ktc
Povežite se s nama

Moja županija

Svjetski dan roda: Očuvajmo prirodna staništa bijelih ljepotica

Opstanak rode uvelike ovisi i o našem načinu života, a osobito o očuvanju tradicionalnog i prirodi prijateljskog načina poljoprivrede te života na selu. U 2018. godini na području Zagrebačke županije zabilježeno čak 265 gnijezda. U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zeleni prsten Zagrebačke županije još od 2009. godine provodi projekt pod nazivom ‘Zaštita i očuvanje bijele rode’

Objavljeno

na

U Hrvatskoj, kao i diljem svijeta, na današnji dan – 24. kolovoza obilježava se Svjetski dan roda kako bi se upozorilo na opadanje njihovog broja zbog nestanka prirodnih staništa. Opstanak rode uvelike ovisi i o našem načinu života, a osobito o očuvanju tradicionalnog i prirodi prijateljskog načina poljoprivrede te života na selu. Na području Hrvatske bijela roda stvara 70% svojih gnijezda na krovove i dimnjake stambenih ili gospodarskih kuća, 26% na stupove električne mreže i 4% na drveće.

Što znamo o bijeloj rodi?

Bijela roda (lat. Ciconia ciconia), europska je gnjezdarica. U Europi gnijezdi 180.000 do 220.000 parova roda od čega najviše u Poljskoj i Ukrajini. U Hrvatskoj gnijezdi oko 1300 parova ove vrste u kontinentalnom dijelu zemlje u selima dolina rijeka Drave, Save i Dunava. Ova vrsta ptice gradi jedno od najvećih i najtežih gnijezda u ptičjem svijetu: višegodišnje gnijezdo veliko je 180 x 180 x 80 cm, a može težiti preko jedne tone.

U suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost  Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije od 2009. godine provodi projekt ”Zaštita i očuvanje bijele rode”. Putem tog projekta se, osim prikupljanja informacija o brojnosti i stanju ovih ptica, osobama koje na svojim krovovima imaju gnijezdo roda isplaćuje naknada u iznosu od 700 kuna. Razlog je to što se krovište postepeno uništava zbog težine gnijezda. Do sada je isplaćeno preko 550.000 kuna za popravak i zamjenu krovišta zbog šteta koju gnijezda čine svojom težinom i rode gniježđenjem, a zanimljivo je da je u 2018. godini na području Zagrebačke županije zabilježeno čak 265 gnijezda!

 

Moja županija

Dođite u Samobor i upoznajte biljku koju možete vidjeti samo na dva mjesta na svijetu

Zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivosti uvrštena je na popis ugroženih vrsta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: JU Zeleni Prsten

U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje, u Samoboru će se održati digitalna izložba „Samoborska gromotulja – nepoznata ljepotica“, posvećena jednoj od najrjeđih biljnih vrsta u Hrvatskoj.

Događanje je najavljeno za subotu, 18. travnja 2026. godine na Trgu kralja Tomislava, u vremenu od 10 do 13 sati, a organizira se u sklopu projekta „Hrvatska divlja“.

Endem ograničen na samo dvije lokacije

Samoborska gromotulja ističe se kao iznimno rijedak endem – osim na području Samobora, raste još samo na jednoj lokaciji u svijetu. U ovom kraju može se pronaći u Posebnom botaničkom rezervatu Brežuljak, gdje opstaje u specifičnim i osjetljivim uvjetima staništa.

Riječ je o niskoj zeljastoj biljci prepoznatljivoj po žutim cvjetovima, koja cvate u rano proljeće. Upravo zbog svoje ograničene rasprostranjenosti i osjetljivosti, uvrštena je na popis ugroženih vrsta prema nacionalnim propisima i europskim direktivama.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, održavanje izložbe bit će odgođeno.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija dijeli 70.000 eura Hrvatima izvan RH

Najviši iznos koji pojedini prijavitelj može ostvariti iznosi 10.000 eura, dok se za pojedinačne projekte može dobiti između 2.000 i 7.000 eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija raspisala je javni poziv za dodjelu donacija Hrvatima izvan Republike Hrvatske za 2026. godinu, za što je osigurano ukupno 70.000 eura, a rok za prijavu istječe 10. svibnja.

Riječ je o financijskoj potpori namijenjenoj neprofitnim organizacijama koje djeluju izvan Hrvatske i zastupaju interese Hrvata u Bosni i Hercegovini te pripadnika hrvatskih manjina i iseljeništva diljem Europe i svijeta.

Cilj poziva je očuvanje nacionalnog identiteta, jezika i kulturne baštine, kao i poticanje različitih društvenih aktivnosti unutar hrvatskih zajednica u inozemstvu. U fokusu su i projekti koji pridonose jačanju organizacijskih kapaciteta te povezivanju s Hrvatskom i Zagrebačkom županijom.

Najviši iznos koji pojedini prijavitelj može ostvariti iznosi 10.000 eura, dok se za pojedinačne projekte može dobiti između 2.000 i 7.000 eura, ovisno o vrsti potpore.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija među vodećima po broju novih doktora znanosti – evo kako stoji u odnosu na ostatak Hrvatske

Najviše doktorata i dalje dolazi sa Sveučilišta u Zagrebu, a žene čine gotovo 58 % svih novih doktora znanosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tirachard Kumtanom/pexels.com

Zagrebačka županija našla se među pet najuspješnijih u Hrvatskoj po broju novih doktora znanosti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini u Zagrebačkoj županiji doktoriralo je 48 osoba, što je sedam više nego godinu ranije, odnosno rast od 17,1 %.

Kako prenosi Župan.hr, kada se gleda odnos prema broju stanovnika, Zagrebačka županija ima 0,15 doktora znanosti na 1.000 stanovnika. Najviše ih u tom omjeru ima Primorsko-goranska županija s 0,30, dok Splitsko-dalmatinska bilježi 0,23. Najveći dio doktorata i dalje se stječe na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je doktoriralo 64,9 % svih novih doktora znanosti u Hrvatskoj.

Žene i dalje čine većinu među novim doktorima znanosti, od ukupno 800 doktorata, 463 su ostvarile žene, što je 57,9 %.

Najviše doktorskih radova napisano je iz područja biomedicine i zdravstva (27,9 %), zatim iz tehničkih znanosti (21,1 %) te društvenih znanosti (17,7 %). Najviše novih doktora znanosti bilo je u dobnoj skupini od 30 do 34 godine.

Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u obrazovanju (42,4 %), a slijede zdravstvena zaštita i socijalna skrb s 17 %. Doktorski studij u najvećem broju slučajeva financirao je poslodavac (42 %), dok je 37,4 % doktoranada troškove podmirilo samostalno.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Županijsko natjecanje u atletici – cure iz AK Maraton VG pokupile medalje

Četiri medalje za mlade Goričanke.

Objavljeno

na

Objavio/la

Na stadionu Mladost održano je županijsko natjecanje osnovnih škola u atletici, na kojem su nastupili učenici i učenice iz cijele županije, a među njima i predstavnice Atletskog kluba Maraton Velika Gorica.

Najbolji pojedinačni rezultat ostvarila je Ana Trčak, koja je osvojila 2. mjesto u disciplini vortex. Do medalje je stigla i Ema Gilja, koja je u utrci na 60 metara osvojila 3. mjesto.

Odličan nastup imala je i Tia Weihnacht, koja je također osvojila 2. mjesto u svojoj disciplini, dok je Lea Šepčić upotpunila uspješan dan kluba osvajanjem još jedne medalje.

Nadomak postolja ostala je Sara Fabečić, koja je natjecanje završila na 4. mjestu.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Zagrebačka županija dobila četiri NPOO ugovora za škole i jednosmjensku nastavu

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačkoj županiji dodijeljena su nova sredstva za četiri školska projekta ukupne vrijednosti 7,4 milijuna eura, usmjerena na proširenje kapaciteta i poboljšanje uvjeta rada u školama.

Ugovore za projekte izgradnje, rekonstrukcije i opremanja osnovnih škola uručili su predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar Radovan Fuchs i ravnatelj SAFU-a Dragan Jelić. Riječ je o dijelu šireg investicijskog ciklusa kojim se želi omogućiti rad u jednoj smjeni i razvoj cjelodnevne škole.

Četiri projekta na području županije

Najveći pojedinačni iznos, 4,7 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osiguran je za dogradnju Osnovne škole Bistra. Projekt uključuje nove učionice, sportsku dvoranu i uređenje okoliša, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,8 milijuna eura, pri čemu će ostatak financirati Zagrebačka županija.

U Dugom Selu planirana je izgradnja manje sportske dvorane uz Osnovnu školu Josipa Zorića, za što je odobreno 1,2 milijuna eura, dok će županija osigurati dodatna sredstva do ukupnih 1,7 milijuna eura.

Na jaskanskom području predviđena je izgradnja dviju manjih sportskih dvorana – u područnim školama Desinec i Cvetković. Za te projekte iz NPOO-a je osigurano ukupno 1,5 milijuna eura, dok će ostatak sredstava, do ukupne vrijednosti od oko 3,4 milijuna eura, također pokriti županija.

Zamjenik župana Ervin Kolarec istaknuo je značaj ovih ulaganja:

„Kada govorimo o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, za 22 školska objekta koja ćemo raditi i nadograđivati, do sada smo ishodili 98 milijuna eura bespovratnih sredstava, a ukupna vrijednost je 121 milijun eura. Dakle, ovu razliku od 23 milijuna eura osigurat će Zagrebačka županija iz vlastitog proračuna. Također ovdje želim istaknuti da je Zagrebačka županija prijavila još pet školskih objekata i vjerujemo da ćemo uskoro dobiti i odluku i popisati ugovore te da ćemo na kraju imati 27 školskih objekata koje ćemo graditi. Moram istaknuti da je to doista povijesno ulaganje u školstvo, povijesno ulaganje u naše mlade i naše najmlađe sugrađane na području Zagrebačke županije.“

Cilj – jednosmjenska nastava i bolji uvjeti

Ukupno gledano, Zagrebačkoj županiji je kroz NPOO do sada odobreno 98 milijuna eura za 22 školska objekta, čija ukupna vrijednost doseže 121 milijun eura.

Premijer Plenković naglasio je da je na nacionalnoj razini već dodijeljeno 340 ugovora vrijednih dvije milijarde eura. Ravnatelj Osnovne škole Bistra Eduard Kovačević osvrnuo se na značaj projekta za lokalnu zajednicu: „Mi smo škola s oko 600 učenika u zadnjih desetak godina. Radili smo dugo vremena u tri smjene. Danas polako prelazimo na rad u jednoj smjeni što čini izuzetno zadovoljstvo. Također, želim napomenuti da smo kraj koji se razvija, koji se izgrađuje, gdje nam svakodnevno dolaze novi ljudi, novi doseljenici, gdje se povećava broj djece i to će činiti vjerojatno našu školu u budućnosti perspektivno na način da ćemo kroz kvalitetniji sustav obrazovanja moć postići bolje rezultate“.

Realizacijom ovih projekata očekuje se rasterećenje postojećih kapaciteta i stvaranje uvjeta za kvalitetniji obrazovni sustav, osobito u sredinama koje bilježe rast broja učenika.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji s Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno