Hrvatsko gospodarstvo u 2025. i 2026. godini očekuje stabilan godišnji rast od 2,9 %, procjenjuju ekonomisti četiri vodeće domaće banke u najnovijem izdanju publikacije Hrvatske udruge banaka „HUB Izgled“, prenosi Poslovni.hr. Glavni pokretači ostaju osobna potrošnja i investicije, dok su predviđanja, unatoč geopolitičkim rizicima i neizvjesnostima iz inozemstva, optimistična, recesija se ne očekuje.

Osobna potrošnja, koja čini ključni dio ukupnog BDP-a, u ovoj bi godini trebala porasti za 3,6 %, dok se u 2026. očekuje blago usporavanje na 3,1 %. Sličan trend predviđa se i za bruto investicije, nakon prošlogodišnjeg impresivnog rasta od 9,9 %, u ovoj godini rast će usporiti na 4,1 %, a sljedeće blago ubrzati na 4,7 %, zahvaljujući sredstvima iz europskih fondova.

Na tržištu rada očekuju se pozitivni pomaci, stopa nezaposlenosti prema ILO metodologiji trebala bi pasti na 4,7 %, dok će plaće rasti po nominalnoj stopi od 9 %. U kombinaciji s očekivanom inflacijom od 3,2 %, to znači i realan rast prosječne bruto plaće od gotovo 6 % u 2025. godini.

Fiskalna stabilnost ostat će očuvana, procjenjuju bankarski stručnjaci. Proračunski deficit iznosit će 2,6 % BDP-a sljedeće godine, dok se za 2026. predviđa pad na 2,4 %. U isto vrijeme, javni dug bi se trebao smanjiti prema 56 % BDP-a, što upućuje na odgovorno upravljanje javnim financijama.

Vanjskotrgovinska bilanca ipak neće proći bez ogrebotina, očekuje se blago pogoršanje tekućeg računa, s deficitom od 2,2 % BDP-a u 2025. te 2,1 % u godini nakon.

Iako se hrvatsko gospodarstvo kreće u pozitivnom smjeru, nije sve bez oblaka. Među glavnim rizicima ističu se globalne geopolitičke napetosti, mogućnost uvođenja novih carina iz SAD-a te neizvjesnosti oko budućih poteza Europske središnje banke. Ipak, ekonomisti vodećih banaka uvjereni su kako recesija zasad ne prijeti. Stabilan rast, jačanje plaća i kontrolirani javni dug šalju poruku da Hrvatska, barem ekonomski, ide u pravom smjeru.

Hrvatski gradovi u 2024. godini izdvojili su više od 41 milijun eura za subvencije poduzetnicima i obrtnicima, gotovo 50 % više nego godinu prije, piše Gradonačelnik.hr. Među njima se Velika Gorica istaknula kao jedan od gradova s najvećim porastom izdvajanja. U odnosu na 2023., proračunska sredstva za gospodarstvenike porasla su za čak 752 tisuće eura. Taj rast svrstao je Goricu na četvrto mjesto u državi po nominalnom povećanju, odmah iza Splita, Novske i Karlovca.

Trend intenzivnog ulaganja u lokalno gospodarstvo prisutan je u cijeloj Hrvatskoj. Gradovi sve više prepoznaju ključnu ulogu malog i srednjeg poduzetništva u stvaranju radnih mjesta, zadržavanju mladih obitelji i oporavku lokalne demografije. U tu svrhu poduzetnicima se nudi širok spektar potpora, od izravnih financijskih injekcija, sufinanciranja opreme i digitalizacije, do subvencioniranja kamata, edukacija i nastupa na sajmovima.

Usporedba brojki pokazuje dramatičan rast ulaganja, s 21,8 milijuna eura u 2022., na 27,8 milijuna u 2023., sve do rekordnih 41,9 milijuna eura u 2024. godini. Podaci FINA-e, temeljeni na konsolidiranim izvještajima o proračunima 108 gradova, otkrivaju da su u vrhu liste po ukupnim izdvajanjima gradovi svih veličina, od Splita koji je izdvojio čak 7,8 milijuna eura, do manjih sredina poput Novske i Preloga koje su vodeće kad se gleda iznos po stanovniku.

Velika Gorica se u ovom društvu našla zahvaljujući značajnom povećanju izdvajanja, koje sada ukupno iznosi 1,65 milijuna eura. Više nego u mnogim većim gradovima poput Osijeka, Rijeke ili Zadra. Iako Gorica nije ušla u sam vrh po izdvajanjima po glavi stanovnika niti po udjelu u ukupnom proračunu, njezin uzlazni trend ukazuje na snažno okretanje lokalne politike prema stvaranju boljeg poslovnog okruženja.

Rast ulaganja prati i razvoj poduzetničkih zona, inkubatora, kao i raznih olakšica, od subvencioniranih kamata do povoljnog najma poslovnog prostora. Uz domaća sredstva, lokalne zajednice sve bolje koriste i europske fondove, što dodatno pojačava efekt ulaganja.

Ostane li ovakav uzlazni smjer, Gorica bi u idućim godinama mogla zasjesti i više na ljestvicama, ne samo po ukupnim iznosima već i po konkretnim efektima na zapošljavanje, razvoj poslovnih zona i zadržavanje mladih na svom području.

Hrvatska je ovih dana svjedok svojevrsnog obrtnog preporoda. Dok se digitalno doba i dalje razvija munjevitom brzinom, učenici i njihovi roditelji sve češće okreću pogled prema, škarama, kliještima i alatu. Završene su prijave za upis u srednje škole, a brojke koje pritom izviru pokazuju kako su strukovna i obrtnička zanimanja doživjela pravu malu renesansu. U središtu te priče je novi val interesa za trogodišnje strukovne škole, koje nude ono što je generacijama prije bilo podcijenjeno, konkretno znanje, brzu zapošljivost i sve traženiji profil na tržištu rada.

U emisiji „Otvoreno“ na HRT-u, koja se bavila upravo ovom temom, sudjelovali su predstavnici ministarstva, srednjoškolskih ustanova i Hrvatske obrtničke komore. Kako piše Tportal, svi se slažu u jednom, učenici su napokon počeli birati obrtnička zanimanja.

Struka se vraća na velika vrata

Podaci govore da je ovogodišnji plan upisa u srednje škole bio usklađen s realnim potrebama tržišta, što je rezultiralo s 84 % učenika koji su uspjeli upisati svoj prvi izbor. Ravnatelji strukovnih škola, poput Zlatka Stića iz Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, potvrđuju da su kapaciteti gotovo do kraja popunjeni i da je po prvi put interes za gimnazijske i strukovne smjerove bio izjednačen. Učenici, čini se, sve češće biraju „sigurnu kartu“, zanimanja koja ne samo da garantiraju posao, već i omogućuju razvoj vlastitog obrta.

Mirko Ćurić iz đakovačke Srednje strukovne škole Antuna Horvata izjavio je kako je interes za trogodišnja obrtnička zanimanja bio iznimno visok, s programima poput automehatronike, frizerstva, soboslikarstva i strojarske montaže koji su gotovo u potpunosti popunjeni. Dodaje kako već godinama učenici biraju upravo one programe koji nude brže zaposlenje i konkretne prihode, što potvrđuje promjenu paradigme u razmišljanju mladih ljudi i njihovih obitelji.

U tom kontekstu, Dalibor Kratohvil iz Hrvatske obrtničke komore navodi impresivan podatak, samo za program frizera u jednoj školi bilo je ponuđeno 260 mjesta, a prijavilo se čak 680 učenika. Takav nerazmjer između kapaciteta i interesa potvrđuje da tržište itekako traži obrtnike, a obrazovni sustav ih više ne proizvodi dovoljno.

Kakva je situacija u goričkim školama?

Srednja strukovna škola Velika Gorica nudi čitav spektar trogodišnjih obrtničkih zanimanja koja su danas među najtraženijima na tržištu rada. U ponudi su programi za elektroinstalatera, elektromehaničara, operatera strojne obrade, automehatroničara, montera strojarskih instalacija, frizera, pedikera, konobara i kuhara.

Riječ je o profilima zanimanja koje poslodavci diljem Hrvatske traže kao „vodu u pustinji“. I ne samo da su ta zanimanja tražena, ona su ujedno i odskočna daska za otvaranje vlastitog obrta, čime se mladima pruža prilika ne samo za zaposlenje, već i za dugoročni profesionalni i poduzetnički razvoj.

Strukovno obrazovanje više nije sinonim za „plan B“ ili za učenike slabijih ocjena. Danas je to pametan izbor onih koji žele što prije steći konkretna znanja i vještine te vrlo brzo početi raditi. Reforma strukovnog obrazovanja sve više uključuje suradnju s gospodarstvom, a učenici dio nastave provode kod stvarnih poslodavaca, čime već tijekom školovanja dobivaju vrijedna iskustva i kontakte.

Što kažu brojke?

Rast interesa za strukovna zanimanja savršeno prati i gospodarski trend: obrtništvo u Hrvatskoj snažno raste. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, na kraju 2024. godine bilo je registrirano čak 122.877 obrta, što je porast od više od 11.000 u odnosu na prethodnu godinu. Usporedimo li to s 2021., riječ je o nevjerojatnih 26.498 obrta više, rast od čak 27,5 % u samo tri godine.

Taj se trend nije zaustavio ni u 2025., već u veljači broj se popeo na 123.485 obrta, uz kontinuiran mjesečni rast. Zagrebačka županija, u koju spada i Velika Gorica, našla se među pet najjačih po rastu broja obrta u apsolutnim brojkama, čak 1.894 nova obrta. Ti podaci jasno govore da ne samo da raste broj onih koji se školuju za obrtnička zanimanja, već i broj onih koji se odlučuju zaploviti u poduzetničke vode. Više o tome smo pisali ovdje.

Budućnost je u rukama obrtnika?

Sve je jasnije da ulazimo u razdoblje u kojem će zanatska zanimanja igrati ključnu ulogu u gospodarstvu. Rastući broj obrta, velik interes za strukovne škole i konkretna potreba tržišta za majstorima svih vrsta čine jedinstvenu priliku za učenike koji žele sigurnu budućnost.

Međutim što je dovelo do ovog i je li samo riječ o mjehuriću? Naime, prije samo 10 godina, svaki osmaš je slušao kako mora upisati gimnaziju ili četverogodišnju srednju školu kako bi mogao nastaviti do fakulteta. Takvo razmišljanje je dovelo do hiperinflacije visokoobrazovanih, čime prema omjeru ponude i potražnje, dolazi do manjka obrtničkih zanimanja koja su itekako potrebna. Hoće li budućnost biti u rukama obrtnika ili će se za 10 godina stvari opet obrnuti? Samo će vrijeme pokazati.

Nizozemski maloprodajni lanac Action službeno je potvrdio širenje na hrvatsko tržište tijekom 2026. godine. Kako prenosi Poslovni.hr, tvrtka, poznata po svakodnevnom otvaranju novih trgovina diljem Europe, najavila je kako će prve poslovnice u Hrvatskoj i Sloveniji otvoriti sljedeće godine, potvrđeno je u najnovijem poslovnom izvješću za prvi kvartal 2025.

Action je već poznat milijunima kupaca diljem kontinenta po svojoj pristupačnoj i raznovrsnoj ponudi kućanskih i drugih potrepština, a njegov dolazak ovog maloprodajnog giganta mogao bi unijeti dodatnu dinamiku među trgovačkim lancima.

Spomenuti lanac danas posluje u 14 europskih zemalja s više od 3.000 trgovina. U vlasništvu je britanske investicijske kompanije 3i, koja drži više od 80 % udjela. S preko 70.000 zaposlenika i 11,3 milijarde eura neto prihoda ostvarenih u 2023. godini, Action se nametnuo kao vodeći europski diskontni lanac u segmentu neprehrambenih proizvoda.

Trgovine nude širok asortiman robe, od kućnih i higijenskih potrepština do igračaka, alata, dekoracija i prehrambenih artikala s dugim rokom trajanja, po cijenama koje su često znatno niže od konkurencije.

“I ove godine planiramo otvarati najmanje jednu trgovinu dnevno. Sljedeće godine počet ćemo poslovati u dvije nove zemlje – Hrvatskoj i Sloveniji. Time odgovaramo na potražnju kupaca i omogućujemo još većem broju ljudi da uživaju u ponudi Actiona”, rekla je izvršna direktorica Actiona Hajir Hajji. Također dodaje kako je ulazak na nova tržišta dio je ambicioznog plana širenja.

Prije ulaska u Hrvatsku, Action će do kraja 2025. otvoriti svoje prve trgovine u Rumunjskoj, dok je širenje na švicarsko tržište već započelo ove godine. Lokacije i točni datumi otvaranja poslovnica u Hrvatskoj zasad nisu objavljeni, no više informacija očekuje se uskoro.

Dolazak Actiona još je jedan pokazatelj sve veće atraktivnosti hrvatskog tržišta za velike europske maloprodajne lance. S obzirom na ekonomsku situaciju u svijetu, potrošači sve više paze na cijene, a traže kvalitetu i raznovrsnost. Sukladno tome, ulazak brenda poput Actiona mogao bi značajno utjecati na konkurenciju, ali i na navike kupaca.

Hoće li hrvatski kupci dočekati Action raširenih ruku kao što je bio slučaj u drugim zemljama, samo će vrijeme pokazati.

Sunce neumoljivo prži zemlju, a kiša je postala rijetka gošća, još jedno sušno ljeto prijeti da ostavi dubok trag na domaćim poljima i vrtovima.

Dok velik dio javnosti o suši razmišlja tek kad povrće poskupi na tržnici, za lokalne poljoprivrednike ovo je stvar svakodnevice. Svaka kap vode, svaki povišeni stupanj na termometru, svaka izostala kišna oblina znači novu brigu i dodatni izazov.

Podaci Europske komisije i njihovog Globalnog opservatorija za sušu (GDO) jasno pokazuju da Europa, a s njom i Hrvatska, prolazi kroz još jednu ozbiljnu sušnu epizodu.

Iskustva lokalnih poljoprivrednika

Dok znanstveni pokazatelji ukazuju na širu sliku klimatske krize, stvarni život na terenu često je još brutalniji, kako za veće, tako i manje poljoprivrednike.

Josip i njegova obitelj već više od 20 godina uzgajaju razno povrće za vlastite potrebe, od krumpira i graha do krastavaca i luka. Iako imaju iskustva i u teškim sezonama, ovogodišnje vremenske krajnosti bacile su dodatni teret na njihov rad.

„Ova godina je bila vrlo nepovoljna za poljoprivrednu proizvodnju, prvo je tijekom svibnja bila veća količina oborina nego uobičajeno, što je poremetilo određene poljoprivredne radove, a zatim je prošli mjesec bio vrlo suh i vruć, što je negativno utjecalo na prinose“, kaže Josip.

Navodnjavanje su do sada rješavali crpljenjem vode iz kanala pored zemljišta, ali su i ti izvori krajem prošlog mjeseca presušili.

„Imamo spremnike i gustu mrežu iznad biljaka kako bismo im barem malo ublažili direktno sunce, ali nije dovoljno. Grah i krastavci su nam posebno slabo podnijeli sušu, a druge biljke već pokazuju znakove umora.“

Nada se sredini srpnja, kada su najavljene nešto niže temperature. „Ako padne koja kiša, možda se još nešto spasi. Teško je reći, sve je nepredvidivo.“

No, suša predstavlja probleme i za veće poljoprivrednike. Kristijan vodi obiteljski OPG u Veleševcu, koji postoji već generacijama. Na njihovim njivama rastu pšenica, kukuruz i ječam. Iako su vremenske neprilike pogodile čitavu regiju, on ističe kako njihov tip tla zasad još donekle izdržava.

„Kod nas je zemlja malo drugačija pa dobro podnosi sušu, ali vidim okolo po Buševcu, Mraclinu, Vukovini da tamo zemlja to malo slabije podnosi. Puno se već suši, ali kod nas se solidno drži kukuruz.“

Na pitanje boji li se velikih gubitaka, Kristijan je oprezan te kao i Josip, sve nade polaže u kišu. „Pa malo je smanjeni prinos, nije baš najbolje, ali dobro, sve će se u jesen vidjeti. Fali samo da još kakva dobra kiša padne i sve će se popraviti. No, ako ne bude kiše, onda smo u gubitku. “

Iako nije sklon dramatiziranju, priznaje da već dugo nije vidio ovako tvrdoglavo sušan period.
„Ne znam baš, već jako dugo nije padala kiša, mislim da je ona zadnja bila prije par mjeseci. Polako se isušuju zalihe vlage koju je zemlja imala u sebi, tak da mislim da ova godina neće biti među boljima.“

Europa pod temperaturom, Hrvatska bez kapi

Proljeće 2025. obilježile su iznadprosječne temperature i drastičan manjak oborina, osobito u jugoistočnoj i istočnoj Europi.

I dok lokalni OPG-ovci i vrtlari bilježe gubitke i žale se na presušena tla, znanstveni pokazatelji potvrđuju ono što se već vidi golim okom. Vlažnost tla je znatno ispod prosjeka, a neka područja ulaze u najvišu kategoriju sušnosti, a s tla koje ne može više zadržavati vlagu, usjevi ne mogu crpiti vodu potrebnu za rast.

Izvor: GDO Analytical Report/Kombinirani pokazatelj suše (CDI), temeljen na kombinaciji pokazatelja oborina, vlažnosti tla i vegetacijskih uvjeta, za kraj ožujka 2025.

Od siječnja do ožujka ove godine, gotovo cijela Europa bila je toplija od prosjeka. U našoj regiji temperature su bile i do +3 °C više od uobičajenih. U isto vrijeme, količina padalina bila je oskudna. Standardizirani indeks padalina (SPI) za zadnja tri mjeseca ukazuje na izražene sušne uvjete u istočnoj Europi, ali i na sjeveru Italije, dijelovima Njemačke i Mediterana.

Iako satelitski podaci trenutačno prikazuju da je vegetacija u boljem stanju nego što bi se očekivalo (zbog ranijeg rasta potaknutog toplinom), stručnjaci upozoravaju, to je kratkoročan efekt. Ako se suša nastavi, biljke neće moći izdržati bez dodatne vlage i doći će do izraženog stresa, posebice kod poljoprivrednih kultura.

Rijeke također osjećaju posljedice. Rijeka Rajna, ključna za europski riječni promet, pala je ispod navigacijske razine. Slično se događa i u drugim dijelovima kontinenta, a modeli pokazuju da će se niski vodostaji i sušni uvjeti zadržati i tijekom ljeta.

Sezonske prognoze ne ulijevaju nadu. Očekuje se da će temperature i dalje biti više od prosjeka, dok je količina padalina neizvjesna, ponegdje ispod normale, a drugdje tek nešto iznad. S obzirom na trenutačne rezerve vode i stanje usjeva, svaki dan bez kiše za poljoprivrednike znači novu brigu.

U takvim uvjetima, lokalni proizvođači se bore kako znaju i mogu, navodnjavanjem, prilagodbom sorti, skraćivanjem sezona i molitvom za kišu.

Svaka kap se broji

Suša, nekada povremena pojava, transformirala se u stalnog, neugodnog suputnika ljetnih mjeseci, prisiljavajući lokalne poljoprivrednike na neprekidnu borbu za opstanak. Dok znanstveni podaci iz Globalnog opservatorija za sušu (GDO) Europske komisije precizno bilježe dramatičan pad vlažnosti tla i zabrinjavajući rast temperatura, stvarni teret pada na leđa onih čija egzistencija ovisi o svakoj kapi kiše i svakom zdravom plodu.

Ako išta, ova godina neka nas podsjeti da poljoprivrednici nisu samo „proizvođači hrane“, nego i prvi red obrane protiv klimatskih promjena. A svaki red, pa i onaj kukuruza u Veleševcu, je važan.