U Zagrebu je pokrenut novi servis Helpi koji povezuje studente u potrazi za fleksibilnim poslom i umirovljenike kojima je potrebna pomoć u svakodnevnom životu ili jednostavno društvo. Ideju su osmislili Marko Strugar, Stipe Splivalo i Ana Penović, a projekt je pokrenut prije nekoliko tjedana.

Kako su osnivači, Marko Strugar, Stipe Splivalo i Ana Penović, objasnili za 24sata, putem aplikacije umirovljenici, ili članovi njihove obitelji, mogu unajmiti studenta za različite vrste pomoći. Među najčešćim uslugama su kupovina namirnica, kućanski poslovi, šetnja, pratnja na pregled ili u taksiju, pomoć oko tehnologije, ali i druženje uz razgovor, šetnju ili zajedničko kuhanje. Studenti pritom sami biraju poslove i termine koji im odgovaraju, a zarada im se isplaćuje preko student-servisa.

Ideja za servis nastala je, kako navode osnivači, iz osobnog iskustva i potrebe da se starijim osobama olakša svakodnevica, a studentima omogući drugačiji oblik studentskog posla. Interes studenata već na početku bio je veći od očekivanog  pa je tako oglas objavljen preko student-servisa uklonjen je nakon samo nekoliko dana jer se prijavilo oko 80 studenata.

Servis je trenutačno pokrenut u Zagrebu, no osnivači ističu kako već postoji interes i iz drugih hrvatskih gradova te se nadaju širenju mreže u budućnosti.

Nedaleko naše Gorice nalazi se jedan grad koji je u posljednje vrijeme sve zanimljiviji i privlačniji domaćim i stranim gostima. Na svega 80ak kilometara udaljenosti nalazi se Grad Varaždin. Smješten tik uz rijeku Dravu i na raskrižju četiriju velikih regija (Štajerske, Zagorja, Međimurja i Podravine), ovaj grad donosi velik broj povijesnih i kulturnih priča i zanimljivosti. Sve su to naravno djela ljudi koji svojim talentima, inicijativama i radom stvaraju priču vrijednu slušanja.

Tako je jedan od njih: gospodin Željko Prstec! Samostalni umjetnik-slikar, koji je na temelju svog slikarskog zaštitnog znaka utemeljio i otvorio prvi postav Muzeja anđela!

Prema riječima gospodina Prsteca, slikanje karakterističnih motiva anđela u baroknom ozračju gotovo tri desetljeća, vratio ga je u rodni grad Varaždin odnosno „Grad u kojem spavaju anđeli“. Taj slogan zaštićen je autorskim pravima, a prepoznat je u javnosti kao dio projekta “Anđelinjaka”. Stoga se Muzej anđela jednostavno „morao“ otvoriti upravo ondje i prikupljati umjetnička djela vezana uz temu anđela.

– Ja se temom anđela bavim već trideset godina i nekako se to povezalo s poviješću grada koja je karakterizirana barokom i predivnim crkvama.

Nastanak muzeja potaknut je i činjenicom, kako kaže Prstec, da su ljudi nekoć umjeli nositi svog anđela na ramenu, beskrajno mu vjerovali i nježno se njime ophodili, a danas to više nije tako.

– Sada su došla vremena kada se „ne stignemo“ posvetiti ni sebi ni djeci i roditeljima, a kamoli svome anđelu. Zato je važno pokušati napisati poruku svome anđelu ili eventualno pozvoniti na zvono u muzeju da probudite svojeg anđela – rekao je Prstec pozivajući sve na posjet muzeju u kojem se stvarno nalazi zvono i knjiga kojom možete „kontaktirati“ svojega anđela.

Potrebno je istaknuti Anđelinjak

To je jedinstven prostor u samom srcu Varaždina koji je uređen kao svojevrsni mali vrt anđela. Riječ je o umjetnički oblikovanom dvorištu koje posjetiteljima pruža priliku da zastanu, fotografiraju se i dožive posebnu atmosferu grada koji, kako kaže Prstec, „čuvaju anđeli“. Upravo je Anđelinjak postao jedno od prepoznatljivih mjesta Varaždina, gdje brojni posjetitelji ostavljaju svoje poruke, želje ili jednostavno zastanu kako bi na trenutak osjetili mir i simboliku koju anđeli predstavljaju.

Koncerti, tribine, predavanja…

Naravno, osim što sadrži jedinstvena i karakteristična umjetnička djela, muzej je prostor u kojem se zbivaju razna druga događanja. Neki od njih su koncerti, tribine, književne večeri, predavanja, razgovori, mjesto susreta i sl.

Uz sam muzej nalazi se i Rajski vrt, još jedan poseban kutak ovog umjetničkog prostora. Riječ je o mirnom dvorištu uređenom u duhu anđeoske simbolike, gdje posjetitelji mogu predahnuti, razgledati skulpture i umjetničke detalje te na trenutak pobjeći od gradske užurbanosti. Rajski vrt dodatno naglašava ideju muzeja kao mjesta susreta umjetnosti, duhovnosti i svakodnevnog života, a mnogi ga posjetitelji doživljavaju kao mali prostor tišine i inspiracije.

Foto: Muzej anđela

9.999 anđela

Posebnu zanimljivost muzeja čini i projekt „9.999 anđela“, koji simbolično okuplja anđele pristigle iz cijelog svijeta. Kako se glas o varaždinskom muzeju širio, tako su na njegovu adresu počeli pristizati darovani anđeli različitih oblika i materijala – iz brojnih europskih zemalja, ali i iz dalekih krajeva poput Japana, Kine, Tajlanda, Singapura ili Amerike. Danas se u muzeju čuva već oko tisuću takvih darovanih anđela, a svaki od njih nosi i svoju priču. Ideja projekta je jednostavna – svatko može darovati anđela i tako postati dio ove zbirke koja simbolično povezuje ljude iz cijelog svijeta kroz zajedničku potrebu za mirom, dobrotom i duhovnim čuvarom.

Tako Muzej anđela daje Varaždinu još jedno nezaobilazno mjesto posjeta za ljubitelje anđela iz cijelog svijeta, ali i atrakciju za svekoliku javnost. Na web stranici muzeja i facebook profilu možete pronaći galeriju umjetnina, previdne umjetničke opise ovog projekta, obavijesti o održanim događajima i onima koji slijede.

Kako kaže Prstec, ako ste kojim slučajem zapostavili svojeg anđela možete doći u Varaždin i pogledati skrovita mjesta Muzeja anđela – možda baš vaš anđeo spava u Varaždinu.

Vlada je odlučila produljiti primjenu snižene stope PDV-a od pet % na energente do 31. ožujka 2027. godine. Mjera se odnosi na prirodni plin, grijanje iz toplinskih stanica te ogrjevno drvo, pelete, brikete i sječku. Da nije produžena, porezna stopa na te energente od travnja bi porasla na 13 %.

Kako piše Mirovina.hr, u Vladi procjenjuju da će zbog produljenja ove mjere državni proračun godišnje imati oko 47 milijuna eura manje prihoda. Premijer Andrej Plenković poručio je da Vlada time želi ublažiti pritisak na cijene energenata i zaštititi standard građana i gospodarstvo, osobito u okolnostima rasta cijena na svjetskom tržištu, pogotvo zbog krize na Bliskom istoku.

Ministar financija Tomislav Ćorić upozorio je da bi daljnji rast cijena energenata mogao utjecati i na inflaciju te istaknuo da je cilj mjere zadržati stabilnost cijene plina.

Povodom Međunarodnog dana žena objavljeni su podaci o zastupljenosti žena u hrvatskim županijama, a među onima s većim udjelom zaposlenih žena nalazi se i Zagrebačka županija.

Prema podacima koje prenosi Župan.hr, žene čine 78 % zaposlenih u županijskoj upravi. Istodobno, vode većinu upravnih odjela, na čelu su njih devet od ukupno 12. Kada je riječ o političkoj zastupljenosti, brojke su nešto skromnije. U Županijskoj skupštini Zagrebačke županije od ukupno 41 člana nalazi se 13 vijećnica.

Žene su prisutne i na čelnim pozicijama u županijskim institucijama. Trenutačno ih je pet na rukovodećim mjestima, u Javnoj ustanovi Zeleni prsten Zagrebačke županije, Ljekarnama Zagrebačke županije, Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Naftalan, Turističkoj zajednici Zagrebačke županije te Zavodu za prostorno uređenje Zagrebačke županije.

U usporedbi s ostalim županijama, Zagrebačka županija nalazi se u skupini onih s visokim udjelom zaposlenih žena. Ipak, sam vrh ljestvice drži Krapinsko-zagorska županija s udjelom od 84 % žena.

Povodom Međunarodnog dana žena prisjećamo se inovacija koje su obilježile svakodnevni život, tehnologiju i medicinu, a osmislile su ih upravo žene. Njihovi izumi, nastali iz vrlo konkretnih problema, danas su postali standard u domovima, bolnicama, automobilima i digitalnom svijetu.

Jedna od najvažnijih figura u razvoju modernog računarstva bila je američka znanstvenica Grace Hopper. Tijekom 1950-ih sudjelovala je u razvoju ranih programskih jezika, a 1952. godine osmislila je i prvi računalni kompilator, program koji pisane naredbe prevodi u strojni kod. Time je postavila temelje za današnje programiranje i razvoj softvera.

Važan doprinos zdravstvenom sustavu dala je medicinska sestra Goldie Blox, koja je 1969. osmislila jednokratne medicinske rukavice. Njihova je svrha bila poboljšati higijenu i smanjiti rizik od infekcija u bolnicama i klinikama, a ubrzo su postale nezaobilazan dio medicinske prakse.

Sigurnost u domovima unaprijedila je Marie Van Brittan Brown, koja je 1966. razvila prvi sustav zatvorenog videonadzora s mogućnošću nadzora na daljinu. Njezina ideja postavila je temelje za današnje kućne sigurnosne sustave.

Neki su izumi nastali iz vrlo praktičnih potreba svakodnevice. Tako je Amerikanka Josephine Cochrane 1886. konstruirala prvu automatsku perilicu posuđa. Umorna od toga da joj se tijekom ručnog pranja oštećuje porculan, osmislila je uređaj koji posuđe čisti pomoću pritiska vode. Nakon što je patentirala izum, pokrenula je vlastitu proizvodnju koja je kasnije prerasla u tvrtku poznatu pod imenom KitchenAid.

Kinesko-američka kuharica Joyce Chen također je ponudila praktično rješenje za kuhinju. Godine 1970. patentirala je wok s ravnim dnom prilagođen američkim štednjacima, čime je popularno stir-fry kuhanje učinila dostupnijim u zapadnim kuhinjama.

Na cestama je pak veliku promjenu donijela Mary Anderson, koja je 1903. patentirala brisače vjetrobranskog stakla. Ideju je dobila tijekom zimskog posjeta New Yorku kada je primijetila da vozači moraju otvarati prozor kako bi uklonili snijeg sa stakla. Iako proizvođači automobila u početku nisu vjerovali u njezin izum, brisači su s vremenom postali standardna oprema svakog vozila.

Među praktičnim rješenjima iz svakodnevnog života ističe se i sklopivi kišobran, koji je 1928. patentirala Slawa Horowitz. Pojednostavila je mehanizam sklapanja i omogućila da se kišobran lako spremi u torbicu, što je tada bila velika inovacija.

Veliku promjenu u pripremi kave donijela je Melitta Benz, koja je 1908. patentirala papirnati filter za kavu. Jednostavnim rješenjem, rupama u posudi i komadom upijajućeg papira, stvorila je sustav filtriranja koji se koristi i danas, a njezina tvrtka Melitta i dalje posluje.

Značajan doprinos telekomunikacijama dala je i fizičarka dr. Shirley Ann Jackson. Njezina istraživanja iz 1970-ih omogućila su razvoj tehnologija poput prikaza identiteta pozivatelja i čekanja poziva, a otvorila su put i drugim inovacijama, uključujući optička vlakna, prijenosni faks i solarne ćelije.

Iako su mnogi od ovih izuma danas toliko uobičajeni da ih uzimamo zdravo za gotovo, iza njih stoje ideje koje su u svoje vrijeme bile itekako inovativne i koje su značajno promijenile način na koji živimo.