Piše: Gianna Kotroman

Dobro jutro. Molim Vas dvije tarantule, tri kameleona, dvije zmije, jednog patuljastog afričkog ježa, četiri kajmana, 20 koi riba i pet kilograma lopoča… Dostava za van!

Sličnom narudžbom počinje radni dan glavnog aktera naše priče, Matije Mesica iz Ribnice, trgovca i hobista egzotičnim životinjama. Na web stranici Egzotika.hr trenutno u ponudi ima lopoče, bilje za vrtna jezerca, zmije, škorpione, kameleone, dlakave tarantule, patuljaste kajmane koji žive u posebnim bazenima i hrane se ribom, mesom i glodavcima, guštere, 50 vrsta egzotičnih japanskih Kai šarana raznih boja i 15 vrsta zlatnih riba, koje su smještene u bazenima kojih je puno dvorište.

Ljubav prema tarantulama i škorpionima krenula je kao hobi prije 26 godina te se prodajom zmija, kajmana, škorpiona i riba pretvorila u ozbiljan posao. Interes u Hrvatskoj za egzotične životinje je velik. Najčešće su iz uvoza, iz Njemačke, iz domaćeg uzgoja.

Na tronu najprodavanije egzotične životinje je slatkiš – afrički patuljasti jež. Sličan našem domaćem ježurku ježiću, ali malo manji, svjetliji, hrani se insektima, hranom za mačke i posebnom hranom za ježeve.

Uz ježurku ježića , “in” su i kameleoni, bradate agame, neotrovan gušter iz Australije. Izgleda kao mali zmaj, ima bodlje koje nisu oštre nego mekane, vrlo zanimljiv primjerak životinjskog svijeta koji se hrani insektima, lagan je za održavanje, živi u terarijima sa posebnim lampama koje služe za sunčanje i grijanje, a često ga zovu “mali zmaj”, budući da je izgleda kao potomak zmajića iz Game of Thrones.

Od zmija, kojih se većina ljudi boji, Matija nema nijednu otrovnicu. S obzirom na to da je tata troje malih klinaca, ne bi riskirao sa otrovnicama. Otkrio nam je i da se u hobiju najčešće drže zmije koje su pitome, daju se uzeti u ruke, pomilovati, nisu agresivne i u biti su plašljive životinje. Trenutno u terariju ima pitona iz Australije i Afrike te bou iz Srednje Amerike.

Cijena jedne zmije je u prosjeku 100 eura, a održavanje nije skupo s obzirom na to da se hrane od jednom tjedno do jednom u dva tri tjedna, ovisi o veličini same zmije i plijena. U prosjeku je to trošak od 5 do 15 eura mjesečno, ništa skuplje nego za psa ili mačku.

Matija nam je otkrio da bi bila jako loša ideja da svoju domsku zlatnu ribicu kad naraste pustimo da otpliva u, recimo, jezero Čiče, jer kućne imaju različite bakterije od jezerskih i mogu ih ugroziti.

Jedan šareni kameleon i ljubav prema egzotičnim životinjama spojila je Matiju, rođenog Zagrepčanina, sa suprugom Lidijom, rođenom Zadrankom, liječnicom specijalizanticom hitne medicine u bolnici Rebro. Cijela priča je rezultirala brakom i troje djece, Filipom prvašićem te četverogodišnjim blizancima koji su dobili imena po junacima Star Warsa, Leiom i Lukasom.

No sjmo se vratiti na “love story”, kad je palo upoznavanje na sajmu egzotičnih životinj,a a za sve je kriv jedan kameleon kojeg je Lidija poželjela za ljubimca jer je kao mala živjela u Africi, u glavnom gradu Kenije Nairobiju, gdje je u vrtu imala guštere koji se dobro kamufliraju te ih je lovila i gnjavila.

Pronašla ga je na Matijinom štandu, kupila ga po ponudi koju nije mogla odbiti, razmijenili su kontakt zbog kamelona (barem je tako Lidija mislila) o pao je neuobičajen dejt u Zoološkom vrtu. Nekoliko godina kasnije izgovorili su sudbonosno “da”.

U Africi je znalo biti i otrovnih zelenih mambi, ponekad su leopardi prolazili kroz grad te je bila preporuka da građani pripaze na mačke i ljubimce, da ih leopard ne pojede. Iako je Lidija išla u internacionalnu školu, uspjela je naučiti i malo svahilija, za koji priznaje da je težak i da je u njezinu slučaju malo zahrđao.

Klinci Filip, Leia i Lukas ne obraćaju pretjeranu pažnju na zmije, škorpione i tarantule jer su uz njih odrastali. Ali to i nisu ljubimci koji se paze i maze. Više su za gledanje kroz terarij. S afričkim patuljastim ježevima je druga priča, hrane ih i malo se poigraju.

Matija nam je priznao da mu je jednom zmija izmigoljila kroz slučajno otvoren prozor, susjedu se objesila na antenu i sunčala se dok vatrogasci nisu riješili stvar. Bio je to bezopasni pitomi piton od nekih 2,5 metra, koji je služio za fotkanje s klincima na izložbama i sajmovima.

Inače, pitona ima raznih vrsta, od 60 centimetara do opasnih “pitončina” od 10 metara. Sve zmije, uključujući i naše najpoznatije neotrovnice bjelouške, smukulje i bjelice, dave svoj plijen omatajući se oko njih kao i pitoni, koji su pitomi, ne napadaju bez razloga, ako nemate miris njihove hrane ma rukama, a možete ih naučiti da poziraju i primaju se u ruke ili stavljaju oko vrata, bez straha da će ugristi ili udaviti.

Planovi za proljeće su otvorenje trgovine egzotičnih životinja sa paucima, gušterima i zmijama te ribnjak s japanskim Koi šaranima, kao i prodaja opreme i hrane.
Susjedi u Ribnici dobro reagiraju na egzotični Zoološki, ponekad dođu pogledati životinje… I ne bune se.

Otkad su se preselili iz zagrebačkog Borčeca u Turopolje, odnosno Ribnicu, oduševljeni su životom na selu, dobrim susjedima, prirodom, mirom, tišinom, nema gužve u prometu, a tu je i ogromno dvorište u koje stane tisuću bazena za Koi šarane. Klinci se mogu bezbrižno igrati, voziti bicikl ili samo uživati u pogledu na zelenilo.

Kroz ovu priču obitelj Mesic živi sretnu simbiozu ljudi i egzotičnih životinja.

U modernom društvu stres i iscrpljenost zbog posla postaju sve češće pojave, pa je platforma za zapošljavanje PickJobs odlučila potaknuti promjenu – i to kroz dodjelu nagrade „Neradnik godine“. Ovo je nesvakidašnja prilika za sve zaposlene, samozaposlene, studente, ali i nezaposlene da pokažu svijetu kako su uspjeli ono što se mnogima čini nemogućim: ostvariti ravnotežu između privatnog i poslovnog života.

Traži se osoba s uspješnom pričom o tome kako je smanjila radno opterećenje i povećala ili zadržala svoju produktivnost. Drugim riječima, radila je u 2024. godini pametnije, a ne više. Traži se osoba koja je postigla uspjeh u 2024. zahvaljujući strategijama delegiranja, automatizacije, kvalitetnog upravljana s vremenom ili bilo kojeg drugog načina koji omogućava balans privatnog i poslovnog života.

Natječaj je otvoren za – sve. Priču o balansu mogu ispričati zaposlene osobe (bilo u privatnom ili javnom sektoru), samozaposlene osobe, studenti i svi koji svojim primjerom mogu pokazati kako rade manje, ali produktivnije. Natječaj također nije ograničen na zemlju, već se mogu prijaviti „neradnici“ iz cijelog svijeta.

Foto: PickJobs

Postoje dva načina za prijavu – putem kratke priče ili videa u kojima trebate objasniti kako  ste smanjili vrijeme u radu i time bili produktivniji. Ne zaboravite navesti svoja postignuća i nagrade ako ste ih dobili. Objasnite kako ste automatizirali procese i kojim tehnikama i vještinama ste postigli balans privatnog i poslovnog. Detalje o prijavi potražite na stranici PickJobsa.

Neradniku godine nagrada od 1000 eura

Dobitnik titule „Neradnik godine“ dobit će novčanu nagradu u iznosu od 1000 eura. Pobjednik će se birati prema najoriginalnijem odgovoru na pitanje: „Zašto zaslužujem nagradu?“ Odgovor treba biti kratka priča o tome kako je osoba postigla uspjeh, zadržala ili povećala produktivnost, a pritom da je radila manje.

Inače, PickJobs želi istaknuti uspješne priče koje će biti inspiracija svima koji se bore s burnoutom, preopterećenošću i stresom. Time se želi podići svijest o navedenim problemima i potaknuti pozitivna promjena u radnoj kulturi. Cilj je motivirati ljude da istraže načine kako pronaći balans privatnog i poslovnog života, ali i potaknuti radne zajednice na uvođenje fleksibilnijih praksi koje bi potaknule zaposlenike na pronalazak ravnoteže.

Skrolajući po društvenim mrežama uz poslijepodnevnu kavu, naišli smo na skroz simpatičnu objavu u Facebook grupi “Velika Gorica može i mora bolje”.

Kako je napisala članica grupe, Djed Božićnjak danas je poslijepodne razveselio mališane dječjeg vrtića u Pucekovićevoj. Veselo ih je pozdravljao na odlasku iz vrtića i time uljepšao dan, ne samo njima, nego i svim prolaznicima.

Foto: FB “Velika Gorica može i mora bolje”

Svetu Barbaru katolici štuju kao zaštitnicu od groma i vatre, zaštitnicu rudara, ratara, talioničara i topnika, no najčešće joj se utječemo u teškim životnim situacijama, kada joj upućujemo molitvu za pomoć.

Stari zapisi kažu da je Barbara bila Feničanka i živjela je u 3. stoljeću u Heliopolisu. Bila je kćer bogatog trgovca koji se nije mirio činjenicom da njegova kćer želi prijeći na kršćanstvo. Njegove okrutne metode; od zatvaranja u kulu, zabrane komunikacije s vanjskim svijetom, a nakon bijega iz zatočeništva, i mučenje, mladu Barbaru nisu spriječile da potajno slavi kršćanski nauk. Kako ju je htio bogato udati i proširiti brakom bogatstvo, a Barbara je odolijevala svim okrutnostima, na koncu joj je odrubio glavu, čime ona postaje simbolom nepokolebljive vjere.

Kako je ona pripadnica 14 velikih pomoćnika u nevoljama, Sveta Barbara ima spomendan u mjesecu prosincu, u vrijeme Došašća.

U nekim našim krajevima na današnji dan sijemo zrna pšenice u tanjuriće, koje kad proklija i narastu mlade vlati, postaje božićni ukras.

I jedna zanimljivost – neraspadnuto stopalo sv. Barbare čuva se u crkvi Sv. Blaža u Vodnjanu u Zbirci relikvija i mumija svetaca, najvećoj te vrste u Hrvatskoj i jednoj od najvećih u Europi u kojoj tijela nisu balzamirana niti ikada bila hermetički zatvorena. Znanstvenici još ne mogu objasniti, što je spriječilo raspadanje.

Foto: Župa Velika Mlaka

Ovu mučenicu i sveticu kroz stoljeća slave i vjernici Turopolja, kojoj su podigli Kapelu sv. Barbare u Velikoj Mlaki koja je barokni dragulj drvenog graditeljstva iz 1642. godine. Građena je od hrastovih planjki koje su učvršćene vuglima, a na zidovima su prikazane i scene iz životopisa sv. Barbare te prikaz sv. Kümmernisse, bradate svetice na križu, što je vrlo rijedak primjerak u Hrvatskoj. Osim toga i Festival drvenih kapela Sancta Barbara tradicionalno se održava i u Kapeli sv. Barbare.

Foto: Festival Sancta Barbara

Prvi pisani zapis ovog imena u narodu spominje se prvi put 1664. godine u izvoru Matične knjige Katoličke crkve.

Ime Barbara bilo je najpopularnije od 1921. do 1927. godine. Danas u Hrvatskoj živi nekoliko tisuća žena koje krasi ovo kršćansko ime, i to češće na sjeveru zemlje. Preko 1.000 ih živi u Zagrebu, u Rijeci živi oko 300 žena koje nose ovo ime, dok ih je na velikogoričkom području danas dvjestotinjak.

Turopoljci imaju i izvedenice ovog imena, odnosno nadimke: Barica, Bare, Barena ili Barek.

Firma Shapeit iz Zagreba, vlasnik Jadranka Šepek, organizirala je 24.11.2024. u Hotelu Antunović u Zagrebu izbor najljepše Adventske frizure uz dodjelu prestižne nagrade Kristalni cvijet kojeg je izradio ručno Stjepan Kos iz Gorica stakla (Velika Gorica). Glavna nagrada stigla je iz Zlatarske radnje Lapidarium – Zlatna tiara maslina, koju je izradio Mario Nokaj vlasnik dizajniranog nakita u Radićevoj 10, Zagreb.

U osam kategorija natjecali su se obrtnici, frizeri, make-up stručnjaci, nail artisti, modni dizajneri iz Zagreba, Vukovara, Otočca, Sračinca, Varaždina, Rovinja, Trnave, Zlatara, Konjščine, Slatine, Đakova, Slavonskog Broda te natjecatelji iz Ukrajine. Svi natjecatelji su pokazali izuzetno veliko znanje i maštu u zadanim kategorijama i temama.

Natjecanje su otvorili đaci iz Strukovne škole Marko Babić iz Vukovara sa posebnim radom na lutki- pobjedničke frizure Baby Lasagna na Eurosongu sa pjesmom Rim Tim Tagi Dim. Svoj rad predali su PR menadžeru Kreši Šustiću, koji će ga uručiti Baby Lasagni (Marko Purišić).

Stručan žiri u sastavu: Josip Križnjak (Zagreb), predsjednik žirija, Višnja Loparić (Lobor), Mateja Jokić (Zagreb), Silvana Slugić (Bjelovar), Sanela Moscarda (Pula) i Ivana Vincek (Molve), dodijelio je sljedeće nagrade obrtnicima:

Kristalni cvijet u kategoriji muška frizura dobili su : Stefani Hudić iz Studio By Stefy – Zlatar, model pod nazivom Sjaj u tami, Adam Burić iz salona Ana Marija Burić – Rovinj, model pod nazivom Ptica slobode. Kristalni cvijet u kategoriji dizajnerska haljina dobila je Martina Kulfa, model pod nazivom Crvena noć iz salona Mavi – Zlatar; Kristalni cvijet u kategoriji Etno frizura, dobila je Ana Mikić iz Trnave, model pod nazivom Božićna sreća; Kristalni cvijet u kategoriji nailart dobila je Alona Yatsyna, model pod nazivom Alisa u zemlji čudesa – iz Ukrajine; Kristalni cvijet u kategoriji oslikavanje lica dobila je Ivana Horvatić, model pod nazivom Božićni anđeo, iz salona Esencija – Konjšćina.

Zlatnu tiaru maslina za cjelokupni dojam dobila je Ivana Lukić Marušić iz Damaris hair boutique iz Zagreba, model Božićna iskra.

Galerija fotografija: Ognjen Karabegović.

Galerija fotografija