Povežite se s nama

Zdravlje

Svjetski dan zdravlja: Besplatno mjerenje šećera i tlaka u centru Gorice

Objavljeno

na

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana zdravlja, patronažna služba Doma zdravlja Zagrebačke županije sutra će od 10 do 12 sati na Trgu kralja Tomsilava Velikogoričanima besplatno mjeriti tlak i razinu šećera u krvi.

 

Ovogodišnji Svjetski dana zdravlja posvećen je dijabetesu. Normalna vrijednost šećera u krvi je od 2,3 do 6,1 milimola, dok ta vrijednost poslije obroka može doći i do 10 milimola.

 

“Ove godine je tema ‘Pobijedimo dijabetes’ budući je on sada već epidemija. U dva sata, koliko akcija traje, obradimo oko 350 ljudi, a uvijek je od tri do pet posto novootkrivenih. Pacijente uputimo da se jave svom liječniku, ali i mi čim obradimo podatke, liječniku obiteljske medicine dostavimo podatke o vrijednostima izmjerenim njegovom pacijentu”, objasnila je patronažna sestra Ljubica Zrno.

HOTNEWS

Tri važna pregleda za svaku ženu i majku

Kaže se da će onaj tko nema vremena za zdravlje prije ili kasnije morati pronaći vrijeme za bolest. Zato odvojite nekoliko minuta i saznajte koja su tri važna pregleda za svaku ženu i majku.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Medicinski centar Gorica

Piše: Stefani Pavlica Srebačić

Koliko god brinule o djeci, partnerima i roditeljima, vlastito zdravlje prečesto stavljamo na kraj liste prioriteta i odgađamo preglede koje bismo trebale obaviti. Kaže se da će onaj tko nema vremena za zdravlje prije ili kasnije morati pronaći vrijeme za bolest. Zato odvojite nekoliko minuta i saznajte koja su tri važna pregleda za svaku ženu i majku.

Na pisanje ovog teksta potaknuo me nedavno obilježen Majčin dan, no pišem ga iskreno i iz pozicije supruge i majke u dobi od 50 godina, a vjerujem da će se mnoge žene pronaći u njemu.

Svaka čast svakom muškarcu koji radi isto što i majka, ali koliko god se trudile biti ravnopravne, jednostavno često napravimo korak više, preuzmemo više obveza i stavimo ih na svoja leđa.

„Uopće ne razumijem ove zadatke iz matematike, a test mi je sutra. Tko će mi pomoći?“ Mama.

„E, da, nisam vam rekla, sutra mi je roditeljski. Mora te doći.“ Tata je zauzet, ići će… mama! „Mama, znam da je kasno, ali operi mi ove hlače za sutra.“ Još i kaže mama!

Kako sam željno htjela čuti riječ „mama“ kad su mi kćeri tek progovorile, a sada mi već tutnji u glavi to silno „mama, mama, mama“ pa ih ponekad molim da više govore „tata“. Ako ste i sami majka, vjerujem da vam ovo zvuči vrlo poznato.

Postavši mama, svladala sam mnoge nove vještine: od organizatorskih, upravljačkih i učiteljskih, preko kulinarskih i vozačkih („taxi mama“), pa sve do medicinskih i sudačkih.

I zato nije neobično da mi žene liječniku odlazimo tek kada smo „baš“ bolesne te da preventivne preglede često odgađamo. Zašto? Zato jer nemamo vremena i stalno je nešto važnije od nas samih i našeg zdravlja, uostalom, ako nas ništa ne boli, dobro smo, zar ne?

„Slušaj svoje tijelo“ čest je savjet, no što ako je riječ o podmukloj bolesti koja tiho napreduje i često ne pokazuje simptome sve dok ne uznapreduje?

Opasno je misliti da, ako nemamo nikakvih simptoma, nema razloga za brigu. Rano otkrivanje bolesti doslovno može spasiti život.

Pišući blogove i članke o raznim preventivnim dijagnostičkim pretragama i prateći statistiku zastupljenosti karcinoma u Hrvatskoj, spoznala sam koliko preventivna dijagnostika znači za

naše zdravlje. U nastavku izdvajamo tri važna pregleda za svaku ženu i majku srednje životne dobi.

Zašto mnoge žene izbjegavaju mamografiju?

Rak dojke i dalje je najčešći zloćudni tumor kod žena u Hrvatskoj. Zabrinjava činjenica da u ranoj fazi bolesti često nema nikakvih simptoma. Nema boli, nema opipljive kvržice, nema upozorenja. Upravo zato liječnici toliko naglašavaju važnost preventivnih pregleda dojki.

Ultrazvuk ili mamografija? Ultrazvuk dojki češće se preporučuje mlađim ženama, dok mamografija ima ključnu ulogu nakon 40. godine života, osobito u sklopu redovitih preventivnih pregleda. Ovisno o dobi, građi dojki i obiteljskoj anamnezi, liječnik preporučuje dinamiku kontrola i kombinaciju pregleda.

Mamografija je još uvijek pregled kojega se mnoge žene boje. Neke zbog moguće boli, neke zbog straha od nalaza, a neke jednostavno zato što ih plaši sama riječ „rak“. Kao da vrijedi ono: „Nema ga ako ga ne tražiš.“

Boli li mamografija? „U načelu mamografija ne boli, ali prema mom iskustvu, ima žena koje se doista žale na bol. To je individualno i često ovisi o fazi menstrualnog ciklusa“, objašnjava dr. med. Maja Leder, specijalistica radiologije iz Medicinskog centra Gorica.

Moje osobno iskustvo je takvo da je za mene to više kratkotrajna neugoda, nego bol. Iskreno, gdje god sam radila mamografiju, a posebno u spomenutom centru, radiološki tehničari bili su strpljivi i susretljivi te su cijeli pregled učinili lakšim i ugodnijim

Mamografija bez naručivanja

Važnom prednošću ovog velikogoričkog centra smatram što se na mamografiju može doći i bez prethodne najave. Riječ je o jednom od takozvanih „walk-in“ pregleda centra (tome pripadaju i rendgenske pretrage). Pohvalno je što za umirovljenike imaju stalni popust od 15 % na sve slikovne pretrage, uključujući i mamografiju.

Redoviti ginekološki pregled

Redoviti ginekološki pregledi i Papa test imaju važnu ulogu u ranom otkrivanju promjena koje se mogu uspješno liječiti ako se otkriju na vrijeme. Upravo zato nije dobro čekati simptome jer brojne promjene u početku ne uzrokuju bol niti druge tegobe. Jednostavno, jednom godišnje to trebamo učiniti bez puno razmišljanja i odgađanja.

Žene sve više otkrivaju prednosti virtualne kolonoskopije

Zašto se upravo pregled debelog crijeva našao na mojoj listi kao treći po važnosti? Dovoljno govori podatak da je rak debelog i završnog crijeva drugi najčešći oblik raka kod žena u Hrvatskoj, odmah iza raka dojke.

Oko 40 % oboljelih od kolorektalnog raka u Hrvatskoj čine žene, a stručnjaci sve više upozoravaju i na porast broja oboljelih među mlađim osobama.

Rak debelog crijeva u ranoj fazi najčešće ne uzrokuje izražene simptome i početne simptome možemo lako pogrešno protumačiti kao:

  • menstrualni bolovi,
  • nadutost povezana s ciklusom,
  • sindrom iritabilnog crijeva,
  • posljedica stresa ili loše prehrane.

Polipi, dobroćudne izrasline iz kojih se karcinom može razviti, mogu godinama rasti bez jasnih znakova upozorenja.

Upravo zato rana dijagnostika ima presudnu ulogu. Otkrije li se na vrijeme, rak debelog crijeva u velikom broju slučajeva uspješno se liječi. Kako otkriti promjene?

Klasična ili virtualna kolonoskopija – u čemu je razlika?

Kolonoskopija je i dalje standardna metoda pregleda debelog crijeva jer omogućuje izravan uvid u stanje sluznice te uklanjanje polipa tijekom istog zahvata. No riječ je o invazivnom postupku koji zahtijeva pripremu i često primjenu sedacije, što kod mnogih izaziva nelagodu ili strah.

Virtualna kolonoskopija, poznata i kao CT kolonografija, predstavlja manje invazivnu alternativu klasičnoj kolonoskopiji.

Koje su prednosti virtualne kolonoskopije? Tijekom pregleda, kroz tanki kateter dug svega nekoliko centimetara, koji se nježno uvodi u završni dio debelog crijeva (rektum), uvodi se i ugljični dioksid kako bi se debelo crijevo proširilo i omogućilo kvalitetno snimanje.

Za razliku od klasične kolonoskopije, ne koristi se dugačka fleksibilna cijev s kamerom koja prolazi cijelom duljinom crijeva. Snimanje traje kratko, ne zahtijeva anesteziju, a osoba se odmah može vratiti svakodnevnim aktivnostima.

Računalni program izrađuje trodimenzionalni prikaz crijeva koji radiolog detaljno analizira. Ako se tijekom pregleda otkrije sumnjiva promjena, pacijent se upućuje na klasičnu kolonoskopiju radi uklanjanja polipa ili dodatne obrade.

Za mnoge žene upravo su manja invazivnost i brži povratak svakodnevnim obavezama razlog zbog kojeg je virtualna kolonoskopija prihvatljivija opcija kada razmišljamo o preventivnom pregledu. Kad sam prvi put čula za ovu pretragu, na jako malo lokacija ste je mogli napraviti, a zahvaljujući Medicinskom centru Gorica dostupna je građanima Velike Gorice i okolice.

Vrijeme za svoje zdravlje

Postoji nešto zanimljivo kod nas žena: kada dijete kašlje, isti dan tražimo pregled, kada partneru nije dobro, šaljemo ga liječniku, kada roditelji trebaju nalaze, organiziramo termine. Ali kada mi trebamo pregled, često ga odgađamo.

Budimo jednako odgovorne prema sebi kao što smo odgovorne prema svima koje volimo.

Nadam se da sam vas barem potaknula na razmišljanje o važnosti preventivnih pregleda te da ćete u svoj raspored uvrstiti i vrijeme za vlastito zdravlje.

Koliko god mi žene bile navikle brinuti o svima drugima, ponekad je najvažnije učiniti nešto i za sebe. Možda upravo jedan pregled bude razlog više da još dugo budemo tu za svoju djecu, obitelj i same sebe.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanje prof. Ingrid Prkačin povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Hrvatskog dana šećerne bolesti, koji je obilježen 14. svibnja 2026., s ciljem jačanja svijesti i prevencije, a odluku o tom datumu donio je Hrvatski sabor 2022. godine, održala je predavanje u Velikoj Gorici (Gradska vijećnica u Pučkom otvorenom učilištu, četvrtak, 14.05.2026.) prof. Ingrid Prkačin , internista, nefrolog i europski hipertenziolog iz Poliklinike Medikol, Zagreb.

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

U Hrvatskoj od šećerne bolesti boluje preko 400 tisuća ljudi, a obilježavanje uključuje javnozdravstvene akcije i edukacije poput ovog iznimno zanimljivog interaktivnog predavanja naslova: znadete li svoj kardiorenovaskularni rizik?

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Naglasak je stavljen na nedovoljno kontrolirane komponente ukupnog kardiorenovaskularnog rizika, a predavanjem je posebno istaknuto značenje dislipidemije – s fokusom na postizanje i održavanje ciljanih LDL vrijednosti, potom arterijske hipertenzije – s naglaskom na stabilnu i dugoročnu kontrolu krvnog tlaka, te pravovremeno prepoznavanje predijabetesa/inzulinske rezistencije, jer je inzulinska rezistencija temeljni patofizološki čimbenik metaboličkog sindroma i razvoja šećerne bolesti tipa 2, uzrokuje hiperglikemiju (povišena razina šećera u krvi) i dislipidemiju (povišene masnoće u krvi) te hipertenziju. Navedeni poremećaji uzrokuju povećani rizik kardiorenovaskularnih bolesti i nastaju prije razvoja šećerne bolesti tipa 2.

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Naglašena je važnost postizanja rane  i dobre regulacije  šećerne bolesti tipa 2 (dijabetesa) unutar prve godine od postavljanja dijagnoze čime se smanjuje pojavnost dijabetičkih komplikacija  poput mikrovaskularnih komplikacija (terminalna faza bubrežne bolesti, uznapredovala bolest oka, amputacije) za 39%, smrtnosti i makrovaskularnih komplikacija ( moždani udar, bolesti srca/ zatajenje srca, bolesti krvnih žila) za 29%.

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Ključna poruka predavanja, osim fokusa na izboru fiksne antihipertenzivne, antilipemične  i antidijabetičke terapije, bilo je pitanje kontinuiranog praćenja bolesnika i partnerskog odnosa pacijent-liječnik.

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Velika Gorica, 14.05.2026. Predavanje prof.dr.sc. Ingrid Prkaèin. Foto: David Joliæ/cityportal.hr

Raspravljano je o problemima u svakodnevnoj praksi jer unatoč jasnim preporukama: Značajan udio pacijenata ne postiže ciljne vrijednosti masnoća iako uzima lijekove. Trebamo li se bojati preniskih masnoća? Odgovor je ne jer se rađamo s niskim masnoćama gdje loše masnoće (LDL) iznose 1.  Poznato je da je povišen LDL  glavni uzrok ateroskleroze a njegovim sniženjem  za 1 mmol/l moguće je sniziti rizik za kardiorenovaskularne događaje čak za 22%. Zašto stoga isto ne postižemo? Da li je to problem inercije (strana liječnika)  ili adherencije (strana bolesnika) ili je prisutno obostrano?

Text: Prof.dr.sc. Ingrid Prkačin, Poliklinika Medikol, Zagreb

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Besplatni pregledi i poruke podrške: Velika Gorica obilježila Dan hitne medicine

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Morena Martinović/Cityportal.hr

U Velikoj Gorici danas je obilježen Nacionalni dan hitne medicinske službe, uz preventivnu akciju tijekom koje su građani mogli besplatno provjeriti osnovne zdravstvene pokazatelje i dobiti savjete liječnika.

Program se održavao od 9 do 13 sati ispred ispostave Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije u Ulici Matice hrvatske 5, gdje su zainteresirani imali priliku izmjeriti indeks tjelesne mase, krvni tlak, razinu šećera i lipida u krvi te zasićenost kisikom. Na temelju dobivenih rezultata, građanima su bili dostupni i individualni liječnički savjeti.

Velik odaziv građana na preventivnu akciju

Među onima koji su iskoristili priliku za pregled bila je i Mara koja kaže: „Došla sam, pročitala sam na portalu, da se danas može provjeriti tlak i šećer. Odlučila sam provjeriti svoje stanje. Podržavam djelatnike i sretan im njihov dan!“ Sličan razlog dolaska imala je i Marica: „Tu sam zato jer imam povišenu masnoću pa da si izmjerim. Djelatnicima sve najbolje i svaka im čast na njihovom radu.“

Iz Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije ističu kako je riječ o dijelu šireg ciklusa proljetnih preventivnih aktivnosti koje se provode u devet gradova s naglaskom na rano otkrivanje i prevenciju kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar zahvalio je djelatnicima hitne službe na njihovom radu: „Jedno veliko hvala svim djelatnicima Hitne medicinske službe i u ime cijele zajednice naših sugrađanki i sugrađana, čestitamo im njihov dan! Želio bih istaknuti važnost i bitnost njihovog djelovanja, njihovih postupaka koji su onda kada nam je najpotrebnije, najbitniji. Njihova stručnost, njihov entuzijazam i njihovo djelovanje je spasilo toliko života na području našeg grada.“

Kontinuirana ulaganja i razvoj sustava

Zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec također je čestitao djelatnicima njihov dan, istaknuvši njihovu ulogu u sustavu: „Danas imamo Nacionalni dan Hitne medicinske službe na razini Republike Hrvatske. Svim našim vrijednim djelatnicima Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, čestitam njihov dan. Zahvaljujem im se na doprinosu koji daju, na tome što su profesionalni, što su požrtvovani i što su uvijek tu kada naši žitelji i naši građani trebaju njihovu pomoć“

Govoreći o ulaganjima u sustav, Kolarec je naglasio: „Zagrebačka županija zna da je prijeko potrebno svake godine obnavljati vozni park. Prije svega, da imaju kvalitetna vozila, da imaju sigurna vozila, da imaju opremljena vozila. U tu svrhu smo ove godine osigurali 900 tisuća eura kako bi mogli kupiti jedanaest vozila.“

Pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje Ksenija Čuljak pridružila se čestitkama: „Pridružujem se čestitkama svim hitnjacima koji 365 dana u godini 24 sata brinu o našim hitnim stanjima i spašavaju mnoge živote. Zahvaljujem se na njihovom radu i požrtvovnosti.“ Dodatno je istaknula i proračunska izdvajanja za zdravstveni sustav: „Kako je već i prije rekao zamjenik, gotovo 1,9 milijuna eura osigurano je u proračunu Zagrebačke županije. Prije svega vodimo jako računa o nabavi automobila za hitnu medicinu, ali i za dijalizu, za sanitet. I što reći, evo, puno hrabrosti i sreće, mi smo tu da osiguramo novce, mislim da Zavod radi stabilno. Možemo jedino pozvati na razumijevanje i jednu komunikaciju koju moramo ipak u današnje vrijeme malo na višu razinu dignuti. Rade vrlo stresan i odgovoran posao i moramo im biti podrška u tome.“

Osim preventivnih pregleda, događanje je imalo i edukativnu komponentu, s ciljem približavanja rada hitne medicinske službe građanima te jačanja suradnje s lokalnom zajednicom. Djelatnici su pritom predstavljeni kao ključna karika u sustavu zbrinjavanja hitnih pacijenata.

Nacionalni dan hitne medicinske službe obilježava se svake godine 30. travnja, a proglasio ga je Hrvatski sabor 2013. godine, čime se Hrvatska pridružila državama koje nastoje dodatno istaknuti važnost i ulogu hitne medicine u zdravstvenom sustavu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal.hr

Nastavite čitati

HOTNEWS

Svjetski dan upalnih bolesti crijeva

Svjetski dan upalnih bolesti crijeva za cilj ima istaknuti teškoće s kojima se oboljeli od ove bolesti svakodnevno suočavaju, a to su prije svega smanjenje kvalitete života, radne sposobnosti i nerijetko invaliditet kao posljedica bolesti.

Objavljeno

na

Foto: AI generirano (ChatGPT / OpenAI)

Svjetski dan upalnih bolesti crijeva obilježava se 19.5., World IBD Day čiji cilj je podizanje svijesti o tim bolestima. Govoreći o upalnim bolestima crijeva (IBD – Inflammatory Bowel Disease) uglavnom razlikujemo tri bolest: Crohnovu bolest, ulcerozni kolitis te intermedijarni kolitis.

Radi se o kroničnim, upalnim bolestima koje se mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, a najmanje 20% oboljelih razboli se prije 20-te godine života, obično u dobi od 10 do 20 godina, a bolest jednako pogađa i dječake i djevojčice.

Tijek bolesti i uzroci 
Većina oboljelih simptome razvije do 30-te godine života. Tijek bolesti je takav da se u nepravilnim vremenskim intervalima izmjenjuju faze aktivne upale (faza relapsa) sa fazama remisije bolesti prilikom koje pacijenti ne osjećaju simptome, ali za sada to je još uvijek neizlječiva bolest. Uzrok je nepoznat, nedovoljno jasan, povezuje se sa poremećenim funkcioniranjem imunološkog sustava, crijevne barijere, neravnotežom mikroorganizama u crijevima, a nezanemarivi su i okolišni čimbenici u osoba koje imaju genetsku predispoziciju za razviti jedan od oblika upalne bolesti crijeva. Čak do 25% osoba sa upalnim bolestima crijeva, imaju članove obitelji sa tom bolešću.

Oblici upalnih bolesti crijeva 
Crohnova bolest može zahvatiti bio koji dio probavnog trakta, od usne šupljine do anusa. Ulcerozni kolitis zahvaća rektum i kolon, dok se intermedijarni kolitis na temelju kliničkih i dijagnostičkih kriterija, ne može sa sigurnošću svrstati ni u ulcerozni kolitis ni u Crohnovu bolest.

Crohnova bolest 
Američki liječnik Burill Crohn tridesetih godina 20. stoljeća opisao je bolest koja je po njemu dobila naziv Chronova bolest za koju je karakteristično da upalne promjene zahvaćaju sve slojeve stijenke crijeva i može se javiti u bilo kojem dijelu probavne cijevi od usne šupljine, preko jednjaka, želudca, duž tankog i debelog crijeva uključujući i analni kanal te se izmjenjuju područja upale i normalne sluznice crijeva.

Najčešći simptomi su bolovi i grčevi u trbuhu, kronični proljev u razdoblju dužem od četiri tjedna (ako je upalom zahvaćeno debelo crijevo tada stolica može biti i sa tragovima krvi ; krv i sluz u stolici rjeđi su nego kod oboljelih od ulceroznog kolitisa), vrućica, gubitak apetita i smanjenje tjelesne težine, nelagoda, umor. Simptomi mogu trajati danima, tjednima pa čak i mjesecima. Jedinstvenog testa za Chronovu bolest nema već se dijagnoza temelji na procjeni kliničkih simptoma, krvnih pretraga, nalaza slikovne dijagnostike, endoskopije i histološke procjene biopsija crijeva.

Ulcerozni kolitis
Ulcerozni kolitis za razliku od Chronove bolesti zahvaća isključivo debelo crijevo (kolon – latinska riječ za debelo crijevo; kolitis latinski izraz za upalu debelog crijeva). Upala se širi uvijek u kontinuitetu prilikom čega zahvaća samo sluznicu u obliku čireva ( ulcus je latinski izraz za čir). Upala uvijek zahvaća rektum te se može širiti prema gornjim dijelovima debelog crijeva. Simptomi uglavnom ne nastupaju naglo već se razvijaju postepeno, a obično se radi o pojavi krvi i sluzi u stolici kašaste konzistencije, bolovima i grčevima u trbuhu, velikom broju stolica koje čak mogu pacijenta buditi i noću, a nerijetko su neke od njih eksplozivne sa hitnom potrebom za pražnjenjem crijeva.

Razlikujemo četiri osnovna oblika bolesti: proktitis (upalom je zahvaćen samo rektum), lijevostrani kolitis (upalom je zahvaćen rektum, sigmoidni dio, silazni kolon), ekstenzivni kolitis (upalom je zahvaćeno debelo crijevo iznad zavoja debelog crijeva smještenog ispod slezene) i pankolitis kod kojeg je cijelo debelo crijevo zahvaćeno upalom. Kod blagog ulceroznog kolitisa, gdje je upalom zahvaćen rektum ili rektosigmoidni dio, javljaju se blaži proljevi, do četiri rijeđe, sluzave stolice dnevno uz blažu grčevitu bol i povremeno lažni nagon na stolicu. Srednje teška bolest obično zahvaća veći dio debelog crijeva. Proljevaste, krvave stolice se javljaju i do deset puta dnevno, a prisutni su i blagi trbušni bolovi, vrućica te anemija. Više od deset proljevastih stolica dnevno praćenih sa jakim grčevima, nerijetko i visokom temperaturom i obilnijim krvarenjima te gubitkom tjelesne mase uz neuhranjenost, znakovi su teškog oblika bolesti gdje je upalom zahvaćen opsežan dio debelog crijeva. Kod intenzivne i teške upale liječenje ponekada zahtjeva odstranjivanje čitavog debelog crijeva (proktokolektomiju).

Povremene ili trajne upalne promjene mogu se javiti i na organima van probavne cijevi kao što su zglobovi, koža, oči, žučni vodovi, jetra.

Liječenje i individualni pristup 
Pri odabiru liječenja upalnih bolesti crijeva, liječnici uz smjernice Europskog udruženja za Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis uzimaju u obzir i karakteristike bolesti samog konkretnog pacijenta. Taj individualni pristup liječenju koji uzima u obzir i dob bolesnika, druge pridružene kronične bolesti, psihički profil bolesnika i obiteljsku anamneza (podaci o bolestima u obitelji) svakako omogućava i aktivno sudjelovanje pacijenta u donošenju odluka o načinu liječenja. Lijekovi raspoloživi za liječenje upalnih bolesti crijeva danas su aminosalicilati, glukokortikoidi, imunosupresivi, antibiotici, biološki lijekovi.

Prehrana i čimbenici rizika 
Uloga prehrane kao čimbenika rizika za pojavu upalne bolesti crijeva, te kao potporne, ali i moguće primarne terapije današnji je izazov za sve grupe stručnjaka kojima je IBD u fokusu. Budući da svi oboljeli ne reagiraju jednako te se prehrambene preporuke razlikuju se kod različitih oblika i faza bolesti, nužan je individualni pristup prilikom kreiranja dijete za pacijenta sa upalnom bolesti crijeva. Nekakav univerzalni savjet nutricionista oboljilma od IBD-a odnosio bi se na adekvatan energetski unos od 35 – 40 kcal/kg dnevno te konzumiranje dovoljne količine proteina (1 – 1,5 g/kg tjelesne mase proteina dnevno) kako bi se održala željena tjelesna težina i osigurao adekvatan energetski unos potreban za rast i razvoj djece i adolescenata oboljelih od IBD-a. Tjelesna neaktivnost, nedostatak sna, kronični stres, industrijski prerađena hrana bogata šećerom, siromašna vlaknima dokazani su čimbenici rizika za pojavu upalnih bolesti crijeva.

Svjetski dan upalnih bolesti crijeva za cilj ima istaknuti teškoće s kojima se oboljeli od ove bolesti svakodnevno suočavaju, a to su prije svega smanjenje kvalitete života, radne sposobnosti i nerijetko invaliditet kao posljedica bolesti.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Održana velika akcija Udruge VG Dijabetičar

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Svjetskog dana zdravlja velikogorička Udruga VG Dijabetičar priredila je veliku akciju mjerenja šećera u krvi te mjerenja krvnog tlaka i otkucaja srca. Akcija je izvedena u prošli petak (17. travnja 2026.) na tri lokacije Grada Velike Gorice, u vremenu od 09 do 12 sati.

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Na štandu kod Gradske tržnice dežurali su Mira Rakarić, Ivan Vujnović i Đurđa Naglić. Na Radićevom trgu volontirali su Ružica Živanović, Lovorka Gašparac i  Branko Pavić. Na Tržnom centru mjerenja su izvodili Darko Salopek, Zlatko Žganec i Ivica Martinčević. Predsjednica Udruge Marica Varjačić bila je na usluzi spomenutim ekipama cijelo vrijeme te je otklanjala neke sitne propuste.

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon tri sata ekipe su bile vrlo zadovoljne s postignutim rezultatima: skoro 300 građana odazvalo se na ovu besplatnu akciju. Zadovoljstvo je bilo tim veće, jer su izmjerene vrijednosti bile u okviru normale, a samo nepuna 3% izmjerenih vrijednosti bilo je izvan normalnog okvira.

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 17.04.2026. Udruga VG Dijabetičar – akcija povodom Svjetskog dana zdravlja. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završene akcije vrijedni volonteri su se još družili na domjenku u restoranu Jadran.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno