Velika Gospa, službeno svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, jedan je od najvećih katoličkih blagdana, a u Hrvatskoj i državni praznik. Prema crkvenom vjerovanju, Marija, na kraju svog zemaljskog života nije umrla poput drugih ljudi, nego je, tijelom i dušom, uznesena u nebesku slavu. Taj čin, potvrđen kao dogma 1950. godine od pape Pija XII., simbolizira ono čemu svaki vjernik teži, a to su vječni život i blizinu Bogu.

Za mnoge, blagdan Velike Gospe je i prilika da se podsjete kako je Marija bila obična žena iz malog mjesta, koja je svoj život posvetila ljubavi i služenju drugima. Njezina priča o hrabrosti, povjerenju i poniznosti i danas inspirira ljude različitih uvjerenja. Zato ovaj blagdan ne ostavlja ravnodušnima ni one koji ne dijele vjersku praksu jer u njemu prepoznaju univerzalne vrijednosti koje nadilaze granice religije.

Najveći priljev vjernika u našoj okolici danas pristiže u Vukovinu gdje su mise u 7, 9, 11 i 18 sati, a središnje misno slavlje u 11 sati predvodit će mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.

Podsjećamo građane da obrate pažnju na privremenu regulaciju prometa koja je trenutačno na snazi zbog ovog blagdana.

Stiže svima omiljeni tip vikenda, a to je produženi vikend. Osim jednog dana duže, ovaj vikend donosi šaroliku ponudu događaja s kojima ga možete ispuniti i kvalitetno iskoristiti vrijeme. Na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, brojna će mjesta u okolici Velike Gorice i šireg zagrebačkog područja okupiti vjernike, ali i sve one željne dobre zabave i kulturnih doživljaja. Od tradicionalnih procesija i misa u Vukovini, Pokupskom i Sisku, preko koncerata i druženja, pa sve do mirisnih vinskih večeri u Zagrebu i uzbudljivih utrka formula, pred nama je je još jedan vikend čiji je izbor raznovrstan i primamljiv.

Vukovina – Velika Gospa

Vukovina će u petak, 15. kolovoza, ponovno postati središte okupljanja vjernika iz Turopolja i drugih dijelova Hrvatske. Svetište će ugostiti četiri mise, u 7, 9, 11 i 18 sati, a središnje misno slavlje u 11 sati predvodit će mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački. Vjernici se već danima pripremaju kroz devetnicu, a svaki dan u svetište dolaze hodočasnici. Nakon duhovnog dijela, održat će se koncert popularne grupe Dalmatino, za koji su ulaznice dostupne putem Entria.

Pokupsko – Dan općine i proslava Velike Gospe

Uz Vukovnu, Pokupsko će u petak, 15. kolovoza, također svečano obilježiti blagdan Velike Gospe, ali i Dan općine. Program počinje u 10 sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za poginule hrvatske branitelje, nakon čega slijedi procesija i svečana sveta misa u 11 sati. U 13 sati u Vatrogasnom domu održat će se svečana sjednica Općinskog vijeća, na kojoj će načelnik Božidar Škrinjarić i predsjednik vijeća Stjepan Šuica predstaviti projekte i planove za budućnost. Na sjednici će biti dodijeljena i priznanja pojedincima i kolektivima zaslužnima za razvoj zajednice.

Sisak – Velika Gospa na Viktorovcu

Za one koje žele van zagrebačke županije, Sisak će također obilježiti blagdan Velike Gospe. Tamo će se, također 15. kolovoza, tradicionalno proslaviti u crkvi sv. Marije na Viktorovcu. Jutarnju misu u 10 sati predvodit će mons. Drago Balvanović, misionar u Peruu, dok će središnje misno slavlje u 19 sati voditi župni vikar vlč. Kristijan Pezić. Ova proslava, koja okuplja brojne vjernike iz Siska i okolice, dio je bogate hrvatske tradicije štovanja Blažene Djevice Marije.

Velika Gorica – FS Alpe Adria

Za one koji traže uzbuđenje, Velika Gorica ovih dana nudi pravi spektakl, međunarodni događaj FS Alpe Adria na stazi Bugatti Rimac u Mičevcu. Više od 1600 mladih inženjera i vozača iz preko 60 timova iz cijelog svijeta natječe se 15. i 16. kolovoza u utrkama formula, prezentirajući tehnička rješenja budućnosti. Posjetitelji će, uz utrke, moći isprobati profesionalne vozačke simulatore, razgledati futurističke superautomobile i sudjelovati u STEM radionicama. Također, imat ćete priliku vidjeti i neke od naših timova. Ulaznica stoji 8 eura.

Zagreb – Le Grič

Ako volite romantičnu atmosferu i laganu glazbu, subotnja večer u Zagrebu ima savršen recept. Manifestacija Le Grič, koja se održava svake subote u kolovozu, 16. kolovoza od 19 do 24 sata pretvorit će Vrazovo šetalište pokraj Muzeja grada Zagreba u oazu svjetlosti svijeća, mirisa domaćih vina i zvukova violine, gitare i ukulela.

Bilo da tražite mir i duhovnu obnovu, glazbeni užitak, romantičnu šetnju pod svjetlom svijeća ili zvuk motora i miris guma na stazi, ovaj produženi vikend pred nama nudi ponešto za svakoga. Od Vukovine do Zagreba, od Pokupskog do Siska, kolovoz nas podsjeća koliko su tradicija, zajedništvo i dobra zabava snažno utkane u ritam našeg kraja. Zato, isplanirajte vikend i uživajte u onome što vas najviše veseli.

Vrućine, žuti, narančasti meteoalarmi, sve nas to malo baca iz ravnoteže. Neki kažu da je zima bolja od ljeta i pozivaju se na onu staru “ne možeš toliko skinuti sa sebe tijekom ljeta, koliko možeš obući preko zime”. U prijevodu, nema pomoći… ili ipak ima?

Kako bi vam olakšala muke ili vas barem dobro nasmijala, naša Gianna Kotroman otkrila je kompliaciju za borbu protiv vrućina pod nazivom “Top funny trikovi protiv vrućine i pećnice”, a oni su:

• Lezite na hladne kupaonske pločice
• Napunite balone vodom i polijevajte se s njima s klincima, potrošite i susjedovu zalihu vode.
• Rashladite auto, zabetonirajte ga mokrim ručnicima
• Dišite kao lav, svako malo isplazite jezik, ali pripazite kome
• Spavajte u zamrzivaču.
• Idite u shopping sa suncobranom i kapom koja ima ventilator. Svi će vas gledati i biti vam zavidni.
• Napravite šišanac, malo kraći friz spašava stvar
• Privremeno iselite ljubimce iz kreveta jer kako su grijalice zimi, tako su i ljeti (bacite i njega pod tuš)
• Ugasite sve električne uređaje (ne vrijedi za aparat protiv komaraca)
• Prije spavanja, bacite plahtu i jastučnicu u friž
• Većinu stvari obavljajte na podu, dolje je bolje i hladnije.
• Laganini, ne pregrijavajte mozak ako ne morate i meditirajte. Mantranje je dobro kod svakog životnog problema, pa tako i kod vrućina.

Ako ovo ne pomogne, sve je izgubljeno.

Za one kojima se humor otopio tijekom ljeta kao sladoled, napominjemo da je riječ o zabavnom sadržaju. Ipak je ležanje na pločicama druga najveća smrtna opasnost nakon propuha.

Tijekom ljetnih vrućina, zatvoreni automobil izložen suncu može se ugrijati i preko 60°C u svega nekoliko minuta. Stručnjaci upozoravaju da takvi uvjeti nisu opasni samo za ljude i životinje, već i za niz predmeta koje svakodnevno koristimo, prenosi HAK. Od plastičnih boca vode, preko baterija i kozmetike, pa sve do lijekova i sprejeva. Ostavljanje ovih stvari u vozilu može dovesti do kemijskih promjena, oštećenja, kvarova, pa čak i eksplozija.

Kad sunce neumoljivo prži, temperatura unutar automobila može narasti na razine koje ne podnosi ni većina predmeta koje svakodnevno koristimo. Plastične boce vode, koje mnogi iz navike drže u autu, mogu postati izvor kemijskih spojeva poput bisfenola A i ftalata, koji se pri velikoj vrućini otpuštaju u tekućinu.

Baterije mobitela, prijenosnih računala i drugih uređaja ne vole ekstremne uvjete, pregrijavanje može trajno skratiti njihov vijek trajanja. Ni bočice kreme za sunčanje nisu sigurne: paradoksalno, izlaganje izravnom suncu može uzrokovati curenje ili čak eksploziju sadržaja.

Još opasniji su sprejevi, dezodoransi, lakovi za kosu ili sredstva za čišćenje. Na temperaturama iznad 48°C tlak u limenci naglo raste i može dovesti do eksplozije. Slično vrijedi i za limenke gaziranih pića, pa čak i za sokove.

Sunčane naočale s plastičnim okvirima mogu se iskriviti, a leće izobličiti. Lijekovi su posebna kategorija. Mnogi, uključujući antibiotike i adrenalinske injekcije, gube djelotvornost pri visokoj temperaturi, što u određenim situacijama može biti pitanje života ili smrti.

Ruž za usne na vrućini se pretvara u neupotrebljivu pastu, a jednokratni upaljači mogu eksplodirati i prouzročiti ozbiljnu materijalnu štetu, uključujući pucanje stakla. I, naravno, najvažnije upozorenje, djeca i kućni ljubimci nikada ne smiju ostati u zatvorenom automobilu. Posljedice mogu biti kobne već nakon nekoliko minuta.

U 2024. godini Europska unija proizvela je 34,7 milijardi litara piva, a Njemačka, kao neprikosnoveni lider, dala je više od petine ukupne količine. Španjolska i Poljska prate je s pristojnim brojkama, dok se Hrvatska, unatoč snažnoj domaćoj proizvodnji, našla na 18. mjestu po volumenu, piše 01Portal. No, iza tih brojki krije se priča o navikama potrošača, ulozi turizma i sve jačoj konkurenciji diskontnih brendova.

Hrvatska je 2022. proizvela 2,927 milijuna hektolitara piva, što odgovara oko 292,7 milijuna litara. Time je zabilježen rast u odnosu na 2020., kada je iz pivovara izašlo 2,344 milijuna hektolitara, no još uvijek nije dosegnuta rekordna razina iz 2018., kada se proizvodilo 3,434 milijuna hektolitara.

Prema podacima iz 2025., hrvatska pivarska i sladarska industrija vrijedi 436,3 milijuna eura, što je svrstava na 21. mjesto u Europi po prihodu. Dok craft segment bilježi blagi pad, diskontne marke ojačale su poziciju, a premium piva pronašla svoje mjesto kod zahtjevnijih potrošača. Turizam i ugostiteljstvo i dalje igraju ključnu ulogu. Porast prodaje u ugostiteljskim objektima pomogao je zadržati stabilan volumen proizvodnje.

U budućnosti će ključ biti balansiranje između cijene i kvalitete, privlačenje turista i zadržavanje domaćih ljubitelja piva u vremenu kada tržište postaje sve osjetljivije na promjene.