Kultura
Tea je promovirala Amsterdam, belgijske gradove i muzeje, a sada se vratila u Veliku Goricu
Osmislila je web stranicu Culture Turist na kojoj je spojila kulturu s turizmom i od toga razvila uspješan posao!
Ljubav prema umjetnosti odvela ju je na studij povijesti umjetnosti i povijesti. Zanimanje za nove zemlje, ljude i različite kulture, potaknula ju je na putovanja. Želja da postane poduzetnica bila je jača od komentara kako u kulturi nema novaca, pa je pokrenula vlastiti posao. Svoje prve poslovne korake Tea Gudek Šnajdar napravila je u Nizozemskoj i, kao da nije bilo dovoljno teško pronaći način da ‘živi’ od kulture, naša povjesničarka umjetnosti morala je učiti o porezima i baviti se administracijom na nizozemskom jeziku. No, uspjela je pokrenuti Culture Tourist, tvrtku za promociju umjetnosti i kulturnog turizma. Svoj posao ova 34-godišnjakinja prošle je godine preselila u Veliku Goricu iz koje sada čitateljima iz cijelog svijeta približava teme iz svijeta umjetnosti i putovanja.
– Prvi korak bilo je pokretanje web stranice Culture Tourist. Počela sam pisati o zanimljivim primjerima kulturnog turizma u Europi. Ideja mi je bila inspirirati ljude da više posjećuju muzeje, kulturne institucije, arheološka nalazišta i uključe ih u itinerare svojih izleta. Također sam te institucije željela predstaviti na zanimljiv način i razumljivijim rječnikom – prisjeća se Tea.
Osim što vodi svoju internetsku stranicu, Tea surađuje s brojnim muzejima, kulturnim institucijama i turističkim zajednicama, a svi oni upravo će se njoj obratiti kada žele svojoj publici ponuditi inovativne kulturne sadržaje. Kroz ovakve suradnje javila se i ideja o izradi kvalitetnog muzejskog suvenira. Tako je Tea počela izrađivati edukativne razglednice koje se mogu obojati, a na kojima su prikazani razni povijesni lokaliteti, spomenici ili postavi muzeja.
– Upravo sam završila veliki set od 44 razglednice za Kulturnu rutu Vijeća Europske Unije – Transromanicu, koja mi je bila najzahtjevniji, ali i najdraži projekt do sada – otkriva Tea.
Jedan od njoj najdražih proizvoda koje je osmislila je mobilna aplikacija koja posjetitelje vodi Amsterdamom, po mjestima gdje je živio i radio nizozemski slikar Rembrandt van Rijn. Tea je radila i na promociji čitavog niza gradova, muzeja, izložbi i proslava kulturnih obljetnica belgijske regije Flandrija.
– Uz sve to, radim na organizaciji izložbi, a trenutno i na kulturno-turističkom vodiču po Zagrebu – priča ova svestrana poduzetnica i promotorica kulturnog turizma koja sada sve više radi i s domaćim kulturnim ustanovama.
VG – ZG – Amsterdam
Teina priča krenula je iz Velike Gorice gdje je živjela prije nego što je otišla na studij u Rijeku i Zagreb. Nakon što je suprug dobio posao u Amsterdamu, preselili su u Nizozemsku i tamo živjeli sedam godina.
– Nizozemska je zemlja s visokom kvalitetom života, divnom arhitekturom i velikom internacionalnom zajednicom, pa je to iskustvo bilo apsolutno pozitivno. Godinu dana nakon preseljenja dobila sam sina, pa je on odrastao u tom vrlo opuštenom nizozemskom odgojnom sustavu – priča nam Tea i dodaje kako je jedna od izvrsnih pogodnosti Amsterdama njegova povezanost ostatkom Europe i svijeta.
Upravo je ovdje Tea uspjela pokrenuti svoj san, iako ju je poduzetništvo privlačilo oduvijek.
– U kulturi u pravilu ne postoji poduzetništvo. Kada sam počela raditi nebrojeno sam se puta susrela s izjavom: ‘U kulturi uvijek fali novca’, a u meni je proradio neki prkos, tako da sam počela razmišljati o tome kako kultura i umjetnost mogu postati profitabilnije i samoodržive – priča nam Tea.
Početak je, kao i za većinu poduzetnika, bio težak. Vodila je web stranicu, koja joj tada još nije donosila zaradu, i paralelno radila u velikoj međunarodnoj turističkoj kompaniji. Imala je skroman cilj – zaraditi za mjesečnu cijenu vrtića, što je u Nizozemskoj oko 1.600 eura. Zahvaljujući suradnji s dva vodeća amsterdamska muzeja, ubrzo se mogla upustiti u avanturu poduzetništva. No, za prve profitabilne suradnje na web stranici morala je pričekati još oko dvije godine.
Kulturni turist u Gorici
S pandemijom koronavirusa Tei i njezinom suprugu posao je potpuno prešao u online svijet, pa su se odlučili vratiti u Hrvatsku i smisliti plan za dalje. U Gorici su, kaže, završili slučajno.
– Plan je bio vratiti se u Zagreb. No, dogodio se potres i više nam se sviđala ideja života u mirnijoj sredini i novogradnji. Budući da ja zbog posla moram puno putovati, blizina aerodroma je također bila bitna – prepričava nam Tea.
Povratak u Hrvatsku Tei je otvorio vrata za suradnju i s domaćim kulturnim ustanovama. Kaže kako su goričke kulturne institucije otvorene za inovativne projekte, pa je već započela suradnju na nekim projektima. U Pučkom otvorenom učilištu Goričani su Teu upoznali kroz kulturno-putopisno predavanje ‘Tragovima Vincenta van Gogha’, a s Galerijom Galženica radi na seriji predavanja o hrvatskim modernim slikarima.
TEA GUDEK ŠNAJDAR
– Velika Gorica ima neobičnu situaciju – jedan je od najvećih gradova u Hrvatskoj, no za mnoge svoje stanovnike funkcionira kao kvart u Zagrebu. Čini mi se da je zbog te vrlo bliske veze poprilično izazovno osmisliti i prezentirati goričku turističku priču. No, nije nemoguće! – smatra Tea kojoj je posebno interesantna autohtona arhitektura Turopolja te smatra kako bi se od toga dala ispričati fantastična priča.
– Trebalo bi i iskoristiti blizinu Zagreba, kako bi se privukli posjetitelji u ovaj lijepi kraj. Moja želja je napraviti projekt vezan uz turopoljsku baštinu, no, nažalost, zbog obima posla još se nisam stigla time detaljnije pozabaviti. No, svakako je u planu – kaže Tea.
Kultura
“Ljubav u sjeni ratova” predstavljena goričkoj publici
Ljiljana Haidar Diab svojim iskustvom inspirira mnoge, svjedočenjem da su svi izazovi premostivi.
U dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta sinoć je Ljiljane Haidar Diab predstavila svoju inspirativnu biografsku knjigu “Ljubav u sjeni ratova – Kako je biti supruga ratnoga izvjestitelja Hassana”.
Njezin suprug je poznati hrvatski novinar i ratni izvjestitelj Večernjeg lista Hassan Haidar Diab, koji je rođen u Bejrutu, a u Hrvatskoj živi od 1981. godine.
Foto: Renato Glogovčan
U knjizi je Ljiljana progovorila o iskustvima života sa suprugom ratnim izvjestiteljem, njezin doživljaj i teret profesije, no i o intimi dvoje supružnika koji su morali odolijevati izazovima života i neizvjesnosti, te bremenu koji ih je spajao i za nju bio životna lekcija.
Foto: Renato Glogovčan
Nakon predstavljanja autorica je brojnim posjetiteljima, uz posvetu, potpisala primjerke knjiga u izdanju nakladničke kuće Despot Infinitus.
Foto: Renato Glogovčan
Predstavljanje knjige pratio je glazbeni nastup KUD-a „Stari grad Lukavec”, i orijentalna plesna točka Plesne skupine „Shireen”.
Foto: Renato Glogovčan
Kultura
Jura je stigel u Gradiće! Mještani su proslavili Jurjevo uz krijes, ples i tradiciju
Poseban doprinos večeri dali su i najmlađi članovi KUD-a sa svojom izvedbom „Prešel je prešel pisani Vuzem, došel je došel Jura zeleni”.
Jučer je u Gradićima iza Društvenog doma održana svečana proslava Jurjeva, proljetnog blagdana koji svake godine okuplja mještane i posjetitelje. Organizatori su ovom prigodom upriličili bogat kulturno-umjetnički program, a središnji trenutak večeri bilo je tradicionalno paljenje jurjevskog krijesa.
Simbol topline, svjetla i dolaska plodnijih dana obasjao je okupljene dok su uživali u nastupima Kulturno-umjetničkog društva Gradići i gostiju iz Folklornog ansambla Turopolje.
Poseban doprinos večeri dali su i najmlađi članovi KUD-a sa svojom izvedbom „Prešel je prešel pisani Vuzem, došel je došel Jura zeleni”.
Također tu su bili i domaći kolači koji su dodatno zasladili atmosferu za sve posjetitelje. Događanje je proteklo u znaku zajedništva i očuvanja kulturne baštine.
Iz KUD-a Gradići zahvalili su svima koji su sudjelovali u organizaciji i manifestaciji.
„Dragi prijatelji, mještani, djeco…zahvaljujemo svima na sudjelovanju u manifestaciji Jurjevskih običaja. Vaš doprinos očuvanju tradicije, običaja i narodnog blaga bio je neprocjenjiv, a vaša prisutnost obogatila je cijeli događaj. Uspjeli smo u zajedništvu oživjeti duh prošlih vremena i prenijeti dio te baštine novim generacijama. Veselimo se budućim susretima i zajedničkom njegovanju naše kulturne baštine! Hvala DVD Gradići i prijateljima iz FA Turopolje“, poručuju iz KUD-a.
Kultura
Vukovinska crkva nova festivalska lokacija Ars Organi Sisciae
19. Međunarodni orguljaški festival Ars Organi Sisciae poziva na obnovu i zaštitu povijesnih orgulja – ulaz na sve koncerte je slobodan.
19.Međunarodni orguljaški festival Ars Organi Sisciae održat će se od 4. – 11. svibnja u Glini, Petrinji, Hrvatskoj Kostajnici, Vukovini, Voloderu, Martinskoj Vesi i Sisku. Uz brojne atraktivne komorne koncerte u kojima ćemo uz orgulje slušati tamburicu, klarinet, pjevače, na ovogodišnjem festivalskom izdanju međunarodni gosti svirati će panovu frulu uz orgulje, a koncerte kojima se apelira na obnovu orgulja održat će solisti Hrvatskog baroknog ansambla i svjetski poznati gitarist Edin Karamazov.
Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae i umjetnička ravnateljica Valentina Badanjak Pintarić u ovogodišnjem festivalskom izdanju apeliraju na obnovu i zaštitu povijesnih orgulja, osobito u kraju koji je nakon razaranja u Domovinskom ratu, katastrofalno stradao u potresu, nakon kojega se još oporavlja.
Festival otvaraju mlade snage – solisti, zbor i orkestar Glazbene škole Vatroslava Lisinskog iz Zagreba u nedjelju, 4. svibnja u Župnoj crkvi sv. Ivana Nepomuka u Glini.
Iako petrinjske orgulje nisu u funkciji već više od četiri godine, 5. svibnja će se u okviru festivalskog programa održati koncert u Župnoj crkvi sv. Lovre kao apel da crkva krene u potrebnu obnovu kako bi se dogodine na novouređenim Hefererovim orguljama mogao svečano otvoriti 20. Ars Organi Sisciae.
Hrvatska Kostajnica je prije Domovinskog rata imala tri vrijedna povijesna instrumenta, dok su danas tek jedne tehnički nedorečene donirane orgulje nepoznatog švicarskog graditelja iz 2012. godine. Ove godine organizator je odlučio usmjeriti pažnju na potrebu obnove orgulja u ovome kraju – koncertom jednog od svjetski poznatih gitarista – Edina Karamazova, koji će u srijedu 7. svibnja u Župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog oduševiti publiku milozvukom svoje klasične gitare.
Na novoj festivalskoj lokaciji – u Župnoj crkvi Pohoda BDM u Vukovini – festivalska publika ponovno će u četvrtak 8. svibnja imati priliku čuti orgulje najpoznatijeg graditelja mariborskog kruga – Josipa Brandla, graditelja nekadašnjih orgulja Sisačke katedrale na kojima su se godinama održavali festivalski koncerti. Nastupit će mladi orguljaš Dubravko Ćepulić Polgar uz kojega će bisernicu svirati Franjo Pećarić.
U Voloderu, u Župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog je vrlo vrijedni povijesni instrument, orgulje Antuna Šimenca iz 1863. godine koje se nalaze se na popisu zaštićenog pokretnog kulturnog dobra RH. Ove godine ćemo ih slušati u izvedbi Stanislava Šurina, slovačkog orguljaša, skladatelja, pedagoga, organizatora, urednika časopisa te savjetnika u popravcima i rekonstrukcijama povijesnih orgulja i u izgradnji novih orgulja. Uz njega će nastupiti češka panfalutistica Liselotte Rokyta.
Ovogodišnje izdanje Ars Organi Sisciae vraća na program festivalsku tradicionalnu subotu u Martinskoj Vesi gdje su lani obnovljene vrijedne povijesne orgulje M. Heferera iz 1881. godine koje su kontinuirano svirale sve do potresa i nalaze se na popisu zaštićenog pokretnog kulturnog dobra RH. U Župnoj crkvi s. Martina biskupa 10. svibnja će nastupiti sjajni duo sastavljen upravo za ovu priliku: Bruno Philipp, klarinet i Milan Hibšer, orgulje. Na programu ćemo, među ostalim, čuti i praizvedbu skladbe Milana Hibšera, potaknutu novom festivalskom suradnjom.
Festival zatvara koncert Muškog kvarteta Adore pod umjetničkim vodstvom orguljaša Alena Kopunovića Legetina sisačkoj Bazilici sv. Kvirina Muški pjevački kvartet djeluje od 2024. godine, a čine ga Igor Krišto, tenor (solist opere HNK Osijek), Kristijan Kostić, tenor (voditelj klape sv. Lovro u Požegi), Antonio Bogojević, bariton (student pjevanja u klasi prof. Margarete Klobučar u Puli) i Vjekoslav Hudeček, bas (solist Zbora HRT-a). Na programu ćemo čuti i praizvedbu hrvatskog skladatelja Alana Kljaića.
Ulaz na sve koncerte je slobodan!
Festival se održava uz medijsko pokroviteljstvo Hrvatske katoličke mreže, Radio Marija, Laudato.tv te uz internacionalno medijsko pokroviteljstvo Croatia Heartful Center. Također, pokrovitelj festivala je i Ministarstvo kulture i medija RH, Sisačkoj biskupija, Sisačko-moslavačka županija, Zagrebačka županija, Grad Hrvatska Kostajnica i Grad Petrinja.
Kultura
U Galeriji Galženica otvorena izložba „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”
Postav izložbe obuhvaća djela 23 umjetnika među kojima su Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak i mnogi drugi.
U utorak, 29. travnja u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici otvorena je obljetnička izložba pod nazivom „90 godina bez grupe Zemlja: 1935. – 2025.”. Izložba okuplja 50 umjetničkih radova iz privatnih kolekcija Borisa Vrge i Hrvoja Vukosavića, koji su ujedno i autori izložbene koncepcije. Izložba ostaje otvorena do 23. svibnja 2025. godine.
Na izložbi su zastupljena 23 umjetnika: Krsto Hegedušić, Ivan Generalić, Vanja Radauš, Marijan Detoni, Đuro Tiljak, Željko Hegedušić, Kamilo Ružička, Franjo Mraz, Edo Kovačević, Ernest Tomašević, Vilim Svečnjak, Oton Postružnik, Omer Mujadžić, Fedor Vaić, Kamilo Tompa, Antun Mezdjić, Branka Hegedušić, Frano Kršinić, Petar Franjić, Ivan Tabaković, Vinko Grdan, Ivan Tabaković, Petar Smajić. Prikazana djela datiraju iz razdoblja od 1926. do 1937. godine, uključujući predzemljašku, zemljašku i postzemljašku fazu.
Stručni predgovor katalogu izložbe potpisuje povjesničar umjetnosti dr. sc. Petar Prelog s Instituta za povijest umjetnosti. U svom tekstu ističe važnost grupe Zemlja kao umjetničkog kolektiva koji je jasno artikulirao potrebu za povezivanjem umjetnosti sa suvremenim životom. Podsjeća i na manifest grupe koji je umjetnost i život promatrao kao jedno te naglašava jedinstvenost spoja društveno angažirane i nacionalno svjesne umjetnosti koju je grupa zagovarala.
Edo Kovačević, Sajam u Žabnu, tempera na staklu, 310×360 mm, 1936.
Grupa Zemlja, osnovana 1929. godine, djelovala je do 1935., kada joj je rad policijski zabranjen. Bila je jedna od ključnih umjetničkih pojava međuratnog razdoblja, čiji su članovi kroz svoje radove progovarali o tadašnjoj društveno-političkoj i gospodarskoj stvarnosti. Umjesto idealiziranih krajolika i veduta, prikazivali su tvorničke pogone, gradska predgrađa, siromaštvo i represiju, stvarajući umjetnost koja ne bježi od stvarnosti, već joj izravno odgovara.
Izložba ne donosi samo tipičnu zemljašku tematiku već uključuje i radove koji upućuju na unutarnje nesuglasice unutar grupe te individualne težnje nekih članova za oslobađanjem od strogo definiranih pravila kolektiva.
Fedor Vaić, Zemljaški autoportret, ulje na platnu, 47,5×38,5 cm, oko 1934.
Kroz pedeset radova i gotovo stoljeće vremenskog odmaka, ova izložba nudi uvid u snagu zajedničke umjetničke ideje koja je, unatoč kratkom trajanju, ostavila dubok trag u hrvatskoj modernoj umjetnosti. Grupa Zemlja možda je nestala 1935., ali njezina poruka i danas snažno odjekuje – umjetnost i život ne mogu i ne smiju biti odvojeni.
Franjo Mraz, Seoski sajam, tuš na papiru, 27×35,3 cm, oko 1935.
-
Vijestiprije 5 danaUmirovljenike čeka 13. mirovina? Pogledajte Što sve donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju?
-
Vijestiprije 3 danaStižu povrati poreza! Evo kada kreću isplate i tko može očekivati najviše novca
-
Sportprije 4 danaStrašni juniori “razmontirali” lidera! Čudesna serija traje već 12 utakmica
-
Sportprije 2 danaGolman je u napadu, Bistra je na koljenima, Kurilovec je u polufinalu kupa!