HOTNEWS
SVJETSKI DAN VODA posvećen ledenjacima, naši učenici o značenju vode za život učili na goričkom vodocrpilištu
70 % pitke vode je u opasnosti! Jeste li znali da bi ledenjak dobio svoju titulu mora imati 0,1 kvadratni kilometar? To je jednako veličini 15 nogometnih igrališta. Sada kada to znate, zamislite samo što bi se dogodilo kada bi se svi otopili…
Svjetski dan voda 2025. usredotočit će se na temu ‘Očuvanje ledenjaka’ kako bi se istaknula ključna uloga ledenjaka u održavanju života i ciklusa vode.
Dan ima za cilj podići svijest o izazovima koje stvara topljenje ledenjaka i poziva globalnu zajednicu da ubrza smanjenje emisije ugljičnog dioksida i provede lokalne strategije za prilagodbu smanjenju ledenjaka i nesigurnostima u tokovima vode.
Zašto su ledenjaci važni?
U svijetu postoji više od 275 tisuća ledenjaka. Najveći broj se nalazi u arktičkim regijama, točnije njih 44 %. Iako se čini kako su ovi ledeni divovi nešto što je daleko od nas, njihov utjecaj je značajan.
Često ih se naziva vodenim stupovima jer se u njima nalazi gotovo 70 % svjetske pitke vode. Samim time, ledenjaci su izvor života ne samo za ljude, već i za mnoge biljke i životinje. Prema podacima UN-a, više od dvije milijarde ljudi oslanja se na topljenje ledenjaka kao svoj izvor vode. Kada se ledenjaci i snijeg tope, ta voda postaje dostupna za piće, poljoprivredu, industriju i proizvodnju energije.
Međutim, klimatske promjene mijenjaju prirodni ciklus, utječu na količinu i brzinu topljenja leda te pridonose porastu razine mora. Kako ledenjaci postaju sve manji, u budućnosti će se smanjiti dostupnost vode pojedinim zajednicama. To bi moglo dovesti do veće borbe za vodne resurse, osobito u područjima koji se bore sa sušom.
– Ako ne obuzdamo emisije stakleničkih plinova, oko polovice globalne mase ledenjaka bit će izgubljeno do 2100. godine. Utjecaj toga osjetit će se daleko izvan onih neposredno nizvodno od ledenjaka – tvrdi geofizičar Dr. Alex Brisbourne.
Ledenjaci koji su već dostigli svoju najveću točku otapanja s vremenom će ispuštati sve manje vode, što će dodatno smanjiti opskrbu vodom. Nadalje, ovo stanje utječe i na globalnu ekonomiju jer pogađa industrije poput poljoprivrede, hidroenergije, turizma, trgovine i transporta.
Brojke su zabrinjavajuće
Nažalost, topljenje ledenjaka nije novost. Od 1990. godine pa do danas, izmjerena je 20 cm viša razina mora. Premda je bilo nekih pomaka na bolje, u zadnje vrijeme se situacija znatno pogoršala.
Foto: unsplash.com
Štoviše, u 2023. godini, ledenjaci su doživjeli najveći gubitak vode u gotovo 50 godina, što je druga godina zaredom da imamo tako drastičan pad. Svjetska meteorološka organizacija zabilježila je kako su u Švicarskoj ledenjaci izgubili 10 % mase u 2022. i 2023. godini.
Tajnik ove organizacije, Celeste Saulo napomenuo je kako topljenje ledenjaka ugrožava dugoročnu sigurnost opskrbe vodom za milijune ljudi. Samim time, ova godina nas treba osvijestiti da problem postoji te da trebamo reagirati.
Očuvanje ledenjaka
Ledenjaci se tope alarmantnom brzinom, ugrožavajući milijarde ljudi koji ovise o njima kao ključnom izvoru vode. Njihovo topljenje dovodi do povećanog rizika od poplava, suša i klizišta te dolazi do povećanja razine mora. Ovaj problem prisutan je diljem svijeta, a razlog tome su klimatske promjene uzrokovane emisijama stakleničkih plinova.
Kako bismo usporili topljenje, nužno je smanjiti emisije, održivo upravljati vodnim resursima i potaknuti globalnu suradnju.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Ovu ključnu poruku važno je prenijeti djeci
Da su ledenjaci, bez obzira na udaljenost, itekako važni za cijeli planet, doznali su učenici drugog razreda OŠ Nikole Hribara. U povodu Svjetskog dana voda o važnosti vode za život učili su na vodocrpilištu VG Vodoopskrbe gdje ih je dočekao direktor Krunoslav Višić sa suradnicima.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
–Kao i svake godine 22. ožujka, tako i ove godine obilježavamo Svjetski dan voda jer je voda najvrjedniji resurs za postojanje čovječanstva. Ovogodišnjim sloganom „Očuvajmo ledenjake“ pažnja je usmjerena na važnost zaštite smrznute vode na našem planetu. Naime, ledenjaci odnosno glečeri ključni su za zdravlje eko sustava, a njihovim topljenjem, uslijed globalnog zatopljenja, ugrožena je opskrba pitkom vodom – naglasio je direktor VG Vodoopskrbe.
Foto: Marija Vrbanus/Cityportal
Naš zadatak na globalnoj razini smanjiti emisije CO2 u atmosferu.
–Važno je o tome govoriti i djeci jer im usađujemo važnost brige o vodi, skrećemo im pažnju da je naš planet sve topliji i da se ledenjaci tope brže nego ikad čime vodeni ciklus postaje nepredvidljiv i sklon ekstremima. Tako su danas na vodocrpilištu s nama osnovnoškolci kojima želimo prenijeti neke važne činjenice poput one da je razina mora, zahvaljujući topljenju ledenjaka, u odnosu na 1990. godinu viša za 20 centimetara – poručio je školarcima Višić.
CityLIGHTS
FOTO Grad koji raste iz dječjih ideja: Velika Gorica dobila svoje ‘Drvo budućnosti’
Budućnost ovoga grada pripada djeci i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.
Velika Gorica ovogodišnji Dan planeta Zemlje obilježila je instalacijom „Drvo budućnosti Velike Gorice“, koja je danas u 11 sati bila predstavljena na Trgu Stjepana Radića uz sudjelovanje gradonačelnika Krešimira Ačkara.
Poseban naglasak stavljen je na uključivanje djece – učenici trećih razreda goričkih osnovnih škola sudjelovali su u programu ispisujući svoje ideje o očuvanju okoliša i razvoju grada na simboličnim „listovima“.
Instalacija, visoka tri metra i izrađena od kartona, zamišljena je kao otvoreni prostor za poruke najmlađih o održivijoj budućnosti. Time projekt dobiva i edukativnu dimenziju, potičući djecu na promišljanje o okolišu i vlastitoj ulozi u zajednici.
Gradonačelnik Krešimir Ačkar istaknuo je važnost uključivanja najmlađih u ekološke teme od najranije dobi: “Okupili smo se po prvi puta oko našega drva budućnosti grada Velike Gorice, koja na najljepši mogući način simbolizira ono što smo danas željeli u ime Dana planeta Zemlje pokazati. Inicijativu u kojoj se naši najmlađi već od rane predškolske i školske dobi odgajaju s ekologijom, vodeći računa o svemu onome kako ćemo ostaviti planet”.
Cijeli koncept razvijen je i proizveden lokalno, u suradnji s tvrtkom Velprom, a temelji se na principima kružne ekonomije. Nakon završetka događanja, skulptura će biti u potpunosti reciklirana.
Kako bi se inicijativa proširila i na najmlađe sugrađane, mini verzije „Drva budućnosti“ bit će postavljene u 15 goričkih vrtića. Ačkar je pritom naglasio opseg aktivnosti: “Oko 15 manjih stabala je zasađeno u našim dječjim vrtićima i osnovnim školama. Ono što je jako bitno, 40 pravih stabala će se danas zasaditi. Svi zajedno moramo još više raditi, prionuti i odgojiti djecu da upozoravaju okolinu oko sebe na bitnost zaštite prirode i da čuvamo planet jer on je naš jedan jedini”.
‘Dječja zrelost je nevjerojatna’
Uključivanje djece u projekt otvorilo je i pitanje njihove percepcije ekoloških problema. Na upit o tome razumiju li dovoljno složenost problematike, gradonačelnik je poručio: “Nevjerovatno je koliko često puta se nađete u situaciji da vas iznenadi njihova zrelost. Upravo danas su oni manifestirali na najbolji mogući način svoju zrelost, gdje pohvaljujem sve one koji zajedno s njima kreativno sudjeluju u tome dijelu njihovog života. Budućnost ovoga grada pripada njima i njihove poruke ćemo probati implementirati u što kraćem vremenskom roku na zadovoljstvo svih.”
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
CityLIGHTS
Panel rasprava ‘Od ormara do otpada’: Što bacamo i koliko to košta okoliš
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice.
Problem sve većih količina odbačenog tekstila i njegov utjecaj na okoliš bio je u fokusu javne rasprave održane u Regionalnom centru kompetentnosti u Velikoj Gorici, gdje je otvorena tema odgovornijeg odnosa prema odjeći i potrošačkim navikama.
Događanje pod nazivom „Od ormara do otpada: priča o tekstilu koji bacamo” okupilo je stručnjake i predstavnike različitih institucija, a organizatori su bili Veleučilište Velika Gorica i Turistička zajednica grada Velike Gorice kao suorganizator.
U raspravi je naglasak stavljen na činjenicu da se tekstilna industrija ubrzano razvija, dok se odjeća sve kraće koristi prije odbacivanja, što dodatno opterećuje sustave gospodarenja otpadom i okoliš. Sudionici su pritom otvorili pitanje recikliranja i ponovne uporabe kao ključnih elemenata u smanjenju negativnog utjecaja.
Posebno je istaknuto kako male svakodnevne odluke potrošača mogu imati šire posljedice, te kako promjena navika može doprinijeti održivijem pristupu odjeći i smanjenju otpada u cjelini.
U panelu su sudjelovali predstavnici VG Čistoće, Gimnazije Velika Gorica, Ekonomske škole, Srednje strukovne škole, Turističke zajednice grada Velike Gorice, VEGORA-e i Veleučilišta Velika Gorica, koji su temu obradili iz različitih profesionalnih i obrazovnih perspektiva.
HOTNEWS
VIDEO Tamburaški orkestar HRT-a održao koncert u Kravarskom u spomen na Ivana Potočnika
Riječ je o 32. izdanju glazbenog programa koji je privukao brojne posjetitelje i donio prepoznatljiv tamburaški ugođaj.
CityLIGHTS
Od Malage do Berlina: Nastavnici iz Velike Gorice u korak s digitalnim trendovima
Obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju, a zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Primjena suvremenih tehnologija i inovativnih metoda poučavanja sve više oblikuje svakodnevni rad u školama, što potvrđuju i nedavne Erasmus+ mobilnosti nastavnika iz Srednje strukovne škole i Osnovne škole Eugena Kumičića.
Početkom ožujka 2026. godine, nastavnica Jasmina Tešija i pedagoginja Lea Ivanković iz Srednje strukovne škole Velika Gorica, boravile su u Berlinu u sklopu projekta „UI nije bauk, već novi nauk!“. Tijekom edukacije fokus je bio na integraciji naprednih tehnologija u nastavni proces.
Sudionici iz više europskih zemalja, među njima Španjolske, Portugala, Cipra, Islanda, Njemačke i Italije, kroz predavanja i radionice razvijali su digitalne kompetencije, ali i kritički promišljali o ulozi tehnologije u obrazovanju. Posebna pažnja posvećena je umjetnoj inteligenciji, uključujući njezinu primjenu u planiranju nastave i izradi učinkovitih uputa uz korištenje alata kao što su ChatGPT, Claude, MagicSchool, Eduaide, Diffit i Google Labs.
Radionice su obuhvatile i praktičnu izradu nastavnih materijala – od prezentacija do video sadržaja, kao i metode prikupljanja povratnih informacija od učenika. Jedan dio programa bio je posvećen proširenoj i virtualnoj stvarnosti, gdje su polaznici isprobali alate poput Class VR-a i Z spacea.
Nekoliko tjedana kasnije fokus na unapređenje nastave nastavljen je i u Malagi, gdje su učiteljice Ana Svekrić i Ivana Mišević iz Osnovne škole Eugena Kumičića sudjelovale na tečaju Game Based Learning and Gamification in the Classroom. Program je okupio i nastavnike iz Njemačke i Rumunjske, omogućivši razmjenu iskustava iz različitih obrazovnih sustava.
Za razliku od berlinske edukacije usmjerene na tehnologiju, u Malagi je naglasak bio na metodama učenja kroz igru. Kroz praktične radionice i suradničke aktivnosti istraživano je kako gamifikacija može potaknuti kreativnost, povećati motivaciju učenika i njihovo aktivno sudjelovanje u nastavi. Sudionici su pritom usvojili i nove digitalne alate te razvijali interaktivne sadržaje primjenjive u učionici.
Učiteljice ističu: „Svakako je tome doprinijela i suradnja s kolegama iz drugih zemalja te se još jednom dokazalo da su naši učenici razlog koji nas može okupiti i osigurati pregršt zanimljivih razgovora, novog usvajanja znanja i razvoja vještina.“
Iako tematski različite, obje mobilnosti povezuje isti cilj – osnažiti nastavnike za suvremeni pristup poučavanju. Dok jedni naglasak stavljaju na tehnologiju, a drugi na metodiku, zajednički rezultat je razvoj kompetencija koje će se izravno prenijeti u učionice i unaprijediti kvalitetu obrazovanja.
Fotogalerija/ OŠ E. Kumičića i Srednja strukovna škola Velika Gorica
-
HOTNEWSprije 6 danaZagrebačka županija financira liječenje u Naftalanu: poznati uvjeti i rokovi
-
Moja županijaprije 5 danaTamburaši HRT-a ispunili crkvu u Kravarskom – ovogodišnji koncert posvećen pokojnom Ivanu Potočniku
-
Vijestiprije 5 danaBez struje u više naselja, provjerite jeste li na popisu
-
CityLIGHTSprije 21 satHanka najavila koncert u Velikoj Gorici: ‘Jedva čekam da zajedno zapjevamo’