Povežite se s nama

Vijesti

Sveti Nikola – bogati, a skromni biskup, čija se dobrota pamti i danas

Osim što od ovog omiljenog sveca možemo naučiti kako se živi vjera i ljubav, mogli bismo se inspirirati i njegovim skromnim načinom života kakav je vodio usprkos materijalnom bogatstvu kojim je bio okružen od rođenja.

Objavljeno

na

Blagdan je svetog Nikole, i vjerujemo kako su se brojna dječica jutros probudila bar pet minuta ranije i pohitala prema svojim dobro očišćenim čizmicama, koje su spremno noćas ostavljene na prozorima. Jer, znaju to i veliki i mali, upravo na imendan ovog dobrostivog biskupa, 6. prosinca, počinje doba blagdanskog darivanja, kojemu se najviše vesele upravo najmlađi.

No, osim što zasigurno već znate da je bio dobrostivi biskup, koji je ujedno bio i imućan, ali je sa svojim bogatstvom bio široke ruke pomažući siromašnima, dok je sam živio skromno, te da je zaštitnik djece i pomoraca (jer smiruje uzburkano more), znate li i zašto baš na današnji datum djecu dočekuju darovi u čizmicama, što se nekad poklanjalo i kako je ovaj običaj uopće započeo?  

Ilustracija Sveti Nikola daruje djecu

Sveti Nikola rođen je u 3. stoljeću u Patari na poluotoku Male Azije, u imućnoj obitelji, a ime je dobio po stricu, biskupu Nikoli. No, roditelji su mu umrli dok je bio još dijete, pa je kao jedinac naslijedio pravo bogatstvo. I već odmalena započeo svoj put pomaganja čovjeku u nevolji. Legenda tako kaže kako je sveti Nikola čuo kako mu susjed, koji je imao tri kćeri, nakon gubitka službe postao toliko siromašan da nijednoj nije mogao osigurati miraz za udaju. Nažalost, otac je u planu imao preko lijepih kćeri doći do novaca, a njihov dobri susjed čuo je njihove vapaje kako bi zaštitile čast i poštenje. I krenuo je u akciju i to pod okriljem noći!

Napunio je vreću zlatnicima i ubacio kroz prozor sobe u kojoj su spavale kćeri osiromašenog susjeda. Ujutro njihovoj sreći nije bilo kraja i otac je sad mogao omogućiti udaju prvoj kćeri. Ubrzo je ubačena i druga vreća sa zlatnicima, pa su uskoro zazvonila zvona za udaju i druge kćeri. Oca je zanimalo tko je tajanstveni dobročinitelj, pa je skriven čekao kraj prozora. No, sveti Nikola se nije želio razotkriti, pa je treća vreća sa zlatnicima ubačena kroz dimnjak – ravno u čizmice treće djevojke koje su bile uz ognjište! I tako je sveti Nikola očuvao djevojke od zlih namjera njihova oca. Legenda dalje kaže kako je sveti Nikola nastavio darivati djecu koja su imala samo jedan par čizmica, a kad je ostario, njegov su tajnoviti zadatak nastavili roditelji. I tako jenastao običaj ostavljanja darova u čizmicama  u noći s 5. na 6.prosinca.

‘Sveti Nikola pruža vreću sa zlatnicima kroz prozor’, Gerard David, ulje na drvetu/National Gallery of Scotland

Sveti Nikola je umro 6.prosinca 343. u Miri današnjem Demreu u Turskoj, gdje je služio kao biskup. Ostao je zapamćen kao borac protiv nepravde i istinski dobročinitelj, koji je širio poruku ljubavi prema bližnjima. Upravo je tom ljubavlju prema čovjeku činio čuda i proglašen je svetim.

A što je sa šibama? E, za to je zaslužan njegov pratitelj Krampus koji te djeci, nikako drage darove, obično zlatne boje, poklanja djeci koja nisu poslušna. I dok je običaj darivanja za svetog Nikolu nekad bio više simboličan, pa su se u čizmicama kao darovi nalazile jabuke, naranče, mandarine, orasi, pokoji slatkiš, danas je priča dijametralno suprotna.

Osim što od ovog omiljenog sveca možemo naučiti kako se živi vjera i ljubav, mogli bismo se inspirirati i njegovim skromnim načinom života kakav je vodio usprkos materijalnom bogatstvu kojim je bio okružen od rođenja.

 

Naslovna fotografija: Sveti Nikola/gospa-lurdska.hr

Vijesti

Policija upozorava! Sezona biciklista i motociklista kreće, oprez na cestama je ključan

PU zagrebačka apelira na bicikliste, mopediste, motocikliste i vozače romobila da poštuju pravila i prilagode brzinu kako bi se spriječile nesreće.

Objavljeno

na

Objavio/la

S dolaskom ljepšeg vremena i početkom sezone vožnje na dva kotača, PU zagrebačka uputila je apel biciklistima, mopedistima, motociklistima i vozačima osobnih prijevoznih sredstava da povećaju oprez u prometu te vode računa o vlastitoj, ali i sigurnosti drugih sudionika. Cilj je smanjiti broj prometnih nesreća i ozlijeđenih osoba na cestama.

Iz policije poručuju kako svi koji sudjeluju u prometu na dva kotača moraju poštovati prometna pravila i voditi računa o svojoj sigurnosti, ali i sigurnosti drugih.

Voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti istaknula je da policija provodi preventivne akcije kako bi se spriječile nesreće prije nego što se dogode.

“Svaki je sudionik u cestovnom prometu jednako važan, te kontinuirano slične aktivnosti provodimo vodeći računa i o vozačima na četiri kotača ali i onima najranjivijima… pješacima”, poručila je voditeljica Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću Marija Goatti.

Policija podsjeća da svi dijelimo iste ceste te da je važno međusobno poštovanje. Posebno naglašavaju potrebu prilagodbe brzine kako bi se smanjio broj prometnih nesreća i ozlijeđenih.

Nastavite čitati

Vijesti

Bez struje u dijelovima grada i okolice – objavljen raspored radova

Radovi su planirani kroz tri dana, od utorka do četvrtka.

Objavljeno

na

Objavio/la

Stanovnike Velike Gorice i okolnih mjesta idućih dana očekuju planirani prekidi opskrbe električnom energijom zbog radova na elektroenergetskim postrojenjima distribucijske mreže. Radovi će se provoditi na području Terenske jedinice Velika Gorica, a bez struje će ostati dijelovi Kuča, Mraclina te pojedine ulice u samom gradu.

Prvi prekid očekuje se u utorak 7. travnja, u razdoblju od 9 do 14 sati, kada će bez električne energije biti dio naselja Kuče. Prekid se odnosi na Ulicu Franje Lučića (kućni brojevi 1–57 i 2–36), dok će Ulica Mije Fabijančića-Miškova i Ulica Augusta Šenoe biti u prekidu u cijelosti.

Dan kasnije, u srijedu 8. travnja, od 8 do 10 sati, prekid opskrbe najavljen je za dio naselja Mraclin. Bez struje će biti Ulica braće Radića (kućni brojevi 26–110 i 21A–163B), kao i Ulica Vladimira Nazora te Ulica Ladislava Galekovića, obje u cijelosti.

U četvrtak 9. travnja radovi se sele u Veliku Goricu, gdje će od 10:30 do 12 sati bez struje biti dio centra grada. Prekid će obuhvatiti Trg Stjepana Radića (kućni brojevi 1–4 i 10–12), Ulicu Matice hrvatske (kućni brojevi 22–32) te Ulicu Nikole Bonifačića (kućni brojevi 9–15).

Kao i uvijek, radovi se odgađaju u slučaju loših vremenskih uvjeta.

Nastavite čitati

Vijesti

Gotova nova cesta u Gradićima – spojene Hercegovačka i Dalmatinska

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Mjesni odbor Gradići/ Facebook

Cesta između Dalmatinske i Hercegovačke za mnoge je godinama bila prečica iz jedne ulice u drugu. No, dobra vijest je da te dvije ulice sada napokon spaja aslaftirana cesta.

Iz MO Gradići ističu kako bi nova prometnica trebala olakšati kretanje kroz spomenuti dio, posebno pješacima.

“Cesta je dovršena pred Uskrs, simbol novih početaka i zajedništva. Veliko hvala gradonačelniku Krešimiru Ačkaru i svim gradskim službama i tvrtkama koje su sudjelovale u ovom projektu”, poručuju iz Mjesnog odbora.

Nastavite čitati

Najave

Otvorene prijave za Girls Code Camp 2026 – besplatan STEAM kamp za djevojke

Kamp u Mariji Bistrici namijenjen je djevojčicama od 12 do 15 godina koje žele učiti programiranje i robotiku bez predznanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pexels.com

Otvorene su prijave za Girls Code Camp 2026, besplatan edukativni kamp namijenjen djevojčicama u dobi od 12 do 15 godina iz cijele Hrvatske koje žele naučiti osnove programiranja, robotike i digitalnih tehnologija. Kamp će se održati u Mariji Bistrici, u terminima tijekom lipnja i kolovoza 2026., a prijave su otvorene do 1. lipnja. Broj mjesta je ograničen.

Program se provodi u okviru projekta She Creates Change i inicijative EIT Urban Mobility, s ciljem poticanja interesa djevojčica za STEM područja te razvoja digitalnih i kreativnih vještina. Sudionice će kroz praktične radionice i timski rad učiti kako tehnologija može pomoći u rješavanju stvarnih izazova, posebno u području održive urbane mobilnosti i razvoja pametnih gradova.

Kamp se održava u Parku drvenih skulptura u Mariji Bistrici, gdje će edukativni dio biti povezan s boravkom u prirodi i aktivnostima na otvorenom. Organizatori ističu kako je program osmišljen tako da djevojčicama pruži poticajno i sigurno okruženje u kojem mogu razvijati ideje, učiti kroz praksu i suradnju te steći više samopouzdanja u korištenju tehnologije.

Prijaviti se možete ovdje.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija raste najbrže u Hrvatskoj! od 2015. do danas skočila najviše po BDP-u

Od 2015. do 2023. bilježi najveći prosječni godišnji rast BDP-a po stanovniku, a rast su najviše pogurali građevina, poljoprivreda i uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Burak The Weekender/pexels.com

Zagrebačka županija bilježi najbrži rast BDP-a po stanovniku u Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2023. godine, pokazuje analiza zagrebačkog Ekonomskog instituta. Prema tim podacima, županija je u osam godina rasla prosječno oko 6,5 % godišnje, što je najviše među svim županijama. Odmah iza nje je Brodsko-posavska županija s prosječnim godišnjim rastom od oko 6,4 %, dok je Ličko-senjska na trećem mjestu s oko 5,4 %. U skupini najbrže rastućih su i Varaždinska te Koprivničko-križevačka županija, obje s rastom od oko 5,3 % godišnje. Hrvatski prosjek u tom razdoblju iznosio je oko 4,3 %.

Kako prenosi Župan.hr, iako je po rastu na vrhu, Zagrebačka županija po samoj razini BDP-a po stanovniku u 2023. godini zauzima četvrto mjesto u Hrvatskoj, s iznosom od oko 18.500 eura po stanovniku. Ispred nje su Primorsko-goranska županija s oko 23.500 eura, Istarska s oko 22.900 eura te Dubrovačko-neretvanska s oko 19.900 eura. Varaždinska županija je odmah iza, s oko 18.100 eura po stanovniku.

Prosjek na razini Hrvatske iznosio je oko 20.500 eura, što znači da su iznad tog prosjeka, uz Grad Zagreb, samo dvije županije.

Prema analizi, rast Zagrebačke županije najviše se oslanjao na rast bruto dodane vrijednosti u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, građevinarstvu te uslužnim djelatnostima poput trgovine, prijevoza i skladištenja, kao i smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Snažan rast zabilježen je i u financijskom sektoru te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Na razini većih regija, najniži BDP po stanovniku u 2023. godini imala je Panonska Hrvatska s oko 13.900 eura, što je više od 30 posto ispod državnog prosjeka. Sjeverna Hrvatska bilježi oko 17.300 eura, Jadranska Hrvatska oko 19.200 eura, dok jedino Grad Zagreb odskače s oko 34.500 eura po stanovniku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Reporter 458 - 31.03.2026.

Facebook

Izdvojeno