Povežite se s nama

Vijesti

Tambure iz Buševca sviraju se u cijelom svijetu, a dovoljno su dobre i za predsjednike

Obitelj Katulić ima najdugovječniju radionicu tambura u Hrvatskoj, a u najboljim vremenima instrumenti koje izrađuju hranili su četiri obitelji

Objavljeno

na

Bisernice, bračevi, bugarije i basevi koje izrađuje obitelj Katulić mogu se čuti u cijelom svijetu, od Australije i Europe do Kanade i SAD-a. Prve tambure na Muzičkoj akademiji, s kojima je u Zagrebu i započeo studij ovog instrumenta, upravo su iz ove radionice u Buševcu, a jedan njihov instrument najvjerojatnije je i danas u sefu – u posebnoj prostoriji Banskih dvora u kojoj se nalaze predsjednički pokloni.

– Izradili smo jako lijepu tamburicu kao poklon bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću prigodom jednog posjeta Velikoj Gorici. To je onaj poklon koji je on morao ostaviti u zbirci poklona jer je vrijedniji od 500 kuna – priča nam Marinko Katulić koji već 26 godina izrađuje tamburaške instrumente.

4.11.2020. Buševec – Marinko Katulić već 26 godina izrađuje tamburice. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Bez obzira na broj instrumenata, a radi se o stotinama, možda i tisućama njih, i to tko im je vlasnik, pa bio on i predsjednik, jedna je tambura Marinku ipak najdraža.

– Postoji jedan instrument koji sam napravio sinu. Od jednog jako rijetkog drveta – ptičjeg javora. To je jedna jako dobra i rijetka tambura, a rađena je 20-ak godina. Svaku godinu nešto. Dok nije došla na red da ju završim. Poklonio sam mu je za vjenčanje i to nam je ‘dežurna’ tambura u kući jer, nećete vjerovati, zna se dogoditi da imamo feštu, a da nemamo na čemu zasvirati – ispričao nam je Marinko i objasnio svoju duboku vezu s tamburicama koja je duga već 50 godina.

– Tambura je od kolijevke do groba. U novije vrijeme, kad se dijete rodi svira tamburaš, sve životne prigode prate tamburaši, i taj jedan emotivni trenutak – kada su sprovodi, opet su tu tamburaši – kaže Marinko koji je svirati tamburicu počeo u petom razredu osnovne škole, nastavio u Ogranku seljačke sloge u Buševcu te svirački staž završio kao profesionalni glazbenik u Ansamblu Lado.

4.11.2020. Buševec – Marinko Katulić već 26 godina izrađuje tamburice. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Onda je krenuo u proizvodnju. Instrumente radi ručno, od početka do kraja. Puno strpljenja i ljubavi potrebno je da se izradi dobar instrument. Graditelj mora ujedno biti i umjetnik, dati instrumentu ‘ono nešto’ po čemu će biti prepoznatljiv i poseban jer takvi su, na kraju, i umjetnici za koje ih izrađuje.

– Kad vidim svoje instrumente na televiziji, odmah ih prepoznam, znam iz koje godine bi mogli biti, kada su ih kupili. Na stotine društava smo opremili kroz sve ove godine i te tambure se još uvijek sviraju – kaže vlasnik Obrta Forte.

– Ako ne volite taj posao i ako se apsolutno ne posvetite tome, teško ovo možete raditi. U početku radite 10 do 12 sati. Stvaranje rukama je stvar vježbe, ali morate imati volje. Moju prvu tamburu i dalje ‘vuče’ moj unuk po radionici. Sigurno je tu negdje. I još je u sviračkom stanju – priča Marinko i objašnjava kako je uspio toliko dugo uspješno opstati kao graditelj tambura: “Ja mislim da netko tko ne svira teško može napraviti kvalitetan tonski instrument. Može tehnički sve biti savršeno, ali ako nemaš u uhu i ne čuješ, onda je to sasvim druga stvar.”

4.11.2020. Buševec – Marinko Katulić već 25 godina izrađuje tamburice. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Osim što tehnički mora biti dobra, tambura mora biti i lijepa. Zanimalo nas je, stoga, smatra li se Marinko obrtnikom ili umjetnikom?

– Mislim da je to objedinjeno. Ima dosta toga umjetničkoga u izradi tambura. Prije svega, kad glazbenik gleda instrument on ga promatra tonski, ali gleda se i ljepota. Koliko uspijete taj umjetnički dio nametnuti u izradi instrumenta, toliko ste prihvatljiviji tržištu i to neki prepoznaju, a neki ne – smatra Katulić koji svakodnevno u svojoj radionici izrezuje oblike instrumenata, savija drvo, lijepi ga, brusi, lakira…

4.11.2020. Buševec – Marinko Katulić već 26 godina izrađuje tamburice. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Marinko, njegov sin Vedran i još jedan zaposleni graditelj paralelno rade 10-ak tambura i vjerojatno su, uvjeren je ovaj Buševčan, jedina radionica u Hrvatskoj koja u kraće vrijeme može napraviti instrumente potrebne cijelom jednom orkestru. Trenutno izrađuju 12 tambura za orkestar iz Benkovca.

– Radimo po narudžbi, kako tko ima želju i mislim da možemo sve napraviti. Nismo imali potrebe uvođenja CMC strojeva u radionu jer smo si prilagodili dosta alata da možemo ručno napraviti, a ionako je pao interes – objašnjava nam ovaj zaljubljenik u tamburašku glazbu i instrumente.

– Na početku smo bili sami. Počeli smo službeno 1994. godine i po aktivnom stažu smo najstarija radionica u Hrvatskoj, koliko ja znam. Radimo sve vrste tamburaških instrumenata, servisiramo, proizvodimo etuie, odnosno torbe za nošenje koje čuvaju instrumente – kaže Marinko i prisjeća se i boljih dana za graditelje tambura.

4.11.2020. Buševec – Marinko Katulić već 26 godina izrađuje tamburice. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Nekada je ova radionica hranila četiri obitelji, a Marinko je posjećivao hrvatske festivale diljem svijeta. Tamo bi u trenu rasprodao sve što su napravili te instrumente nerijetko još morao slati iz Hrvatske. I danas te iste tambure sviraju Hrvati na gotovo svim kontinetima.

– U najboljim vremenima, oko 2000. godine, izrađivali smo oko 150 tambura godišnje, što je 10-ak mjesečno. Tada smo imali još dva zaposlena i tambura je hranila, što nije ni jedna radionica u Hrvatskoj, četiri obitelji – prisjeća se Katulić i objašnjava kako je pandemija koronavirusa jako utjecala na posao.

– U ovo vrijeme društva ne djeluju aktivno, nema proba i nastupa, ne djeluju ansambli, profesionalni muzičari ostali su bez gaža, ne sviraju, nema svatova, nema veselica, a sve to neposredno utječe na naš posao jer smo vezani uz ljude koji sviraju – priča Marinko kojemu je najveća želja da ga posluži zdravlje i da nastave raditi te da, na kraju, njegov sin nastavi posao.

– Želja mi je da napravimo čim više dobrih tambura i uveseljavamo ljude. Kad ih kupe i kad sviraju na njima – zaključuje Katulić.

Kako bilo, Katulići se ne predaju nego nastavljaju vrijedno izrađivati tambure, pa čak i smišljati nove projekte. U planu im je tako početi izrađivati tambure u koferu s pločicom posvete. Svoj proizvod žele ponuditi gradovima, općinama, ministarstvima koji bi ih onda poklanjali prilikom svojih službenih posjeta. Za razliku od, na primjer, knjiga koje vjerojatno nitko neće pročitati, ovaj poklon bar se može koristiti.

Vijesti

Festival Oglede otkazan zbog straha od nedostatka sigurnosti! Ačkar – Grad je siguran u svakom pogledu

Festival suvremene umjetnosti, planiran od 2. do 4. listopada, neće se održati.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matej Marjanović

Oglede festival, koji se trebao održati od 2. do 4. listopada 2025. u Velikoj Gorici, otkazan je. Organizatori su odluku donijeli nakon višemjesečnih priprema, a kao glavni razlog naveli “osjećaj nesigurnosti i nedostatka podrške u trenutačnim društvenim okolnostima”.

U priopćenju stoji kako je u proteklim mjesecima uložen značajan trud u organizaciju, no unatoč tome nisu uvjereni da bi mogli osigurati uvjete dostojne izvođača, publike i svih uključenih.

“Nažalost, u okolnostima u kojima se trenutačno nalazimo i unutar podjela koje se osjećaju u cijelom hrvatskom društvu i zajednici, iz objektivnih razloga se ni mi ne osjećamo dovoljno sigurno ni podržano da bismo mogli odgovorno i profesionalno provesti festivalske programe, niti možemo jamčiti sigurnost ni uvjete dostojne izvođača, publike i svih uključenih”, poručuju iz organizacije.

Na otkazivanje festivala, za N1 se osvrnuo i gradonačelnik Krešimir Ačkar. “Žao mi je zbog otkazivanja festivala, kojeg mi kao grad podržavamo u svakom segmentu pa i financijski. Koji su razlozi organizatora nije mi jasno i ne želim ulaziti u to. Samo mogu naglasiti da je naš grad siguran u svakom pogledu i takav će i ostati”, poručuje Ačkar.

Nastavite čitati

Vijesti

Besplatna predavanja o novcu i financijskoj pismenosti vraćaju se u Veliku Goricu

Počinje jesenski ciklus radionica o financijskoj pismenosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Nakon ljetne stanke, Goričani ponovno imaju priliku sudjelovati u besplatnim edukacijama o financijskoj pismenosti i osobnim financijama. Sedmo predavanje iz ciklusa “Kvalitetno upravljanje novcem i financijska pismenost” održat će se u utorak, 23. rujna, s početkom u 18 sati u prostoru Poduzetničkog inkubatora.

Ovoga puta tema predavanja nosi naslov “Novac – alat ili imperativ našeg života?”, a cilj je kroz interaktivno izlaganje približiti građanima kako novac može biti sredstvo za postizanje životnih ciljeva. Sudionici će moći čuti što znači održavati financijski balans, zašto je važno pažljivo planirati osobne prihode i rashode te kako naučiti uživati u onome što već imamo.

Program edukacija pokrenut je uz podršku Grada Velike Gorice, a u proljetnom dijelu održano je šest radionica na kojima su polaznici stekli osnovna znanja o financijskoj pismenosti i načinima kako ih primijeniti u svakodnevnom životu.

Ulaz je slobodan, no broj mjesta ograničen. Sudjelovanje je moguće osigurati isključivo uz prethodnu prijavu, a svi detalji dostupni su na službenim stranicama projekta.

Nastavite čitati

Najave

Manifestacija “Kaj to fino diši v Čiču” vraća se u Staro Čiče! Saznajte koji se gulaš kuha ove godine

10 ekipa odmjerit će kulinarske vještine, a program donosi i sadržaje za najmlađe.

Objavljeno

na

Objavio/la

U Starom Čiču ove se subote, 20. rujna, održava treće izdanje kotlić manifestacije “Kaj to fino diši v Čiču”. Natjecanje počinje u 12 sati, a 10 prijavljenih ekipa ove će godine pripremati gulaš od junetine, što je ujedno i zadana tema. Proglašenje pobjednika predviđeno je u 17 sati.

“Ovogodišnja tema je junetina. Tradicionalno se svake godine trudimo da tema bude drugačija kako bi svima bilo interesantnije. Do sad teme su bile šarolike, ali da olakšamo posao našem amaterskom, ali vrlo stručnom žiriju, ove godine je samo jedna tema zadana”, objašnjava predsjednica Udruge mještana “Čičak” Staro Čiče, Martina Podgorski.

Uz natjecanje u kuhanju, program donosi i sadržaje za djecu. ” Za našu dječicu i mlade su organizirane radionice koje će voditi članice Udruge Čičak, bit će i trampolina, face painting i igre prirodnim materijalima”, rekla je predsjednica.

Organizatori su i pripremili goste iznenađenja, kako kažu “malu pjevačku skupinu” koja će s nastupom krenuti u 15 sati, dok je degustacija natjecateljskih jela predviđena za oko 16:30.

Manifestacija se održava na livadi Stara Odra, iza vatrogasnog doma u ulici Jurja Habdelića, a posjetiteljima će put olakšati postavljeni putokazi. Organizaciju, uz Udrugu mještana “Čičak”, podupiru i mjesne udruge, DVD Staro Čiče, Podružnica udruge umirovljenika Velika Gorica, Mjesni odbor te NK Ban Jelačić, a financijski dio pokrili su lokalni sponzori te Grad Velika Gorica.

Nakon nekoliko godina u kojima je loše vrijeme odgađalo održavanje, ovog puta organizatori s optimizmom dočekuju sunčanu subotu. “Pozivamo sve ljude, male i velike, željne zabave i lijepog druženja da dođu u Staro Čiče”, poručuje Podgorski.

Nastavite čitati

Sport

Gradonačelnik i ministar otvorili radove: Počela gradnja centra za starije

U trenutku kad otvaramo radove na prvom centru za starije, preostaje nam jedino već početi planirati gradnju sljedećeg takvog centra, kazao je gradonaćelnik Ačkar, koji je gradilište obišao u društvu ministra Piletića

Objavljeno

na

Na lokaciji između Interspara i Poduzetničkog centra, uz Aveniju Pape Ivana Pavla II., počela je gradnja Centra za starije. Tom je prilikom u naš grad došao i resorni ministar Marin Piletić, koji je buduće gradilište obišao u društvu gradonačelnika Krešimira Ačkara i njegovih suradnika.

– Zadovoljstvo mi je biti ovdje, u Velikoj Gorici, i svjedočiti početku radova na jednom od najvećih centara za starije koje financira Vlada RH, što kroz nacionalni plan oporavka i otpornosti, što kroz vlastita sredstva, uz sufinanciranje lokalne zajednice. Mi smo 2023. odlučili da ćemo financirati osam, a nakon javnog poziva osigurali smo sredstva da u svakoj županiji koja se javila na poziv financiramo po jedan centar za starije i da omogućimo nove smještajne kapacitete. Još su važnije i izvaninstitucijske usluge, kao što su pomoć u kući, dnevni boravak, poludnevni boravak, dostava obroka… Na taj način, nakon desetljeća zanemarivanja ulaganja u ovaj sektor važan starijima i umirovljenicima, Vlada je pokrenula jedan od najvećih infrastrukturnih projekata socijalne skrbi – rekao je ministar Piletić i dodao:

– Centar u Velikoj Gorici omogućit će 102 smještajna kapaciteta, ali i više od 500 izvaninstitucijskih usluga, što znači da će više od 600 naših stariji moći ovdje potražiti socijalne usluge koje im nedostaju. Na taj način podići ćemo svijest, ali i ulogu lokalne zajednice u brizi za starije na dosad neviđenu razinu. Zahvaljujem gradonačelniku Ačkaru, kao i velikogoričkoj Udruzi umirovljenika, koji su prepoznali potrebe, javili se na javni poziv Vlade i zajedno s ostalih 17 centara za starije definitivno podižu kvalitetu socijalnih usluga u svojoj lokalnoj zajednici. A samim time i u Hrvatskoj.

Realizacija ovog projekta bitno će unaprijediti kvalitetu života naših starijih sugrađana, koji jedva čekaju da ta priča krene.

– Našim umirovljenicima ovaj će Centar značiti izuzetno puno. Imamo velik broj umirovljenika na području našega grada. Kao Udruga brojimo više od 2500 članova i mogu reći da smo najveća umirovljenička udruga u Zagrebačkoj županiji. Potrebna nam je jedna ovakva institucija, to nismo imali dosad i jako se veselimo onome što dolazi – kazala je Vera Šebek, predsjednica Udruge umirovljenika Velike Gorice.

Zadovoljan je, naravno, i sam gradonačelnik Ačkar, svjestan potreba naših sugrađana.

– Prvenstveno želim zahvaliti Vladi RH i našem resornom ministru Marinu Piletiću na prepoznavanju važnosti ovakvog projekta za šesti grad po veličini u Republici Hrvatskoj. Sad kad krećemo graditi ovaj dom, na nama je da počnemo planirati gradnju novog centra za starije, budući da na područuju našega grada živi gotovo 14.000 umirovljenika, a samo 2500 ih je aktivno u udrugama. Posebno je važno naglasiti da će uz 102 smještajna kapaciteta tu biti i izvaninstitucionalne usluge za naše sugrađane, koji to zaslužuju – istaknuo je gradonačelnik i nastavio:

– Ne bi ovo bilo moguće u financijskom smislu, jer tu se radi o 14,6 milijuna eura, bez pomoći Vlade RH, koja je osigurala šest milijuna eura. Nalazili smo se u trenutku koji mnogi zaboravljaju, kad nije bilo toliko novca iz europskih fondova, ali Vlada na čelu s premijerom osigurala je novac iz vlastitog budžeta kako bi ipak unaprijedila ovaj segment, koji je bio zanemaren dosadašnjih godina. Puno bi lakše bilo govoriti o centrima za starije i staračkim domovima da ih je već nekoliko izgrađeno na području grada i županije, ali činjenica je da je 2025. počela gradnja na prvom centru javne namjene na području Zagrebačke županije. Nadamo se da će radovi ići po predviđenoj dinamici i tempu te da ćemo na zadovoljstvo svih naših sugrađana što prije dobiti sve što zaslužuju.

Prema riječima resornog pročelnika Domagoja Ilečića, projekt bi trebao biti završen u sljedećih godinu i pol.

– Predviđeni rok završetka radova je proljeće 2027., nadamo se da će izvođač ispoštovati rokove iz ugovora i da ćemo kroz godinu i pol dana imati završen projekt. Izvođač radova raspolaže sa svom mehanizacijom i ljudstvom, spreman dočekuje početak radova. Ovo će biti jedan od većih domova u Hrvatskoj, na površini tri puta većoj od susjednog Poduzetničkog inkubatora, na gotovo šest tisuća kvadrata. Uz sve ostalo, u ovom će Centru biti i fizikalna terapija, što je izuzetno bitno našim sugrađanima, budući da nemamo dovoljno termina i kapaciteta. Također, tu će biti i ambulanta opće prakse, što će dodatno povećati standard zdravstvene skrbi, a ukupno gledajući dobit ćemo jedan reprezentativan objekt, koji će nuditi brojne usluge našim sugrađanima – rekao je Ilečić.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velikogorički poduzetnici zauzeli visoko 3. mjesto po neto dobiti

Prema analizi FINA-e, Gorički poduzetnici ostvarili su 205,9 milijuna eura dobiti, a ključnu ulogu odigrao je Lidl Hrvatska.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Iako je šesti grad po veličini, Velika Gorica zauzela je treće mjesto u Hrvatskoj po visini ostvarene neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Prema podacima FINA-e, tvrtke sa sjedištem u Velikoj Gorici ostvarile su 205,9 milijuna eura dobiti, što ih smješta odmah iza Zagreba i Splita.

Analiza pokazuje kako je deset najvećih hrvatskih gradova u prošloj godini imalo dominantan udio u poslovanju domaćih poduzetnika, 52,3 % poduzetnika, 54,9 % zaposlenih, gotovo dvije trećine ukupnih prihoda te čak 72 % ukupne neto dobiti, piše Gradonačelnik.hr.

Zagreb predvodi ljestvicu s 5,6 milijardi eura neto dobiti, što čini čak 78 % neto dobiti poduzetnika iz deset vodećih gradova. Iza njega slijedi Split s 294,5 milijuna eura, dok je Velika Gorica, zahvaljujući prvenstveno poslovanju tvrtke Lidl Hrvatska, treća s gotovo 206 milijuna eura. Rijeka je četvrta s 196,9 milijuna, a potom slijede Osijek (159,6 milijuna), Varaždin (150,4 milijuna), Dubrovnik (149,4 milijuna), Rovinj (143,8 milijuna), Poreč (134,7 milijuna) i Zadar (131,5 milijuna eura).

Zanimljivo je da Velika Gorica, iako treća po neto dobiti, zauzima tek deveto mjesto po broju poduzetnika, peto po broju zaposlenih i četvrto po ukupnim prihodima. To pokazuje da nekoliko velikih tvrtki može značajno utjecati na ukupne rezultate grada.

Velika Gorica se tako svrstala među vodeće gospodarske centre zemlje, a podaci potvrđuju kako njezini poduzetnici, unatoč manjem broju tvrtki u odnosu na druge gradove, ostvaruju snažne rezultate na nacionalnoj razini.

Nastavite čitati

Reporter 452 - 28.08.2025.

Facebook

Izdvojeno