ktc
Povežite se s nama

HOTNEWS

SVJETSKI DAN VODA posvećen ledenjacima, naši učenici o značenju vode za život učili na goričkom vodocrpilištu

70 % pitke vode je u opasnosti! Jeste li znali da bi ledenjak dobio svoju titulu mora imati 0,1 kvadratni kilometar? To je jednako veličini 15 nogometnih igrališta. Sada kada to znate, zamislite samo što bi se dogodilo kada bi se svi otopili…

Objavljeno

na

Svjetski dan voda 2025. usredotočit će se na temu ‘Očuvanje ledenjaka’ kako bi se istaknula ključna uloga ledenjaka u održavanju života i ciklusa vode.  

Dan ima za cilj podići svijest o izazovima koje stvara topljenje ledenjaka i poziva globalnu zajednicu da ubrza smanjenje emisije ugljičnog dioksida i provede lokalne strategije za prilagodbu smanjenju ledenjaka i nesigurnostima u tokovima vode. 

Zašto su ledenjaci važni? 

U svijetu postoji više od 275 tisuća ledenjaka. Najveći broj se nalazi u arktičkim regijama, točnije njih 44 %. Iako se čini kako su ovi ledeni divovi nešto što je daleko od nas, njihov utjecaj je značajan. 

Često ih se naziva vodenim stupovima jer se u njima nalazi gotovo 70 % svjetske pitke vode. Samim time, ledenjaci su izvor života ne samo za ljude, već i za mnoge biljke i životinje. Prema podacima UN-a, više od dvije milijarde ljudi oslanja se na topljenje ledenjaka kao svoj izvor vode. Kada se ledenjaci i snijeg tope, ta voda postaje dostupna za piće, poljoprivredu, industriju i proizvodnju energije.  

Međutim, klimatske promjene mijenjaju prirodni ciklus, utječu na količinu i brzinu topljenja leda te pridonose porastu razine mora. Kako ledenjaci postaju sve manji, u budućnosti će se smanjiti dostupnost vode pojedinim zajednicama. To bi moglo dovesti do veće borbe za vodne resurse, osobito u područjima koji se bore sa sušom.  

 Ako ne obuzdamo emisije stakleničkih plinova, oko polovice globalne mase ledenjaka bit će izgubljeno do 2100. godine. Utjecaj toga osjetit će se daleko izvan onih neposredno nizvodno od ledenjaka tvrdi geofizičar Dr. Alex Brisbourne. 

Ledenjaci koji su već dostigli svoju najveću točku otapanja s vremenom će ispuštati sve manje vode, što će dodatno smanjiti opskrbu vodom. Nadalje, ovo stanje utječe i na globalnu ekonomiju jer pogađa industrije poput poljoprivrede, hidroenergije, turizma, trgovine i transporta. 

Brojke su zabrinjavajuće 

Nažalost, topljenje ledenjaka nije novost. Od 1990. godine pa do danas, izmjerena je 20 cm viša razina mora. Premda je bilo nekih pomaka na bolje, u zadnje vrijeme se situacija znatno pogoršala. 

Foto: unsplash.com

Štoviše, u 2023. godini, ledenjaci su doživjeli najveći gubitak vode u gotovo 50 godina, što je druga godina zaredom da imamo tako drastičan pad. Svjetska meteorološka organizacija zabilježila je kako su u Švicarskoj ledenjaci izgubili 10 % mase u 2022. i 2023. godini. 

Tajnik ove organizacije, Celeste Saulo napomenuo je kako topljenje ledenjaka ugrožava dugoročnu sigurnost opskrbe vodom za milijune ljudi. Samim time, ova godina nas treba osvijestiti da problem postoji te da trebamo reagirati. 

Očuvanje ledenjaka 

Ledenjaci se tope alarmantnom brzinom, ugrožavajući milijarde ljudi koji ovise o njima kao ključnom izvoru vode. Njihovo topljenje dovodi do povećanog rizika od poplava, suša i klizišta te dolazi do povećanja razine mora. Ovaj problem prisutan je diljem svijeta, a razlog tome su klimatske promjene uzrokovane emisijama stakleničkih plinova. 

Kako bismo usporili topljenje, nužno je smanjiti emisije, održivo upravljati vodnim resursima i potaknuti globalnu suradnju. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Ovu ključnu poruku važno je prenijeti djeci

Da su ledenjaci, bez obzira na udaljenost, itekako važni za cijeli planet, doznali su učenici drugog razreda OŠ Nikole Hribara. U povodu Svjetskog dana voda o važnosti vode za život učili su na vodocrpilištu VG Vodoopskrbe gdje ih je dočekao direktor Krunoslav Višić sa suradnicima. 

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

–Kao i svake godine 22. ožujka, tako i ove godine obilježavamo Svjetski dan voda jer je voda najvrjedniji resurs za postojanje čovječanstva. Ovogodišnjim sloganom „Očuvajmo ledenjake“ pažnja je usmjerena na važnost zaštite smrznute vode na našem planetu. Naime, ledenjaci odnosno glečeri ključni su za zdravlje eko sustava, a njihovim topljenjem, uslijed globalnog zatopljenja, ugrožena je opskrba pitkom vodom – naglasio je direktor VG Vodoopskrbe.

Foto: Marija Vrbanus/Cityportal

Naš zadatak na globalnoj razini smanjiti emisije CO2 u atmosferu.

–Važno je o tome govoriti i djeci jer im usađujemo važnost brige o vodi, skrećemo im pažnju da je naš planet sve topliji i da se ledenjaci tope brže nego ikad čime vodeni ciklus postaje nepredvidljiv i sklon ekstremima. Tako su danas na vodocrpilištu s nama osnovnoškolci kojima želimo prenijeti neke važne činjenice poput one da je razina mora, zahvaljujući topljenju ledenjaka, u odnosu na 1990. godinu viša za 20 centimetara – poručio je školarcima Višić.

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Velika Gorica i Zagrebačka županija prednjače u APN zahtjevima za prvu nekretninu

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: SHOX ART/Pexels

Velika Gorica i Zagrebačka županija nalaze se među najistaknutijim područjima po broju odobrenih zahtjeva za državne potpore mladima pri kupnji ili gradnji prve nekretnine, pokazuju najnoviji podaci APN-a.

Do 8. travnja 2026. godine Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama zaprimila je ukupno 5.280 zahtjeva za povrat poreza. Riječ je o mjeri kojom država nastoji olakšati mladim građanima i obiteljima rješavanje stambenog pitanja, a dosad je odobrena isplata gotovo 27 milijuna eura.

Velika Gorica među vodećim gradovima

Posebno se ističe Velika Gorica, koja se s 130 odobrenih zahtjeva svrstava među gradove s najvećim interesom za ovu mjeru. Time se nalazi odmah iza najvećih urbanih središta poput Zagreba, Splita i Rijeke.

U kontekstu Zagrebačke županije, koja bilježi 345 odobrenih zahtjeva, jasno je da upravo ovaj prostor predstavlja jedno od ključnih područja za rješavanje stambenog pitanja mladih. Blizina glavnog grada, ali i nešto pristupačnije cijene nekretnina, očito su među glavnim razlozima pojačanog interesa.

Ukupna vrijednost odobrenih potpora dosegnula je 27.183.298 eura, a najveći broj odobrenih zahtjeva dolazi iz Grada Zagreba – njih 1.530.

Profil korisnika i cijene nekretnina

Prosječna dob podnositelja zahtjeva iznosi 32 godine, dok se dob kreće od 18 do 44 godine. Kućanstva u prosjeku imaju dva člana, a zabilježen je i primjer obitelji s čak 12 članova. Prosječna površina nekretnina iznosi 71 četvorni metar. Najmanja odobrena nekretnina ima 14 kvadrata, dok najveća doseže 259 kvadrata.

Kada je riječ o cijenama, prosjek iznosi 2.181 euro po kvadratnom metru.

Interes u cijeloj Hrvatskoj, ali fokus ostaje na metropolitanskom području

Zahtjevi su pristigli iz svih dijelova Hrvatske, a potpore su raspoređene u svim županijama. Ipak, podaci jasno pokazuju da metropolitansko područje, predvođeno Zagrebom i Zagrebačkom županijom, uz snažan doprinos Velike Gorice, ostaje u središtu interesa mladih koji rješavaju svoje prvo stambeno pitanje.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tko gleda koga? Otvorene prijave za ovogodišnje izdanje Oglede festivala

Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Oglede festival

Oglede festival objavio je javni poziv za umjetnike za izdanje koje će se održati od 1. do 3. listopada 2026. u Velikoj Gorici, s fokusom na temu „Uvijek (te) netko gleda“.

Festival, koji djeluje kao platforma za suvremene izvedbene prakse i afirmaciju nezavisne scene, ove godine traži vizualne radove koji promišljaju identitet u kontekstu suvremenog društva i digitalnog okruženja. Naglasak je na identitetu kao promjenjivom procesu koji se oblikuje kroz odnos s drugima, ali i kroz stalnu izloženost, nadzor i granice između privatnog i javnog.

Umjetnička voditeljica festivala Ana Katulić ističe: „Zanimaju nas radovi koji na različite načine promišljaju identitet kao proces i konstrukciju kroz različite politike gledanja, ne gledanja ili zabrane gledanja. Koja je pozicija moći onoga koji promatra u odnosu na onoga koji je promatran te kako taj odnos definira nečiji pogled i mogući voajerizam. Radovi bi trebali odgovoriti na pitanja različitih načina pogleda, odnosno kako gledamo i bivamo gledani, kao i pitanja nadzora, osobne izloženosti te granice između privatnog i javnog prostora u digitalnom i društvenom kontekstu današnjice“.

Natječaj je otvoren za radove iz područja vizualnih komunikacija, industrijskog dizajna, umjetnosti, fotografije, grafike i kolaža. Svi prijavljeni radovi moraju biti prilagodljivi za tisak u formatu plakata dimenzija 100×70 centimetara. Moguće je prijaviti i multimedijalne radove, poput videa, performansa ili GIF-a, pod uvjetom da imaju jasno definiranu vizualnu formu pogodnu za statični prikaz.

Prijaviti se mogu vizualni umjetnici, studenti umjetničkih i dizajnerskih smjerova, kao i mladi autori te svi zainteresirani čiji rad odgovara zadanoj temi.

O odabiru će odlučivati stručni žiri koji čine vizualni umjetnici i dizajneri Martina Granić i Mario Dobrečević te kustosica Antonia Vodanović. Bit će odabrano do šest radova za izlaganje, dok će tri najbolje ocijenjena rada biti i novčano nagrađena iz ukupnog fonda od 800 eura.

Prijave se zaprimaju putem e-mail adrese [email protected], uz naznaku „Prijava za Javni natječaj“, a potrebno je priložiti opis rada, vizualne materijale i kratku biografiju autora ili autorice.

Rok za prijavu je 27. svibnja 2026. godine.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Odlažete pravilno, osvajate bodove: RAVA sustav stigao u Veliku Goricu

Sustav omogućuje brzu i jednostavnu predaju otpada bez dodatne administracije te dodatno potiče odgovorno gospodarenje otpadom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: VG Čistoća

VG Čistoća uvela je RAVA sustav u reciklažnom dvorištu u Velikoj Gorici kako bi građane potaknula na pravilno razvrstavanje otpada kroz sustav evidencije i nagrađivanja.

Riječ je o digitalnom rješenju koje povezuje „pametnu“ vagu, mobilnu aplikaciju i sustav za praćenje predaje otpada. Korisnici prilikom dolaska u dvorište prijavljuju se putem aplikacije, predaju otpad koji se važe i evidentira, nakon čega automatski dobivaju bodove.

Sustav obuhvaća prvenstveno problematične i opasne vrste otpada poput baterija, ulja, boja, lijekova i sličnih materijala koji ne smiju završiti u miješanom komunalnom otpadu. Također uključuje i određene vrste otpada pogodne za recikliranje, poput papira, stakla i jestivog ulja.

Prikupljeni RAVA bodovi nemaju novčanu vrijednost, ali se mogu iskoristiti za različite pogodnosti unutar sustava.

Korištenje je dobrovoljno, a RAVA vaga dostupna je u Reciklažnom dvorištu Velika Gorica u Ulici Franje Kirinčića Boška 10. Sustav omogućuje brzu i jednostavnu predaju otpada bez dodatne administracije te dodatno potiče odgovorno gospodarenje otpadom.

Više informaicja pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Biciklistički spektakl: Otvorene prijave za 44. Večernjakovu biciklijadu

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Tradicionalna Večernjakova biciklijada, koja već desetljećima okuplja tisuće rekreativaca, ove će se godine održati u subotu, 13. lipnja, na ruti dugoj 21 kilometar od Zagreba do Samobora.

Start je predviđen na Trgu Franje Tuđmana u Zagrebu, dok je cilj na samoborskom Vugrinščaku, gdje će sudionike i posjetitelje dočekati cjelodnevni zabavni i glazbeni program uz bogatu gastronomsku ponudu.

Naglasak na rekreaciji i aktivnom životu

Zagrebačka županija i ove je godine pokrovitelj događaja. Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je kako biciklijada ima važnu ulogu u promociji rekreativnog sporta i aktivnog načina života, ali i u predstavljanju turističke i gastronomske ponude županije. Naglasio je i da je za razvoj sporta ove godine osigurano rekordnih 2,5 milijuna eura, što je za 840.000 eura više nego lani: „Posebno bih istaknuo novi program koji provodimo u suradnji sa Županijskim savezom za rekreaciju kroz inicijativu Sport za sve, jer želimo što više naših sugrađana, i mladih i starijih, potaknuti na aktivan način života“, pojasnio je Kolarec.

Samobor ponovno domaćin

Gradonačelnica Samobora Petra Škrobot podsjetila je da biciklijada već petu godinu zaredom završava u tom gradu.
„Ovo je peta godina zaredom da Večernjakova biciklijada dolazi ponovno u Samobor“, rekla je, dodavši da će na otvorenim bazenima biti organiziran raznovrstan program za sve generacije.

Dugogodišnja tradicija i važnost događaja

Glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić istaknuo je kontinuitet manifestacije koja traje još od 1979. godine.
„Od 1979. godine pa do danas, Večernjakova biciklijada postala je jedan od najmasovnijih rekreativno-sportskih događaja u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji te predstavlja važan dio urbanog i sportskog identiteta zagrebačkog područja“, rekao je Klarić.

Osim rekreacije, događaj promiče zdrave životne navike, zajedništvo te održivu mobilnost, potičući korištenje bicikla kao svakodnevnog prijevoznog sredstva i podizanje svijesti o sigurnom sudjelovanju u prometu.

Kako sudjelovati

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem službene stranice: www.biciklijada.hr.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno