Vijesti

Sveti Nikola – bogati, a skromni biskup, čija se dobrota pamti i danas

Osim što od ovog omiljenog sveca možemo naučiti kako se živi vjera i ljubav, mogli bismo se inspirirati i njegovim skromnim načinom života kakav je vodio usprkos materijalnom bogatstvu kojim je bio okružen od rođenja.

Objavljeno

prije 2 godine

6. prosinca 2023.

Objavio/la

Goga Kiš

Blagdan je svetog Nikole, i vjerujemo kako su se brojna dječica jutros probudila bar pet minuta ranije i pohitala prema svojim dobro očišćenim čizmicama, koje su spremno noćas ostavljene na prozorima. Jer, znaju to i veliki i mali, upravo na imendan ovog dobrostivog biskupa, 6. prosinca, počinje doba blagdanskog darivanja, kojemu se najviše vesele upravo najmlađi.

No, osim što zasigurno već znate da je bio dobrostivi biskup, koji je ujedno bio i imućan, ali je sa svojim bogatstvom bio široke ruke pomažući siromašnima, dok je sam živio skromno, te da je zaštitnik djece i pomoraca (jer smiruje uzburkano more), znate li i zašto baš na današnji datum djecu dočekuju darovi u čizmicama, što se nekad poklanjalo i kako je ovaj običaj uopće započeo?

Ilustracija Sveti Nikola daruje djecu

Sveti Nikola rođen je u 3. stoljeću u Patari na poluotoku Male Azije, u imućnoj obitelji, a ime je dobio po stricu, biskupu Nikoli. No, roditelji su mu umrli dok je bio još dijete, pa je kao jedinac naslijedio pravo bogatstvo. I već odmalena započeo svoj put pomaganja čovjeku u nevolji. Legenda tako kaže kako je sveti Nikola čuo kako mu susjed, koji je imao tri kćeri, nakon gubitka službe postao toliko siromašan da nijednoj nije mogao osigurati miraz za udaju. Nažalost, otac je u planu imao preko lijepih kćeri doći do novaca, a njihov dobri susjed čuo je njihove vapaje kako bi zaštitile čast i poštenje. I krenuo je u akciju i to pod okriljem noći!

Napunio je vreću zlatnicima i ubacio kroz prozor sobe u kojoj su spavale kćeri osiromašenog susjeda. Ujutro njihovoj sreći nije bilo kraja i otac je sad mogao omogućiti udaju prvoj kćeri. Ubrzo je ubačena i druga vreća sa zlatnicima, pa su uskoro zazvonila zvona za udaju i druge kćeri. Oca je zanimalo tko je tajanstveni dobročinitelj, pa je skriven čekao kraj prozora. No, sveti Nikola se nije želio razotkriti, pa je treća vreća sa zlatnicima ubačena kroz dimnjak – ravno u čizmice treće djevojke koje su bile uz ognjište! I tako je sveti Nikola očuvao djevojke od zlih namjera njihova oca. Legenda dalje kaže kako je sveti Nikola nastavio darivati djecu koja su imala samo jedan par čizmica, a kad je ostario, njegov su tajnoviti zadatak nastavili roditelji. I tako jenastao običaj ostavljanja darova u čizmicama u noći s 5. na 6.prosinca.

‘Sveti Nikola pruža vreću sa zlatnicima kroz prozor’, Gerard David, ulje na drvetu/National Gallery of Scotland

Sveti Nikola je umro 6.prosinca 343. u Miri današnjem Demreu u Turskoj, gdje je služio kao biskup. Ostao je zapamćen kao borac protiv nepravde i istinski dobročinitelj, koji je širio poruku ljubavi prema bližnjima. Upravo je tom ljubavlju prema čovjeku činio čuda i proglašen je svetim.

A što je sa šibama? E, za to je zaslužan njegov pratitelj Krampus koji te djeci, nikako drage darove, obično zlatne boje, poklanja djeci koja nisu poslušna. I dok je običaj darivanja za svetog Nikolu nekad bio više simboličan, pa su se u čizmicama kao darovi nalazile jabuke, naranče, mandarine, orasi, pokoji slatkiš, danas je priča dijametralno suprotna.

Osim što od ovog omiljenog sveca možemo naučiti kako se živi vjera i ljubav, mogli bismo se inspirirati i njegovim skromnim načinom života kakav je vodio usprkos materijalnom bogatstvu kojim je bio okružen od rođenja.

Naslovna fotografija: Sveti Nikola/gospa-lurdska.hr

Vijesti

Područna knjižnica Galženica slavi 45 godina! Pripremili su posebnu pogodnost za osobe rođene na ovaj datum…

Područna knjižnica Galženica obilježava značajnu obljetnicu, a tim povodom nudi besplatan upis građanima rođenima na dan svojeg otvaranja.

Objavljeno

prije 7 sati

16. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Područna knjižnica Galženica 26. studenoga 2025. obilježit će 45 godina rada, a tim povodom svim građanima rođenima upravo na taj datum omogućit će besplatan upis u Gradsku knjižnicu Velika Gorica.

Knjižnica je otvorena 26. studenoga 1980. u prostoru Doma kulture, gdje djeluje i danas. Prvotno je bila dio tadašnjeg Bibliotečno-informacijskog centra, ustrojbenog dijela Narodnog sveučilišta Juraj Kokot, a nalazila se u prizemlju Doma kulture na oko 200 četvornih metara. Zajedno sa središnjim odjelom u Zagrebačkoj ulici i knjižnom stanicom u Podbrežnici činila je mrežu narodne knjižnice u Velikoj Gorici.

Godine 1999. postaje jedan od odjela samostalne Gradske knjižnice Velika Gorica, nakon što se ta ustanova izdvojila iz sastava Narodnog sveučilišta sukladno Zakonu o knjižnicama. Tijekom desetljeća malen početni fond postupno je rastao te danas broji oko 60.000 svezaka.

Obljetnički datum tako će biti obilježen gestom za građane. Tako, svi rođeni 26. studenoga, nakon što proslave svoj rođendan, mogu produžiti do knjižnice i ostvariti besplatan upis.

Nastavite čitati

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

prije 1 dan

15. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.