkog stanja bolesnika i poboljšanja kvalitete života oboljelih od KOPB-a, kronične opstruktivne plućne bolesti.

Tjelesna aktivnost blagotvorno djeluje i na kosti te na zdravlje zglobova. Fizička aktivnost bitan je element u prevenciji osteoporoze i prijeloma, a preporučene vježbe su aerobne sa opterećenjem koje uključuju mišićne skupine u ritmičkim pokretima. Takve vježbe izazivaju kontrakcije mišića i naizmjenično djelovanje sile na kosti čime kost dobiva informaciju da se na tom mjestu treba pojačati. Dobar izbor tjelovježbe kod osteoporoze su brzo hodanje, nordijsko hodanje, ples, penjanje…

Kao i svaki početak, i ovaj može biti izazovan, ali potrebna je snaga volje i ustrajnost te strpljenje kako bi se zdrave životne navike inkorporirale u svakodnevnicu. Na početku nisu potrebne velike i drastične promjene u stilu života. Hodajte kad god je to moguće. Izađite jednu autobusnu satnicu ranije, parkirajte malo dalje, koristite stepenice umjesto lifta. Dokazano je kako su se osobe koje su hodale pet puta tjedno u prosjeku po 30 minuta dnevno, riješile boli u leđima što nije zanemariva činjenica budući da rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu Lancet sugeriraju kako bol u donjem dijelu leđa pogađa više od polovice odraslih u razvijenim zemljama.

Životna dob nikako ne bi smjela biti opravdanje za nevježbanje. Tjelesna aktivnost nužna je za očuvanje pokretljivosti, snage, ravnoteže. Starenje je prirodan proces, a činjenica da postoji više od 300 teorija starenja, dokazuje da je to kompliciran proces povezan sa čitavim nizom fizioloških promjena. Neke od promjena su gubitak mišićne mase (započinje već nakon tridesete godine, a ubrzava se nakon šezdesete) , gubitak koštane mase (kost se gubi pri brzini od oko 0,3 – 0,5 % godišnje nakon 40. godine starosti, a početkom menopauze gubitak kosti u žena se ubrzava kroz 5 – 7 godina na 3 – 5 % godišnje), smanjenje pokretljivosti zglobova, smanjenje ravnoteže i koordinacije pokreta (povećava se rizik od pada i ozljede) , povećanje tjelesne mase te usporavanje metabolizma.

– Vježbanjem se može blagotvorno utjecati na sve navedene procese. Važno je prilagoditi intenzitet vježbanja pojedincu ovisno o njegovim mogućnostima, bez obzira na dob. Ma kakve odluke donijeli na kraju ove 2024.godine, zaposlenici Ljekarni Zagrebačke županije žele vam sretan i Blagoslovljen Božić, te uspješnu i zdraviju Novu godinu – poručuju iz Ljekarni.

Naslovna ilustracija: Pexels/Andrea Piacquadio