CityLIGHTS

Svestrana Mihaela Pavić nova je predsjednica Rotaract kluba Velika Gorica

Objavljeno

prije 4 godine

1. kolovoza 2021.

Objavio/la

Svake godine prvog srpnja Rotaract klub Velika Gorica ima predaju vlasti. Nakon prošlogodišnje predsjednice Monike Božurić, na čelo ove humanitarne organizacije došla je Mihaela Pavić, mlada 23-godišnja studentica na Veleučilištu Velika Gorica koja nas je upoznala s djelovanjem i akcijama goričkog Rotaracta.

-Riječ je o neprofitnoj udruzi koja se bavi humanitarnim radom, odnosno različitim akcijama humanitarnog tipa. U našem gradu djelujemo šest godina, te nam broj članova varira. Susreti su nam jednom tjedno, najčešće nedjeljom, sastanemo se, družimo i dogovaramo planove. – počinje priču Mihaela.

-Naša godina službeno počinje 1.srpnja, no, sa službenim sastancima zbog godišnjih odmora počinjemo u rujnu. Trenutno imamo oko 12 članova, u potrazi smo za novima i tko god nam se želi pridružiti dobro nam je došao. Super bi bilo da nam se pridruže muški članovi, jer za sad imamo samo našeg Lovru.

Kad se prijavite, imate kandidaturu, treba doći na određen broj sastanaka, napraviti prezentaciju o sebi kako bi vas postojeći članovi upoznali. Trebate imati najmanje 18 godina starosti. Dostupni su na društvenim mrežama, najčešće prijavu možete obavite preko Google formsa i onda vam jave kad će biti prvi sastanak.

-Moje su sad dužnosti započeti novu rotarijansku godinu, odrediti prvi sastanak na kojem ćemo donijeti daljnje planove i ciljeve, koje ćemo akcije pokrenuti. Prošla godina bila je izazovna, nadam se da ova neće biti takva i da sastanke nećemo morati održavati online jer puno smo konstruktivniji i efikasniji kad se negdje nađemo nego preko ekrana. Također, dužnosti su mi održavati redovite sastanke, posjećivati ostale akcije, ići na međunarodna putovanja, završiti seminar za predsjednike…

Mihaeli mandat traje godinu dana. Rotaract ima svoj Statut prema kojemu funkcioniraju, ali svaka nova ideja je dobro došla. Vjeruje, ukoliko će sama davati neke prijedloge da će oni biti prihvaćeni obzirom da su svi željni i akcija, i međusobnih suradnji.

-Ono što bih voljela u godini kada sam na čelu Rotaracta je da nam se poveća članstvo, jer svaka nova osoba sa sobom nosi barem dvije nove ideje, neke nove mogućnosti i vidike. Također voljela bih i da su nam neka vrata više otvorena, da proširimo neke suradnje, no znam da sve dolazi u svoje vrijeme.

Bez obzira na sve izazove u prošloj godini koji su ih pratili, ponosni su na sve što su napravili, a posebno na posljednju akciju koja je bila usmjerena na jednu sigurnu kuću na području Zagrebačke županije na koju ih je uputio gorički Centar za socijalnu skrb jer u gradu nemamo takvih ustanova.

-Krenuli smo u projekt vezan uz sigurnu kuću jer smo u tom trenutku kad se rodila ideja u klubu bile samo mi cure, slavile smo petu obljetnicu našeg goričkog Rotaracta i donijele smo odluku da napravimo nešto baš samo za žene. To je bila jedna doista velika i zahtjevna akcija, ali presretni smo jer smo je uspješno završili. Akcija nam se produžila na čak godinu i pol, no iznimno smo zadovoljni s realizacijom. Radilo se o oko 16 vrata i uspješno smo ih promijenili. 13 nešto mi, a nešto u suradnji sa sigurnom kućom, te im je sada puno ugodnije jer su dobili i vrata sa zvučnom izolacijom radi koje im je omogućena privatnost što je tamo iznimno bitno.

Naravno bilo je tu još puno akcija, a Mihaela ih se rado prisjeća.

-Jedna od akcija bila je usmjerena na djecu iz Centra za odgoj i obrazovanje. Oni su za Božić napravili listu želja, a mi smo im bili Djed Božićnjak. Za tu akciju mi smo se odrekli svojih malih znakova pažnje koje si međusobno darujemo te smo usrećili djecu iz Centra. Bilo je to baš lijepo i posebno emotivno.

– U lipnju smo imali akciju usmjerenu na ukazivanje koliko je veliko menstrualno siromaštvo, jer to je jedna goruća tema o kojoj možemo i moramo puno govoriti. Također smo u akciju krenuli jer smo većina djevojke i svjesne smo koliko je to skupo i da si te potrepštine ne može svatko priuštiti. Jako smo zadovoljni kako je sve prošlo, jer osim što smo prikupljali potrepštine, imali smo otvoren i žiro-račun na kojem je prikupljeno dosta financijskih sredstava. Akciji su se pridružili i naši prijatelji iz drugih Rotaract klubova, upravo uplatom sredstava budući nisu mogli osobno doći i podržati ovu priču. Skupili smo na kraju jako puno higijenskih potrepština.

Također, i oni prate prijatelje iz drugih Rotaract klubova, bilo da je riječ o onima iz Zagreba, Međimurja, Slavonskog Broda, Splita…Korona ih je malo spriječila u međusobnom druženju i već su željni da se vide i podruže.

Tu su i twin clubovi, a riječ je o dva kluba iz različitih zemalja Rotary Internationala (RI) koji su uspostavili jake veze i dogovorili se da će se udružiti kako bi dovršili poseban program. To može biti u obliku međunarodnog projekta usluge, razmjene prijateljstva ili kulturne razmjene.

-Mi smo do sada imali twinnig s klubom Rotaract Torino Europea, te nam je u planu ove godine twining s Rotaract Beograd centrom.

Rotaract klub u Velikoj Gorici postoji šest godina, ali Goričani i nisu toliko upoznati s njihovim djelovanjem. Iako se trude informirati javnost putem društvenih mreža to nije dovoljno, a uz njih se vežu i razne predrasude poput onih da su tamo članovi isključivo oni “dubokog” džepa. Zapravo je riječ o mladim ljudima, najčešće studentima, pojedinci rade.

-Ovo je organizacija mladih koji se trude dati svoj doprinos za boljitak zajednice. Mi se trudimo da to najčešće bude u našem gradu, da ovdje nešto potaknemo i da se to vidi. Nisam sigurna da su društvene mreže dovoljne da dođemo do ljudi, ali mislim da nam je PR stvarno dobar i aktualan. Naši mediji nas svi stvarno prate, i tu smo zadovoljni.

Iako je tek na početku mandata, Mihaela već ima neke ciljeve ispred sebe koje bi voljela ostvariti.

-Ono što mi je želja, nakon što smo napravili stolariju u sigurnoj kući, ostao je jedan detalj koji je “šaka u oko”, a riječ je o stubištu. Kad vidite kako to izgleda jasno je da se tu nešto mora napraviti. Riječ je o starom drvenom stubištu, koje samo što ne popuca, ispod su rupe, a tamo borave bebe koje pužu. To je nešto što im je jako potrebno. Želim da to završimo i da na kraju možemo reći da smo promijenili kompletnu stolariju u sigurnoj kući.

Na početku svake godine iz Rotaracta vole sjesti za stol, svatko da neki prijedlog i onda donesu planove za dalje. Financiraju se iz članarina koje su 40 kuna mjesečno, koje dobro dođu za potrošni materijal, a tu su i neki dodaci koje im omogući distrikt 1913.

Mihaela studira upravljanje u kriznim uvjetima na Veleučilištu Velika Gorica, a završila je turističku gimnaziju.

-Sve je to spoj ljubavi prema turizmu, kriznim situacijama, menadžmentu. Voljela bih raditi u odnosima s javnošću i nadam se da ću to i ostvariti. To je plan i za diplomski studij.

A osim što studira, od nedavdno predsjeda Rotaractom, iz bogatog životopisa izdvaja svoje novo, možemo reći zanimanje.

-Otkad je otvoren Centar za posjetitelje Grada Velike Gorice radim tamo kao studentica po potrebi. Jako volim Turopolje, i sretna sam što mogu ljudima približiti ljepote ovoga kraja. Zahvaljujući tome dobila sam priliku sudjelovati na Interprete Europe u sklopu Kulturame u kojoj sudjeluje pet turističkih zajednica, tamo učimo za interpretatora baštine. Mi to kažemo fenomen, odnosno atrakciju s našeg područja, bilo da je riječ o Muzeju Turopolja, bio to Tur, Park dr.Franje Tuđmana, Franjo plemeniti Lučić ili Stjepan Radić, ljudima sve to na zanimljiv način pokušamo to približiti. Važna je interakcija, a ne samo suhoparne činjenice koje se mogu naći i u knjigama. Jedan od primjera je Franjo plemeniti Lučić, da pitamo ljude, npr. jesu li znali da je on bio jedan od orguljaša u katedrali u Zagrebu, da imamo glazbenu školu nazvanu po njemu…

Put do interpretatora kulturne baštine nije jednostavan, ali ako nešto volite, ništa nije teško.

-Imala sam pismeni i usmeni dio, odnosno interpretacijski govor u kojem sam govorila o našoj narodnoj nošnji, i općenito o tradicijskoj odjeći ovoga kraja, a za europski certifikat još trebam napraviti domaću zadaću, odnosno interpretacijsku turu. Nadam se id a će mi taj certifikat otvoriti neka nova vrata. Nadam se da ćemo od rujna krenuti s interpretacijskim turama, da će to naši ljudi prepoznati, da će nam se pridružiti i zajedno s nama upoznavati ljepote i čari našega Turopolja.

Od malena je putovala s roditeljima, i obišla je puno prekrasnih destinacija od kojih posebno ističe Izrael, ali isto tako koliko voli svoje Turopolje i Veliku Goricu voli i prekrasno mjesto Kali na Jadranu za koji kaže da dok u Gorici živi, tamo Živi i uživa.

-To je rodno mjesto moga dide. Svi najvažniji koraci u mojemu životu dogodili su se tamo, od prvog zubića, prvog koraka, do prve riječi. Morsko sam dijete, tamo mi je velik broj prijatelja i svaki Slobodan korak iskoristim da budem tamo. Jednog dana možda tamo preselim, to je otok, tamo je sve opuštenije i lagodnije, volim reći da mi jedan dan traje 48 sati. A ovdje ništa ne stižem.

Mihaela uz sve što smo do sad naveli voli pisati, čitati, istraživati razna neotkrivena blaga materijalne i nematerijalne kulturne baštine, te smo sigurni da će još puno toga moći dati zajednici I u njoj ostaviti traga.

Povezane teme:hotnews MIHAELA PAVIĆ Rotaract klub Velika Gorica

CityLIGHTS

EKSKLUZIVNA FOTO GALERIJA! Poznati redatelj odabrao Veliku Goricu za snimanje povijesnog spektakla!

Uz Ranch Kurilovec smjestio se filmski set na kojem se snima dokumentarno-igrani serijal i igrani film – jedinstveni filmski projekt u Hrvatskoj.

Objavljeno

prije 1 tjedan

7. srpnja 2025.

Objavio/la

Marija Vrbanus

Raskošne i realistične kulise, mnogobrojni statisti i glumci, antička moda…nešto što danas obično možemo vidjeti na američkim filmskim setovima, redatelj Božidar Domagoj Burić doveo je u naš grad, na zemljište uz Ranch Kurilovec.

Riječ je o ekranizaciji života rimskog imperatora Dioklecijana, čija nas velebna palača u Splitu danas podsjeća na bogatu povijest. I dok se film bazira i na povijesnim zapisima i fikciji, serijal se temelji na povijesnim činjenicama.

Foto: Gianna Kotroman

Uz mnogobrojne lokacije u Hrvatskoj gdje su već snimane scene, ova naša odabrana je zbog terena koji može izdržati teške blokove kulisa, ali i radi blizine grada Zagreba, budući da je to produkcijski HRT-ov projekt.

Pogled na detalje ovog spektakularnog filmskog seta ne bismo imali da nije naše radijske voditeljice jutarnjeg programa City radija Gianne Kotroman, inače i TV glumice, a koja je na sceni utjelovila lik bogate Rimljanke. Pauzu između snimanja scena iskoristila je za razgovor s glumcima, kostimografkinjama ali i samim redateljem, tako da doznajemo sve detalje ovog zahtjevnog projekta.

–Ovo je dvojni projekt. Jedan je igrani film a drugi je igrano-dokumentarna serija i sve snimamo zajedno. Snimanje je vrlo zahtjevno, između ostalog i zbog toga što je jezik filma latinski, i to ne onaj koji se uči u školi, već onaj iz doba Dioklecijana. Snimali smo u studiju HRT-a, u Splitu u Dioklecijanovoj palači, Ježeviću u Damatinskoj zagori, ali i diljem Europe za potrebe dokumentarnog dijela projekta, profesore s Cambridgea, Oxsforda, Potsdama – ispričao je Burić, a kako je inače profesor povijesti i arheologije, intrigira ga i nadahnjuje povijesna tematika.

Dodao je kako je film Dioklecijan povijesni spektakl, s elementima drame i misterije, ali i scena akcije.

Foto: Gianna Kotroman

–Znamo da Hollywoodu ne možemo parirati, nemamo tih novaca, ali imamo bolju priču, sigurno bolju od drugog nastavka Gladijatora s kojim publika nije bila pretjerano oduševljena. Priča je temelj, bez obzira na produkciju. Ako je priča uvjerljivo prikazana, film je uspio i nadam se da će se publici svidjeti – poručuje redatelj.

U igranom filmu su 42 govorne uloge, a u glavnim ulogama su naši poznati glumci Amar Bukvić i Nataša Janjić koji utjelovljuju cara i Prisku, zatim Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Dragan Despot, Anja Šovagović Despot, Marinko Prga i ostale poznata imena s hrvatske glumačke scene, a posebnu ulogu, i to onu prezentera, ima i Mladen Badovinac iz TBF-a. Gianni je otkrio da se na sceni osjeća “kao doma”.

–Ja sam svojevrsna poveznica Dioklecijana sa današnjim, modernim Splitom, recimo dajem jedan humoristični odmak od ozbiljne strane priče. Strašno uživam u ovom cijelom projektu, sa svima sam na ti, dolazim vesel na posao…ono, baš uživam! – rekao je Mladen, također od glave do pete transformiran u Rimljanina.

Foto: Gianna Kotroman

Kako doznajemo, snimanje se kalendarski proteže kroz dvije godine, no utrošeno je 75 snimateljskih dana, budući na opsežnu produkciju i scenografiju koju hrvatska produkcija nije mogla izvesti u kraćem roku.

Potrebno je vjerno izgraditi građevine toga doba, opremiti scenu rekvizitima, poput nekadašnje tržnice i pomagala, posuđa…dakle, u potpunosti uprizoriti povijesne lokalitete, kao što je Rimski forum i pločnike.

Foto: Gianna Kotroman

No, uz realističnu scenografiju, apsolutno je zadivljujuća i kostimografija, a sva odjeća šivana je po narudžbi, objasnila je Ana Kala Kovačević koja je zajedno sa Željkom Franulović radila na tom dijelu projekta.

– Svi kostimi, sve cipele, svi dodaci – sve se posebno radilo za ovaj projekt. Bilo je teško naći prirodne tkanine, no uspjeli smo pronaći zamjene ali da izgleda vjerodostojno. Period cara Dioklecijana je kasna antika i tada su se događale velike promjene u odijevanju. Recimo, pod utjecajem Germana u modu ulaze hlače, koje do tada Rimljani nisu nosili, zatim razlika u staležima bila je vidljiva u odijevanju, pa su recimo Patriciji kao pripadnici visokog staleža imali ukrasne trakice na odjeći s čime smo početno imali problem, jer kod nas nismo imali gdje nabaviti. Također, iscrtavali smo i izrađivali vojničke odore u dvije boje s dvije oznake, kako bi se razlikovala vojska cara Karina i cara Dioklecijana. Nama je najdraži dio projekta, u biti, istraživački dio. I tu smo zaista puno radili na detaljima, upravo zbog tog perioda promjena, i kacige su poprimale drugačiji izgled, tako da je taj dio posla bio zanimljiv, težak i izazovan – ispričala je Kovačević, a kako je nadalje objasnila, jednako je zahtjevno izrađivati muški i ženski kostim toga doba, što zbog modnih noviteta poput rukava na tunikama, što zbog puno detalja koji su tada bili “in”.

Raskošna moda antike bila je zahtjevna za kostimografkinje/Foto: Gianna Kotroman

Osim ekskluzivnih fotografija sa scene, dobili smo i malu ekskluzivu oko izlaska filma i serije iz radne u finalnu verziju.

– Krajem godine sve bi trebalo biti odrađeno, a kad se film i serijal finaliziraju, najprije će se film predstaviti na festivalima, zatim u kinima, dok će televizijska publika seriju na malim ekranima dočekati iduće godine na jesen – najavio je redatelj Božidar Domagoj Burić, koji stoji iza jednog od do sada najvećih projekata Hrvatske radio televizije.

FOTO galerija:

Glumci Jerko Maričić i Dragan Despot na setu

Mali statisti vrijeme između snimanja scena krate igrajući društvene igre

Mladen Badovinac i Gianna Kotroman

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije do Crkve bl. Alojzija Stepinca

Objavljeno

prije 4 tjedna

20. lipnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Večernja sveta misa na svetkovinu Tijelova u Velikoj Gorici (četvrtak, 19. lipnja 2025.) bila je s početkom u 18:30 sati ispred župne crkve Navještenja Blažene Djevice Marije.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon mise slijedila je Tijelovska procesija gradskim ulicama prema župnoj crkvi bl. Alojzija Stepinca gdje je bio i svečani završetak.

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 19.06.2025. Blagdan Tijelova. Procesija od Crkve NBDM do Crkve bl. Alojzija Stepinca. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Blagdan Tijelova je blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tevenovela s turopoljskim snagama! Filip i Gianna zajedno u sceni vjenčanja

Goričke glumačke snage – poznati kazališni, televizijski i filmski glumac i televizijski voditelj Filip Detelić rodom iz Buševca i gorička radijska voditeljica City radija i glumica Gianna Kotroman, snimili zajedničku scenu u popularnoj seriji Nove TV ‘”U dobru i zlu”.

Objavljeno

prije 1 mjesec

7. lipnja 2025.

Objavio/la

Redakcija Cityportala

Naša Gianna Kotroman, koja vas radnim danom budi u programu City radija Velika Gorica, našla se u novoj TV ulozi. Ovoga puta ulozi matičarke.

Pridružila se velikom setu na snimanju hrvatske serije, koja svake večeri gledatelje “priljubi” uz male ekrane.

Odglumila je dio scene vjenčanja koju su gledatelji s nestrpljenjem i napetošću iščekivali jer se do zadnjeg trenutka nije znalo hoće li Toma Benčić (Filip) oženiti Niku Sriću, svoju ljubav u seriji “U dobru i zlu”, koja je nedavno prikazana na Novoj TV, a gledatelji su u utorak mogli pogledati posljednju epizodu ove serije prije ljetne stanke.

– Snimanje je bilo interesantno i izazovno sa puno glumaca i statista tzv. masovka. Da bi scena nakon ton/kamera/akcija bila snimljena, osim teksta i uživljavanja u ulogu, treba znati svoju poziciju ispred kamera, naučiti tekst svih koji glume, budući da nema ubacivanja “preko reda ” i na kraju odraditi posao najbolje moguće – opisala je Gianna.

Očito joj ova uloga leži, budući da je već jednom utjelovila matičarku.

–U “Larinom izboru” vjenčala sam Dinka i Lejlu a glumila sam i serijama “Ljubav u zaleđu”, “Kumovi”, “Sjene prošlosti”, “Blago nama”, a u seriji “Drugo ime ljubavi” pojavila sam se u ulozi medicinske sestre Mirjana Šikić, gdje sam morala savladati naglasak. Svaka uloga nosi svoje, nova ekipa, tekst, drugačiji karakter u koji se moraš uživiti, ali bez obriza na to, snimanje na setu je vrlo interesantno i dinamično, malo remek djelo u nastajanju – dodala je.

Spomenimo kako je upravo ulogom medicinske sestre Mirjane Šikić bila dio glumačke ekipe koja je osvojila nagradu za najbolju regionalnu seriju.

Kaže da se i dalje veseli novim projektima i novim ulogama, jer je to neprocjenjivo iskustvo, a mi se pitamo, nakon matičarke i medicinske sestre, u koju će sljedeću ulogu uskočiti?

Nastavite čitati

CityLIGHTS

FOTO Održan međunarodni Oldtimer susret u Velikoj Gorici

Objavljeno

prije 1 mjesec

31. svibnja 2025.

Objavio/la

David Jolić

Međunarodni Oldtimer susret u organizaciji Hrvatske kulturne Zajednice Mainz (Njemačka), Wheels for Europe i Oldtimer kluba Turopolje održan je danas (subota, 31.05.2025.) u Velikoj Gorici na prostoru kod Muzeja Turopolja.