Povežite se s nama

CityLIGHTS

Tihana Maretić cijeli život spašava životinje i okoliš, pomaže gdje stigne, a Gradići su joj centar svijeta

Nekad je živjela u oblacima, a otkad se prizemljila volontira punom snagom, vodi brigu da nam je grad čist, da su sve životinje na sigurnom i zbrinute.

Objavljeno

na

– Između ostalog što u životu radim i što me zadovoljava je volontiranje, prisutna sam na svim područjima koliko mogu biti. Imam udrugu za životinje čija sam predsjednica, a također pokušavam sudjelovati i u radu VG Legacya. Strastveno volim avijaciju, studirala sam na Filozofskom fakultetu, završila sam engleski i francuski jezik. – ovako svoju priču započinje Tihana Maretić predsjednica udruge za dobrobit i zaštitu životinja LePas.

Njezina priča oko volonitiranja traje godinama. Još je u djetinjstvu zajedno sa svojom sestrom spašavala životinje po svojim rodnim Gradićima.

-Sestra i ja smo stalno dovlačile životinje doma, skrivale ih od roditelja. Pa su malo bile kod nje, malo kod mene u sobi, pa smo molile roditelje da ih zadržimo. Svašta smo izvodile, nosile ih kod djeda i bake, sestrične, što god je trebalo samo da se nešto dovuče doma. Roditelji, naravno nisu svaki put bili sretni jer je to uzimalo maha, neke smo životinje uspjele zadržati, neke smo udomili, a neke smo vratili vlasnicima jer se ispostavilo da su samo šetali po selu i da su nečiji.

– Cijeli život osjećam tugu zbog ljudi i životinja koji nemaju nikoga svog. To je ponekad jako opterećujuće. Uvijek gledaš kako imaš obitelj, dom, nisi gladan i žedan, a s druge strane netko nema ništa.

Po tome, kaže, sliči mami koja je isto tako prepuna empatije.

– Mama me uvijek učila da se ostavlja napojnica konobarima, u dućanima, da se pomogne prosjaku, životinjama. Oduvijek je mama, a i ja bila pobornik toga da nekome tko prosi kupim hranu umjesto da dam novac, jer kad pristanu na to, onda znate da im stvarno treba.

– I osnovnu i srednju školu završila sam u Velikoj Gorici, a na fakultet sam otišla u Zagreb jer sam oduvijek htjela studirati engleski, a francuski se slučajno dogodio. Engleski mi je oduvijek bio najveća ljubav na svijetu. Moj je tata dok sam bila mala radio s Amerikancima koji su dolazili k nama u kuću i ja sam oduvijek okružena s engleskim, tako da sam od osnovne škole znala što ću studirati. Kako sam upisala engleski, trebalo je izabrati još jedan jezik. Mama je bila sa mnom i na licu mjesta odlučile smo da bi bilo dobro uzeti francuski, i nismo pogriješile. Prva godina je bila teška, ali isplatilo se.

Radila je administrativni dio u kontroli leta i usred korone dobila otkaz, ali ne drami, kako kaže, naći će se nešto. Prije toga radila je jedan iznimno uzbudljiv, ali odgovoran posao. Doslovno je živjela u oblacima.

-Na apsolventskoj godini slučajno sam se našla na poziciji stjuardese u Croatia Airlinesu, tamo sam potom provela sedam godina i otišla sam teška srca smatrajući da je vrijeme da nađem nešto stabilnije. Razum je morao prevladati. Poslovno sam proputovala cijelu Europu, al ii privatno sam puno putovala. Biti stjuardesa je jako teško, ali predivno. Zna biti naporno, na dnevnoj bazi ste u kontaktu sa stotinama ljudi, ima izazova, ali meni je to posao iz snova. Tko to nije probao ne zna. Ja dan danas kad vidim avion gledam gdje je, kakav je gdje ide.

Iako misle da je dužnost stjuardese da bude lijepa, da se smješka, daleko je to od stvarnosti ovog posla.

-Nije to idealno, ima i nedostataka, treba imati veliko poštovanje prema tom poslu. Imaš veliku odgovornost, moraš u svakom trenutku biti priseban, biti svjestan toga što radiš, gdje si, što ti se sve može dogoditi. Bilo je situacija s ružnim vremenom, ali kad se nešto loše događa moraš ostati smiren jer te putnici gledaju, boje se, moraš biti taj koji će dati dojam da to nije ništa strašno i da će sve biti u redu.

Otkad se prizemljila volontira punom snagom, vodi brigu da nam je grad čist, da su sve životinje na sigurnom i zbrinute…Jedna je od pokretača inicijative #trashtag Velika Gorica, jer je osim životinja oduvijek skupljala i smeće po cesti. Četiri puta organizirala je veliku akciju čišćenja grada, prva dva puta s njom je bila samo prijateljica Jelena, a potom su se na sljedeće dvije akcije odazvali i građani, te im pomogli. A to i je, ističe, poanta, da se pridruži sve više ljudi.

-U jednoj od akcija skupile smo 4o vreća smeća i 400 bočica od alkohola, da brojale smo, jer kad smo skužile da je sve to prepuno htjele smo vidjeti koliko. Bazirale smo se na cestu uz sajmište da vidimo tko je uporniji. Sigurna sam da smo mi, ali korona nas je sad zaustavila, no kad prođe krećemo u akciju.

Nedugo nakon što je dobila otkaz, zaključila je da je bilo dosta volontiranja po drugim udrugama i osnovala je vlastitu, po svojoj mjeri.

-Dugo sam volontirala u nekoliko udruga, zadnja u kojoj sam bila, potaknula me da pokrenem vlastitu. Nas nekoliko se dogovorilo da uđemo u tu priču, a osobno sam kroz godine volontiranja shvatila što mi odgovara, a što je loše. Htjela sam u svojemu radu izuzeti baš to loše. Pokušavam imati osobni pristup prema svima.

Od potresa do danas udomili su sto pasa što je za jednu malu udrugu stvarno puno.

-Meni je najbitnije da su životinje dobro, zdrave, spašene, a logistički dio hvatamo u hodu, a to i ide sporo.

E, sad. Turopolje, Velika Gorica, a naziv udruge tako vuče na njen slučajni francuski s fakulteta. LePas.

– Nismo htjeli srce, njuške i šape kako je to u ovom svijetu uvriježeno, htjeli smo nešto drugačije, a kako mene uvijek zezaju da vječno uokolo hodam u cipelama na petu, da kakva sam to neobična volonterka, neka ime udruge onda bude neobično, a tu je i taj moj francuski, pa samo došli na LePas, čije je značenje korak unaprijed, a u hrvatskom je to pak simpatična igra riječi, pa me često uz LePas pitaju gdje je LeMačka, ali to se podrazumijeva. – govori Tihana kroz smijeh, te ističe kako ima jednu posebnu ljubav.

-Ježevi i ja smo posebna ljubav, nebrojen broj sam ih spasila s ceste, ranjene vozila u Awap, zdrave hranila, puštala na neka sigurnija mjesta, mi smo jedna posebna priča. Pa eto mogu reći da imam i podružnicu LeJež.

Napuštenih životinja sve je više, no, srećom imaju gdje s njima, a i ljudi su zainteresirani za udomljavanje.

-Divlje životinje smještamo u Awap, a ove “domaće” idu kod teta čuvalica, kod mene doma. Broj onih koje imam doma ne smijem reći ni naglas. Imam uz sve svoja tri psa. Kad je hitno kod mene idu bolesni, kad treba davati infuziju, ja sam puno mirnija kad su mi na oku 24 sata, nego kad su u stacionaru.

Financije su pak, posebna priča.

-Financiramo se donacijama, mojom plaćom koja trenutno ne postoji, javljamo se na natječaje, prošle godine smo od Grada Velike Gorice tako dobili neka sredstva. Trošimo enormne svote novca na veterinare i hranu, ta dva troška su ogromna i sveprisutna, a najgore je u zimsko doba, kod štenaca je uvijek netko bolestan. Nije to samo cijepljenje i čipiranje, tu su infuzije, operacije…Donacije su nam baš neophodne. Nemalo puta dajemo svoje novce, ja sam to radila i prije, i uvijek ću, ali to nije dovoljno. Teško je podvući crtu.

Kako se oduprijeti porivu da u vlastitom dvorištu, kući nemaš ZOO?

-Naučiš se živjeti s tim da kad spasiš životinju s ceste da se odupreš porivu da istu i ne zadržiš. To je sastavni dio života volontera, shvatiš da je to tako, a svima, pa tako i meni glavna je misao vodilja ako tu životinju udomim druga neće imati priliku doći. Od svih se teško rastajem, od nekih puno teže od teško, neki baš prirastu srcu. Ja konkretno uvijek moram imati mjesta da primim životinju jer se uvijek može dogoditi da nekoj od čuvalica nešto iskrsne.

Ljudi koji nemaju empatiju, kojima su životinje privremena zabava su velik problem i teško je doprijeti do svijesti istih.

-Sve edukacije i kampanje ovog svijeta neće spriječiti ljude da ostavljaju životinje, drže ih na lancima, i više ne znamo kako tome pristupiti. Svjesni smo i toga da to skupljanje s ceste ne vodi ničemu, osim što si tu životinju spasio, ali nisi riješio izvor problema. Ljudi se najmanje jave da pitaju za pomoć oko npr. sterilizacije, nekima je to neprirodno, nekima nebitno, drugima je pak potpuno normalno izbaciti štence negdje u šumu, u vodu…Možeš takvima ponuditi sve na ovom svijetu, njih jednostavno nije briga.

Dobro je da postoji i ona druga kategorija ljudi, koji žele udomiti životinje, te ima tako pružiti dom i ljubav.

-Sretni smo jer ljudi žele udomljavati životinje. Najčešće nas pronalaze preko društvenih mreža, Facebook je čudo, ljudi nam se javljaju iz cijele Hrvatske. Nikome nije problem osobno doći, uostalom na tome i inzistiram. Bitna je osnovna komunikacija, gdje nam se potencijalni udomitelji predstave, kažu par riječi o sebi, imaju li iskustva, gdje žive, što smatraju da će napraviti kad udome životinju, kako zamišljaju taj zajednički suživot, te nakon što dobijemo zadovoljavajuće odgovore šalje im se upitnik za potencijalne udomitelje kroz koji se još bolje upoznaju i nakon toga se obavlja telefonski razgovor, a onda stiže faza upoznavanja životinje. Prvih par dana kad životinja ode u novi dom čujemo se da doznamo jesu li kliknuli, kako stvari funkcioniraju. To je process i trebamo biti podrška i to jesmo.

LePas je pokrenut u rujnu prošle godine, na jedan povijesni datum. 11.rujna točnije, planova je jako puno, ali malo ih je usporio potres koji je iznjedrio puno hitnih slučajeva.

-Voljela bi educirati ljude, pomoći ljudima da zadrže svoje ljubimce koja adekvatno drže, ali su došli u problem da nemaju za sterilizaciju, hranu. Nije cilj oduzimati životinje, cilj je postići da ljudi budu odgovorni vlasnici. Kad to postignemo mi ćemo imati manje posla.

Iako je potpuno normalno da ljudi odlaze iz Hrvatske u potrazi za srećom, financijama, da govore kako ima nije jasno čemu im diploma služi, kod Tihane je razmišljanje sasvim drugačije. Njoj diploma puno znači (podsjećamo da je trenutno bez posla), a Hrvatsku ne bi napustila za sva blaga ovog svijeta. Uz sve otkrila nam je i svoje zapostavljene hobije.

-Volim trčati, jako to volim, to mi je baš ispušni ventil. Ali ni za to nemam vremena. Kao ni za čitanje, ni putovanja koja stvarno volim. Amerika mi je posebna, nju baš volim. Sve što sam tamo vidjela je odlično i planiram nekad opet otići tamo. To je neki drugi svijet. No, nikada ne bih spakirala kofere i otišla zauvijek. Ja znam da nikad neću otići iz Hrvatske, ne bih ni iz Velike Gorice, uostalom teška srca sam iz svojih Gradića otišla jer sam se jednostavno morala osamostaliti, sama plaćati svoje račune, vidjeti kako je to kako kad sve sam kupuješ. Imala sam opciju otići u Dubai, ali nije to vrijedno toga da se ja odreknem svojih prijatelja i svoje obitelji. Ne dolazi u obzir. Meni su Gradići raj na zemlji, htjela bih tamo što se mene tiče ostati cijeli život. Danas drugačije gledam, po pitanju životinja na taj seoski život, samo kao djeca puno toga nismo primjećivali.

Slušajući Tihanu, jasno je da je odličan organizator, ali da joj je dan puno prekratak, te da joj život podosta trpi.

-Da mi dan traje 48 sati bilo bi mi premalo. Imam jako puno posla oko udruge, ne vidim nikoga svog, ne znam da li najbliži prijatelji koji me razumiju, smatraju li me još svojom prijateljicom s obzirom kakva sam. Nemam izbora, pati mi privatni život, ja ga nemam, ali svjesna sam da to treba izgurati.

CityLIGHTS

FOTO Plamen Sportskih igara mladih stigao u Veliku Goricu

Suradnja Grada Velike Gorice i Sportskih igara mladih traje već godinama, a upravo se s državnih završnica gorički predstavnici redovito vraćaju s medaljama i vrijednim sportskim iskustvima.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Park dr. Franje Tuđmana danas je bio ispunjen dječjim smijehom, sportskim navijanjem i natjecateljskim duhom jer je Velika Gorica ponovno ugostila Telemach Dan sporta u sklopu Plazma Sportskih igara mladih, najveće amaterske sportske manifestacije u Europi koja ove godine obilježava 30. rođendan.

Mlade sportašice i sportaši natjecali su se u graničaru i atletici u dvije dobne kategorije – 2015. godište i mlađi te 2017. godište i mlađi – a najbolje ekipe i pojedinci izborili su plasman na Državnu završnicu Plazma Sportskih igara mladih koja će se krajem srpnja održati u Rijeci.

Posebno oduševljenje među djecom izazvao je dolazak Luke Lovre Klarice, hrvatskog rukometnog reprezentativca, dugogodišnjeg igrača RK Zagreb i bivšeg igrača HRK Gorica, koji je zajedno s djecom zapalio plamen Sportskih igara mladih. Na događanju je bio i Viktor Strašan Frajer, maskota Sportskih igara mladih, koji je dodatno podigao atmosferu među okupljenim sudionicima.

Suradnja Grada Velike Gorice i Sportskih igara mladih traje već godinama, a upravo se s državnih završnica gorički predstavnici redovito vraćaju s medaljama i vrijednim sportskim iskustvima.

– Hvala vam što ovo prijateljstvo Sportskih igara mladih i Velike Gorice traje već dugi niz godina. Danas igramo graničara, trčimo atletiku, igramo nogomet Coca-Cola Cup i igramo košarku Sprite, rekao je David Burburan, nekadašnji vaterpolist i današnji direktor razvoja Sportskih igara mladih.

Natjecatelji su tijekom dana pokazali sportski duh, zajedništvo i fair play, vrijednosti koje Sportske igre mladih kontinuirano promiču već tri desetljeća kroz besplatna sportska natjecanja za djecu osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta. Sudionicima se obratila i pročelnica za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Lana Krunić Lukinić.

– Dajte sve od sebe. Budite uporni, a najbolji će pobijediti! Samo tako budite u natjecanju i ja otvaram ove sportske igre. Sretno svima!, poručila je okupljenim natjecateljima.

Osim natjecanja u graničaru i atletici, Sportske igre mladih tijekom godine okupljaju djecu i mlade u brojnim disciplinama poput Coca-Cola Cupa u malom nogometu, HEP turnira u rukometu, 3×3 Sprite Cupa u košarci, odbojke, šaha, stolnog tenisa i tenisa.

Sudjelovanje na svim natjecanjima potpuno je besplatno, a Igre su otvorene za pojedince i slobodno formirane ekipe bez obzira na prethodno sportsko iskustvo. Organizatori očekuju kako će tijekom jubilarne 30. sezone u Hrvatskoj sudjelovati više od 140 tisuća djece i mladih.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Kreće obnova Ulice Nikole Kramarića u Velikoj Mlaki, promet će se odvijati uz posebnu regulaciju

Rok za izvođenje radova je 60 kalendarskih dana, a procijenjena vrijednost radova iznosi oko 313 tisuća eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Mlake od početka lipnja očekuju privremene prometne izmjene zbog početka opsežnih radova u Ulici Nikole Kramarića. Jedna od najfrekventnijih prometnica u naselju bit će zatvarana po etapama, a mijenja se i trasa autobusne linije 13 koja povezuje Veliku Goricu i Mičevec.

Zbog izvođenja radova autobusi Arrive vozit će obilazno, ovisno o fazi rekonstrukcije. U prvoj etapi autobusi će iz Ulice Nikole Kramarića skretati u Ulicu Napredak te preko Ulice sv. Barbare dolaziti do Trga majke Hrvatice. Tada će privremeno biti ukinuta dva autobusna stajališta na Trgu majke Hrvatice, dok će nova biti organizirana u Ulici sv. Barbare kod kućnih brojeva 47 i 70.

Druga faza donosi obilazak preko Ulice Vladimira Nazora, Ulice Ivana Lackovića i Ulice sv. Barbare. U tom razdoblju izvan funkcije bit će stajališta u Ulici Nikole Kramarića kod brojeva 15 i 32A te dva stajališta na Trgu majke Hrvatice, a putnici će koristiti privremena stajališta u Ulici sv. Barbare.

U završnoj fazi autobusi će prometovati Zagrebačkom cestom, zatim Velikomlačkom ulicom i Ulicom sv. Barbare, nakon čega će se vraćati na redovnu trasu u Ulici Nikole Kramarića. Privremeno će se ukinuti stajališta kod kućnog broja 2/1 te kod brojeva 15 i 32A, dok će nova stajališta biti postavljena u Ulici Napredak kod kućnih brojeva 3 i 8.

Sama rekonstrukcija prometnice obuhvatit će dionicu dugu 830 metara, a širina kolnika iznosit će 6,70 metara. Posao je povjeren VG Komunalcu, a ukupna vrijednost radova procjenjuje se na oko 313 tisuća eura. Osim novog asfaltnog sloja, projekt uključuje i niz zahvata na postojećoj infrastrukturi. Predviđena je prilagodba vodovodnih i kanalizacijskih okana, oborinskih kanala, slivnika, telekomunikacijskih zdenaca te plinskih i vodovodnih instalacija. Uredit će se i oštećeni rubnjaci, a postojeći asfalt bit će uklonjen frezanjem prije postavljanja novog kolnika.

Dio zahvata odnosi se i na pješačku infrastrukturu. Na istočnoj strani ulice sanirat će se i produžiti pješačka staza u duljini od približno stotinu metara. Radovi će se odvijati u tri etape. Prvo će se uređivati dio od Trga majke Hrvatice do Ulice Napredak, zatim dionica do Ulice Vladimira Nazora, a na kraju potez prema Zagrebačkoj cesti. Tijekom izvođenja pojedini dijelovi ulice bit će potpuno zatvoreni za promet, osim za vozila gradilišta i stanare.

Prema planu, svi radovi trebali bi biti završeni u roku od 60 kalendarskih dana.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Projekt RAVA spaja sortiranje i nagrade

Projekt Rava tako pokazuje kako se inovativnim pristupom i modernom tehnologijom može potaknuti odgovornije gospodarenje otpadom te istovremeno građanima ponuditi konkretne koristi.

Objavljeno

na

Dok pitanje gospodarenja otpadom sve snažnije dolazi u fokus javnosti i politike, u Hrvatskoj je razvijen novi model koji građane motivira na odgovornije odvajanje otpada.

Riječ je o Ravi, posebnom loyalty programu namijenjenom komunalnim poduzećima, kroz koji korisnici za pravilno razvrstavanje otpada ostvaruju različite pogodnosti i nagrade. Projekt je u potpunosti nastao u Hrvatskoj, a uz poticanje ekološki prihvatljivih navika donosi i dodatne koristi komunalnim tvrtkama kroz učinkovitije poslovanje. Istodobno, Rava predstavlja novi pristup i suvremeniji standard u sustavu gospodarenja otpadom. Tim povodom, porazgovarali smo s direktorom i osnivačem tvrtke Waste&Points, vlasnikom projekta RAVA – Počinje od tebe, Marijom Musom.

Kako je krenula priča o ovome projektu?

– Ideja se rodila negdje 2018. godine. Obzirom na moj prijašnji posao i posao od mojeg kolege s kojim sam zajedno razvio ovaj cijeli projekt, uvidjeli smo da tu postoji jedna praznina. Tada smo mislili da kasnimo s ovim projektom, međutim sada vidimo da imamo dobru priču. Vidimo to i na odazivu u Velikoj Gorici jer već danas imamo oko 150 korisnika u nešto malo više od mjesec dana. Vidimo da korisnici iskorištavaju bodove kod naših partnera trgovaca tako da vjerujemo da će biti interes sve veći i veći.

Cijelu ovu priču ste zapravo pokrenuli s kolegom. Kako ste došli na tu ideju?

– Da, kolega je godinama radio u loyalty programima, a ja sam radio s kamionima, ponajviše s komunalnim poduzećima. Tako sam i uvidio probleme koje komunalci imaju prilikom eksploatacije tih vozila. To su jako skupa vozila koja se vrlo često smatraju radnim strojevima, koji onda imaju i posebne režime održavanja, tj. veće troškove održavanja, registracije, osiguranja, kvarove na vozilima i slično. Upravo tu smo vidjeli priliku i mogućnost za veliku uštedu. Razmišljali smo o nekom projektu koji bi obuhvatio loyalty program s nekom tehnologijom. Obzirom da loyalty ima svoje zakonitosti, jedno vrijeme smo se vrtili u krug s krivim idejama, ali u jednom trenutku smo shvatili da svi mi proizvodimo otpad i to svaki dan, a upravo događaji u životu koji se često ponavljaju pogodni su za loyalty programe. Sve ostalo je povijest.

Što je zapravo Rava i kako je došlo do ovog, pomalo neobičnog, imena?

– Rava je jedinstveni projekt prvi put napravljen bilo gdje u svijetu, koliko je nama poznato. To je loyalty program za prikupljanje otpada u kojem motiviramo građane da svoj otpad što bolje sortiraju. U principu to funkcionira tako da građani otpad donesu na reciklažno dvorište, zatim se registriraju u sustav, izvažu na našem uređaju i odlože ga u za to pripadajući kontejner.

Rava je u potpunosti hrvatski projekt, od praznog lista papira do konačnog proizvoda koji funkcionira, sve je osmišljeno i proizvedeno u Hrvatskoj. Nismo imali ideju kako nazvati projekt te smo angažirali također Hrvatskog dizajnera, koji je dizajnirao naš uređaj da osmisli ime i vizualni identitet. On nam je napomenuo da bi bilo dobro projekt nazvati prema geografskom pojmu od 3 ili 4 slova koja se vizualno lijepo slažu. Kad je već tako, pomislio sam, neka onda bude Hrvatski geografski pojam.  Nakon nekog vremena dizajner je došao s imenom i logom. Kada je rekao RAVA, moram priznati da sam ostao blago šokiran. Pitao sam ga kakva RAVA? A on je odgovorio, pa otočić u Zadarskom arhipelagu. Brzo sam otvorio Google karte i uvjerio se da otok stvarno postoji i da je priroda netaknuta. Nakon toga prezentirao je i logo s kolibrićem. Prihvatili smo odmah i ime i logo, s tim da sam inzistirao da u logo ubacimo i jednu „kockicu“ da i na taj način projekt označimo našim Hrvatskim.

Na koji način motivirate građane da pravilno sortiraju otpad?

– Ukratko, donošenjem otpada u reciklažno dvorište građani skupljaju bodove i onda te iste bodove mogu iskoristiti kod naših trgovaca partnera za razne popuste. Ti popusti su vrlo često značajno veći nego mjesečni režijski trošak odvoza otpada.

Kako Rava funkcionira u praksi?

– Svako kućanstvo u Velikoj Gorici je, sa zadnjim računom, dobilo naš dopis u kojem je detaljno opisano kako se služiti tim sustavom. Korisnik prvo treba skinuti našu aplikaciju na svoj mobilni uređaj. Sustav zatim pozdravlja korisnika s par kratkih informacija – sortiraj, donesi otpad u reciklažno dvorište, skupljaj bodove i iskoristi bodove, odnosno ostvari nagrade. Korisnik otpad koji je sortirao doma, donese u reciklažno dvorište te se registrira na našem uređaju skeniranjem QR koda koji se nalazi na ekranu uređaja. Skeniranje QR koda i proces samog vaganja je vrlo jednostavan – kao vaganje voća i povrća u bilo kojem supermarketu. Mi volimo reći da ako netko zna izvagati kilu jabuka u supermarketu, zna se koristiti i našim sustavom. Nakon vaganja, korisniku se u realnom vremenu prikazuju bodovi u aplikaciji koje on jednostavno, u aplikaciji, zamijeni za kupone naših trgovaca partnera. Ti kuponi sadržavaju osnovne informacije npr. Bar kod ili QR kod za kupovinu u stvarnim trgovinama, TAN-ove za kupovine na web shopu, ili kontakt osobe za kupovinu osiguranja itd.

S kojim partnerima surađujete?

– S obzirom na to da smo tek na početku i da smo tek 1.4. krenuli sa skupljanjem bodova u Velikoj Gorici, mogu biti zadovoljan da imamo već dosta dobrih partnera. Izdvojio bih neke od njih: BIPA – kućne potrepštine, TOKIĆ – oprema za automobile, PET CENTAR – Oprema za kućne ljubimce, BILIJON – agencija za posredovanje u osiguranju koja radi s čak 11 osiguravajućih kuća i mnoge druge. Zapravo, naša je želja da pokrijemo praktično sve branše tako da naši korisnici imaju što veći izbor i da mogu izabrati što im je potrebno u određenom trenutku.

Osim pogodnosti, nudi li aplikacija još neke prednosti?

– Bitno je spomenuti da smo ovom aplikacijom olakšali sam ulazak u reciklažno dvorište. Naime, u reciklažno dvorište u Velikoj Gorici, moguće je ući samo s računom čiji se bar kod skenira na rampi. Mi smo primijetili da ljudi taj račun imaju, ali on je u većini slučaja zgužvan, kad pada kiša se smoči, pa to stvara probleme pri skeniranju. Tu smo odmah reagirali i ubacili bar kod u aplikaciju tako da građani više ne moraju nositi sa sobom račun već im je omogućen ulaz i izlaz preko našeg sustava. Također razgovaramo s kolegama u VG čistoći da ubacimo i određeni broj kratkih edukacijskih poruka o pravilnom sortiranju otpada. Te poruke bi se pojavile prilikom otvaranja aplikacije i nakon što ih korisnik pročita bi nestale s ekrana. Vjerujemo da ćemo u skoroj budućnosti omogućiti i plaćanje računa putem aplikacije, a već sada ima i nekoliko drugih modula koji su u ovom trenutku isključeni, jer želimo ići korak po korak i novosti uvoditi tek kad procijenimo da je većina savladala korištenje prethodnog modula.

Sve ovo govori kako je riječ o dugoročnom projektu, zar ne?

– Da, svakako. Ovo je dugoročna priča, ovo je dugoročan projekt i ako ga tako ne shvatimo, projekt neće zaživjeti. Upravo zato se zahvaljujem direktoru VG Čistoće g. Jurjeviću i njegovim djelatnicima, posebno g. Ružiću jer su nam u početku pružili priliku da duboko predstavimo projekt sa svim svojim značajkama i mogućnostima. Znači, dugoročna želja je povećati količinu reciklabilnog otpada u Velikoj Gorici. Na taj način će se proporcionalno smanjiti količine otpada na ulicama. Kontejneri neće biti pretrpani, a ujedno će se smanjiti i troškovi kapilarnog prikupljanja otpada. Nadalje, frakcije, odnosno vrste otpada – staklo, papir i slično, koje se prikupljaju kroz naš sustav su čiste frakcije i bit će sve čišće i čišće. U ovom trenutku imamo tri postavljena uređaja u Hrvatskoj. To su Konavle, Popovača i Velika Gorica. U najavi imamo niz gradova koji žele doći i vidjeti kako taj sustav funkcionira u stvarnosti. Također, s obzirom na to da je ovo projekt sufinanciran od strane Europske Unije, želimo se širiti prema zapadu.

Za kraj, recite nam kakvi smo mi Goričani po odvajanju otpada?

– Gorica je, ako ocjenjujemo od 1 do 5, negdje dobra četvorka. Tako da ovom prilikom pozivamo građane da se ne boje, da otvore um za nešto novo i korisno i da se uključe u projekt, da, ako već nisu, počnu što bolje sortirati otpad i donositi ga u reciklažno dvorište. Ne moraju to biti velike količine. Naša vaga važe do 30 kg težine i možete donijeti i jednu vrećicu stakla, te ćete za to biti nagrađeni kuponima s popustima.

Projekt Rava tako pokazuje kako se inovativnim pristupom i modernom tehnologijom može potaknuti odgovornije gospodarenje otpadom te istovremeno građanima ponuditi konkretne koristi. Spojem recikliranja, digitalnih rješenja i sustava nagrađivanja, ovaj hrvatski projekt postupno mijenja navike građana i otvara prostor za učinkovitiji i održiviji sustav odvajanja otpada u gradovima diljem Hrvatske.

 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica primjer dobre prakse: RAVA sustav predstavljen komunalnim tvrtkama

Riječ je o digitalnom sustavu koji povezuje pametnu vagu, mobilnu aplikaciju i sustav evidencije predanog otpada, pri čemu korisnici za odgovorno odlaganje dobivaju bodove.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal

Predstavnici komunalnih društava iz nekoliko hrvatskih gradova danas su u Velikoj Gorici obišli Reciklažno dvorište VG Čistoće kako bi se upoznali s radom sustava RAVA, digitalnog rješenja za evidenciju i nagrađivanje pravilnog odvajanja otpada.

Predstavljanje sustava održano je danas od 11 sati u Reciklažnom dvorištu u Velikoj Gorici, a događaju su prisustvovali predstavnici komunalnih poduzeća koja razmatraju mogućnost njegove implementacije u svojim sredinama.

Sustav su tako razgledali Ante Klanac, direktor Čistoće Županja d.o.o., Ivan Bertić, direktor Nevkoš d.o.o. Vinkovci te Vlado Ivković, direktor Folding d.o.o. Osijek. Događaju je prisustvovao i Jurica Jurjević, direktor VG Čistoće.

RAVA sustav, VG Čistoća uvela je u reciklažnom dvorištu kako bi građane dodatno potaknula na pravilno razvrstavanje otpada. Riječ je o digitalnom sustavu koji povezuje pametnu vagu, mobilnu aplikaciju i sustav evidencije predanog otpada, pri čemu korisnici za odgovorno odlaganje dobivaju bodove. Mario Musa, direktor, pokretač i osnivač projekta RAVA, istaknuo je kako interes drugih komunalnih društava pokazuje da sustav privlači pažnju i izvan Velike Gorice.

– Danas su u reciklažno dvorište Velika Gorica došli direktori čistoća Vinkovci, Županja i Osijek da vide kako izgleda sustav na dijelu, uživo. Moram spomenuti da je Velika Gorica treći grad u Hrvatskoj, a obzirom da je ovo inovativan sustav i jedini u svijetu ovakav, treći grad u svijetu koji je uveo ovakav sustav nagrađivanja građana za odgovorno ponašanje u rukovanju s kućnim otpadom“, rekao je Musa.

Sustav je prvenstveno usmjeren na prikupljanje problematičnih i opasnih vrsta otpada poput baterija, ulja, boja i lijekova, odnosno otpada koji ne bi smio završiti u miješanom komunalnom otpadu. Uz to, kroz sustav se evidentiraju i pojedine reciklabilne frakcije poput papira, stakla i jestivog ulja. Voditelj pripreme i provedbe projekata u VG Čistoći Mario Ružić naglasio je kako je cilj projekta povećati izdvajanje otpada koji predstavlja problem u miješanom komunalnom otpadu.

– Cilj sustava je da se iz kućnog smeća, odnosno iz miješanog komunalnog otpada, izdvoji što veća količina ovih opasnih frakcija i drugih frakcija koje ne bi smjele završiti u kanti za miješani komunalni otpad. I zbog toga smatramo da je nagrađivanje korisnika kroz ovaj sustav bodovanja i onda poticanje popusta u trgovinama, jako dobar način da se to i provede“, poručio je Ružić.

Korištenje sustava je dobrovoljno, a RAVA vaga dostupna je u Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Ulici Franje Kirinčića Boška 10. Građani se pri dolasku prijavljuju putem mobilne aplikacije, otpad se potom važe i evidentira, a ostvareni bodovi mogu se koristiti za različite pogodnosti unutar sustava.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Reporter 460 - 28.05.2026.

Facebook

Izdvojeno