Povežite se s nama

Vijesti

Sveti Nikola – bogati, a skromni biskup, čija se dobrota pamti i danas

Osim što od ovog omiljenog sveca možemo naučiti kako se živi vjera i ljubav, mogli bismo se inspirirati i njegovim skromnim načinom života kakav je vodio usprkos materijalnom bogatstvu kojim je bio okružen od rođenja.

Objavljeno

na

Blagdan je svetog Nikole, i vjerujemo kako su se brojna dječica jutros probudila bar pet minuta ranije i pohitala prema svojim dobro očišćenim čizmicama, koje su spremno noćas ostavljene na prozorima. Jer, znaju to i veliki i mali, upravo na imendan ovog dobrostivog biskupa, 6. prosinca, počinje doba blagdanskog darivanja, kojemu se najviše vesele upravo najmlađi.

No, osim što zasigurno već znate da je bio dobrostivi biskup, koji je ujedno bio i imućan, ali je sa svojim bogatstvom bio široke ruke pomažući siromašnima, dok je sam živio skromno, te da je zaštitnik djece i pomoraca (jer smiruje uzburkano more), znate li i zašto baš na današnji datum djecu dočekuju darovi u čizmicama, što se nekad poklanjalo i kako je ovaj običaj uopće započeo?  

Ilustracija Sveti Nikola daruje djecu

Sveti Nikola rođen je u 3. stoljeću u Patari na poluotoku Male Azije, u imućnoj obitelji, a ime je dobio po stricu, biskupu Nikoli. No, roditelji su mu umrli dok je bio još dijete, pa je kao jedinac naslijedio pravo bogatstvo. I već odmalena započeo svoj put pomaganja čovjeku u nevolji. Legenda tako kaže kako je sveti Nikola čuo kako mu susjed, koji je imao tri kćeri, nakon gubitka službe postao toliko siromašan da nijednoj nije mogao osigurati miraz za udaju. Nažalost, otac je u planu imao preko lijepih kćeri doći do novaca, a njihov dobri susjed čuo je njihove vapaje kako bi zaštitile čast i poštenje. I krenuo je u akciju i to pod okriljem noći!

Napunio je vreću zlatnicima i ubacio kroz prozor sobe u kojoj su spavale kćeri osiromašenog susjeda. Ujutro njihovoj sreći nije bilo kraja i otac je sad mogao omogućiti udaju prvoj kćeri. Ubrzo je ubačena i druga vreća sa zlatnicima, pa su uskoro zazvonila zvona za udaju i druge kćeri. Oca je zanimalo tko je tajanstveni dobročinitelj, pa je skriven čekao kraj prozora. No, sveti Nikola se nije želio razotkriti, pa je treća vreća sa zlatnicima ubačena kroz dimnjak – ravno u čizmice treće djevojke koje su bile uz ognjište! I tako je sveti Nikola očuvao djevojke od zlih namjera njihova oca. Legenda dalje kaže kako je sveti Nikola nastavio darivati djecu koja su imala samo jedan par čizmica, a kad je ostario, njegov su tajnoviti zadatak nastavili roditelji. I tako jenastao običaj ostavljanja darova u čizmicama  u noći s 5. na 6.prosinca.

‘Sveti Nikola pruža vreću sa zlatnicima kroz prozor’, Gerard David, ulje na drvetu/National Gallery of Scotland

Sveti Nikola je umro 6.prosinca 343. u Miri današnjem Demreu u Turskoj, gdje je služio kao biskup. Ostao je zapamćen kao borac protiv nepravde i istinski dobročinitelj, koji je širio poruku ljubavi prema bližnjima. Upravo je tom ljubavlju prema čovjeku činio čuda i proglašen je svetim.

A što je sa šibama? E, za to je zaslužan njegov pratitelj Krampus koji te djeci, nikako drage darove, obično zlatne boje, poklanja djeci koja nisu poslušna. I dok je običaj darivanja za svetog Nikolu nekad bio više simboličan, pa su se u čizmicama kao darovi nalazile jabuke, naranče, mandarine, orasi, pokoji slatkiš, danas je priča dijametralno suprotna.

Osim što od ovog omiljenog sveca možemo naučiti kako se živi vjera i ljubav, mogli bismo se inspirirati i njegovim skromnim načinom života kakav je vodio usprkos materijalnom bogatstvu kojim je bio okružen od rođenja.

 

Naslovna fotografija: Sveti Nikola/gospa-lurdska.hr

Moja županija

Kontinuirani razvoj sporta donosi nove prilike za županiju

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija zaslužila je ulazak u utrku za naslov Europske regije sporta 2027., čijim bi osvajanjem osvojila priznanje najatraktivnije regije u razvoju sporta i promicanju zdravog načina života u Europi.

Partner udruženja ACES iz Bruxellesa, Berislav Čižmek, danas je uručio certifikat o prihvaćanju kandidature zamjeniku župana Ervinu Kolarecu.

– Ovim aktom Zagrebačka županija dokazuje svoju sposobnost ispunjavanja svih kriterija za ulazak u završnu fazu izbora za Europsku regiju sporta 2027. Nastavit ćemo kontinuirano pratiti razvoj i kvalitetu sportskih programa i infrastrukture u tekućoj godini – rekao je Čižmek te istaknuo kako će posebna pažnja biti posvećena dostupnosti sporta svim građanima, zajedničkom djelovanju županije i lokalnih zajednica te dugoročnoj održivosti sportskih politika.

Zagrebačka županija u 2026. godini izdvaja rekordnih 2,5 milijuna eura za razvoj i rad sportskih saveza i klubova, školski sport, parasport, sportsku rekreaciju, nagrađivanje uspješnih sportaša te organizaciju velikih sportskih događanja te za izgradnju i obnovu sportskih dvorana, igrališta i terena. Također je odobreno 88,4 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a za gradnju i dogradnju školskih objekata.

– Kontinuiranim ulaganjima pokazujemo da sport u Zagrebačkoj županiji nije trošak, nego ulaganje u zdravlje i kvalitetu života građana. Vjerujem da će naš rad, rezultati i energija naših sportaša biti prepoznati i nagrađeni ovim europskim priznanjem – rekao je Kolarec, ističući da Zagrebačka županija ima sve što je potrebno za osvajanje titule Europske regije sporta 2027.

Završna odluka i svečana dodjela priznanja održat će se krajem 2027. godine u Europskom parlamentu u Bruxellesu.

Foto: Zagrebačka županija

Nastavite čitati

Vijesti

Pronađeno rješenje za odvoz otpada u Kučama! VG Čistoća dogovorila novi termin

Objavljeno

na

Izazovi s otežanim pristupom komunalnim vozilima u Ulici Franje Lučića u Kučama, o kojima smo izvjestili ranije, dobili su konkretno rješenje. VG Čistoća je s izvođačem radova dogovorila novi model odvoza, kojim se nastoji osigurati što redovitije pražnjenje spremnika unatoč rekonstrukciji prometnice.

Prema dogovoru, komunalni otpad na toj će se lokaciji odvoziti u ranim jutarnjim satima, između 6 i 7 sati, prije početka građevinskih radova. Time bi se trebalo izbjeći preskakanje spremnika i dodatna kašnjenja u rasporedu.

Građani su pozvani da svoje spremnike iznesu večer prije planiranog odvoza, kako bi komunalna vozila mogla nesmetano obaviti posao u dogovorenom terminu.

Nastavite čitati

Vijesti

Hrana koja ne ide u smeće – inicijativa za održivije navike

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrana koja završi kao otpad predstavlja gubitak vrijednih resursa. Taj „višak“ mogao bi postati pomoć najugroženijim skupinama društva.

Kao inicijativa za sprečavanje bacanja hrane, Kaufland u Hrvatskoj provodi preventivne i donacijske aktivnosti u sklopu projekta „Reci neću hrani u smeću“.

U posljednjih sedam godina donirano je više od 1700 tona voća i povrća, preko milijun komada pekarskih proizvoda te više od 500 tisuća prehrambenih proizvoda pred istekom roka trajanja.

Zamislite to ovako: ova količina vitamina teži kao 85 punih šlepera koji bi, poredani jedan iza drugoga, stvorili kolonu dugu čak 1,5 kilometar, a pekarski proizvodi činili bi traku dugu preko 160 kilometara što je jednako udaljenosti od Zagreba do Rijeke.

Uspoređujući s prethodnom godinom, količina doniranih pekarskih proizvoda, voća i povrća  u 2025. godini porasla je za 25%, dok je za broj doniranih prehrambenih proizvoda pred istekom roka trajanja zabilježen rast od čak 130%.

Kao jedan od vodećih trgovačkih lanaca, Kaufland prepoznaje svoju odgovornost i nastavlja razvijati inicijative usmjerene na borbu protiv food waste-a te poticati odgovornije upravljanje hranom, svjestan kako su održive promjene moguće samo kroz kontinuiran i zajednički angažman.

Nastavite čitati

Vijesti

Obnova Starog grada Lukavca u punom jeku! Radovi vrijedni 400 tisuća eura traju do ljeta

Cilj je završiti radove u roku od četiri mjeseca i omogućiti održavanje tradicionalne Jurjevske proslave u obnovljenom prostoru.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Plemenita opčina turopoljska/FB

Druga faza radova na Starom gradu Lukavcu službeno je započela 6. veljače, a izvodi je građevinska tvrtka Manigra Bau, koja je na javnom natječaju dobila posao vrijedan 400 tisuća eura. Riječ je o fazi konstruktivne obnove dvorca, a radovi bi trebali trajati 120 dana, s ciljem dodatnog statičkog ojačanja objekta i uređenja pročelja.

U ovoj fazi obnove izvode se ključni konstruktivni zahvati koji bi trebali dodatno učvrstiti povijesnu građevinu. Predviđeno je ojačavanje uglova zidova, dodatno učvršćivanje svodova prizemlja te zahvati na zidovima atrija i pročelja. Radovi uključuju i žbukanje svih pročelja te soboslikarske radove, čime će dvorac dobiti i vidljivo obnovljen vanjski izgled. U sklopu zahvata uklanjaju se i postojeće zatege, a cilj je dugoročno stabilizirati objekt.

Planovi ne staju samo na ovoj fazi. Do kraja godine planira se i uređenje poda atrija, kao i priprema dokumentacije za budući unutarnji postav. Paralelno se očekuje i dovršetak glavnog projekta za vanjsko uređenje park-šume, koji je trenutačno u postupku usuglašavanja s konzervatorima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko je jaka poduzetnička scena u Zagrebačkoj županiji?

17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba na kraju 2025.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija ponovno se svrstava među ključne poticatelje razvoja gospodarstva Republike Hrvatske.

Prema podacima s kraja prošle godine, najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja, odmah nakon Grada Zagreba, bilježe Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka, Osječko-baranjska te Zadarska županija, koje se izdvajaju kao vodeće gospodarske sredine u zemlji.

Udio veći od 5 % registriranih pravnih osoba ostvaruju Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka županija (6,8%), koje isti poredak drže i prema broju fizičkih osoba.

Važno je istaknuti kako je Zagrebačka županija na kraju prošle godine imala je 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, uz gotovo 13 tisuća trgovačkih društava te više od 6.300 obrta i slobodnih zanimanja.

Prema strukturi vlasništva na razini županija, najveći udio subjekata u privatnom vlasništvu bilježi Grad Zagreb (87,7 %), potom Istarska (84,9 %) i Zagrebačka županija (84,5 %).

Trgovina na malo, Ostale uslužne djelatnosti i Građevinarstvo čine top tri djelatnosti u pogledu zastupljenosti registriranih i aktivnih subjekata. Slijede ih Prerađivačka industrija te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno