Povežite se s nama

Vijesti

Sve to je gorička 2021.: Novi gradonačelnik, grad koji buja i rupe na cesti s dobrom svrhom…

Ljeto 2021. bilo je pakleno, vruće za poludjeti, a u mjesecima prije i poslije njega smjestio se cijeli niz događaja i situacija koje će trajno promijeniti izgled ovoga grada i način života u njemu…

Objavljeno

na

Kad se jednom budu listale povijesne knjige, kad neke nove generacije koje dolaze požele doznati kako je život izgledao ovih dana u gradu u kojem žive, u 21. godini 21. stoljeća, naići će na vrlo sadržajne retke. Na opis jedne intrigantne godine u životu grada koji nezaustavljivo buja, na priču u kojoj se isprepliću politika, pandemija, povijesni projekti, sport i zabava. Pa krenimo redom…

Veliki će dio tog teksta biti posvećen čudu zvanom Aglomeracija Velike Gorice. Dugo smo pokušavali poloviti o čemu se to točno radi, iako je riječ o stvari o kojoj se govorilo valjda cijelo desetljeće. Negdje tamo krajem prošle godine i definitivno smo shvatili o koliko se ozbiljnom, ali i opasnom projektu radi, koliki je tu novac u igri, kakve su posljedice moguće ako negdje krene po zlu… Međutim, svim poteškoćama unatoč, radovi su napokon krenuli i u 2021. godini Aglomeracija se i definitivno uselila u naše živote.

Kopanja su krenula na sve strane, zapeti negdje u radovima tijekom vožnje gradskim ulicama postalo je dio svakodnevnice, a podsjetnici da se tu nešto radilo – i da će se još raditi – ostavljeni su nam na nekim lokacijama i u trajno vlasništvo. Podsjetnici u obliku “zakrpanih” cesta, rupa na cestama, nužnih obilazaka, a ima mjesta na kojima su ceste asfaltirane, a možda bi bilo bolje da nisu…

I ljutili su se mnogi, ljute se i dalje, što je zapravo i logično. Radovi na sve strane ometaju svakodnevno funkcioniranje, naravno da nije idealno, no možda je u svemu tome ipak logičnije biti strpljiv. I svjestan o koliko se ovdje velikom i kompliciranom zahvatu radi, koliko je važno da ovo pregrmimo i da dobijemo puno bolje uvjete za život u gradu i okolici. Moglo je sve skupa biti i bolje izvedeno, naravno da je moglo, uvijek može, ali kad jednom sve bude gotovo, generacije koje će čitati ove povijesne retke zapravo će samo zanimati da se – radilo. I kopalo, i zakrpavalo…

Cijelom tom pričom, kao prvi čovjek Grada, rukovodi deseti velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar. Poznato je lice odavno u gradskoj politici, na čelo Grada došao je nakon što je bio pročelnik i zamjenik gradonačelnika, a veliki iskorak dočekao je u 2021. godini. Nekoliko mjeseci prije nego što je navršio 38 godina zasjeo je u fotelju gradonačelnika šestoga grada u Hrvatskoj i time prihvatio veliki izazov. Uhodavao se kao “v.d.”, pa u svibnju dobio izbore u prvome krugu, za nekoliko desetaka glasova izbjegao je drugi krug s Ivom Jelušićem.

Veliki problemi su ga dočekali, ne samo ta ogromna Aglomeracija, već i oni koji traju već godinama, s grijanjem, sa ZET-om… A svakog dana dolaze i novi izazovi. Grad raste, buja u svakom smislu, stambene zgrade niču na svakom koraku, potpuno se mijenja vizura grada, pa će nove generacije u čitanju ovih redaka sa sjetom gledati u, recimo, fotografije prazne livade uz cestu prema crkvi Sv. Petra i Pavla, ili ulaska u Rakarje u zelenilu, bez trgovačkih centara, kako je to nekad bilo… Od 2021., od godine građevinskog “booma”, više nije.

I sve to, naravno, događa se usred naizgled beskonačne borbe s koronom, iako smo toliko željeli vjerovati da će pandemija ostati zarobljena u onoj ružnoj, potresnoj 2020. Utječe nam i to na živote, društvena događanja stalno “štekaju”, a testiranja, cijepljenja i samoizlacije na trenutke i ubijaju volju za životom… I ne bi se moglo dogoditi ništa bolje od toga da pandemiju barem “zaključamo” u 2021. godini, pa makar je pamtili samo i jedino po tome.

A nećemo. Jer bit će možda negdje zapisano, iako se to u ovom trenutku možda ne čini toliko važnim, i da je ovo godina u kojoj je Velika Gorica dobila svoj skatepark. Najveći u Hrvatskoj, zanimljivo osmišljen i napravljen, brzo je postao okupljalište ogromnog broja velikogoričke djece. Dogodi li se i dogradnja cijelog tog dijela, mogla bi se ova lokacijama u godinama pred nama pretvoriti u ozbiljno okupljalište mlađih generacija, kojima takvih sadržaja uvijek nedostaje. A mladih će – zaključili ste iz one priče o građevinskom “boomu” – biti sve više.

I s tim je možda i najbolje ići prema zaključku ove priče. Velika Gorica, baš kao i svaki drugi grad, ima svoje poteškoće i probleme koje putem treba riješavati, ali Velika Gorica je na dobrom kursu. Okreće se mladima, novim obiteljima, grade se vrtići, možda će i škole, a sve to stane u godinu koja će završiti za nešto više od 24 sata. U goričku godinu mladosti i budućnosti.

I poželjet ćemo još samo da one koje slijede budu još bolje, još uspješnije. S manje rupa na cesti, s još boljom kvalitetom života, s još više sadržaja, s još jačim gospodarstvom. Jer to je logičan put za ovaj i ovakav grad.

Udruge

FOTO Održana izborna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob”, za predsjednicu izabrana Jadranka Klarić

Objavljeno

na

Objavio/la

Izborna izvanredna Skupština Udruge umirovljenika i građana ”Zlatna dob” održana je jučer (četvrtak, 11.12.2025.) u Hotelu Phoenix (Staro Čiče). Povod za izbornu Skupštinu bila je smrt Stjepana Šanteka (srpanj 2025.), utemeljitelja i prvog predsjednika Udruge.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 11.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Dnevni red je imao šest točaka: 1. Biranje skupštinskih tijela – Radno predsjedništvo (Jadranka Klarić, Josip Kušević i Branka Crnogorac), Verifikacijska komisija od tri člana (Zlata Filipović, Ilija Miloš i Jadranka Bradić), Zapisničar (Anica Movrić) i Ovjerovitelji zapisnika (potpisuju članovi verifikacijske komisije), 2. Izvještaj verifikacijske komisije (izvijestila Zlata Filipović), 3. Biranje novog rukovodstva (obrazložio Josip Kušević), 4. Usvajanje statusa Udruge – dorada (obrazložila Jadranka Klarić), 5. Obraćanje izabranih članova – predsjednica Jadranka Klarić, dopredsjednik Josip Kušević, 6. Riječ gostiju.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Veliki broj umirovljenika i građana u ime Grada Velike Gorice pozdravila je Lana Krunić, pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i društvene djelatnosti Grada Velike Gorice. Podsjetila je na dobru suradnju s prvim predsjednikom Šantekom i poželjela novoj predsjednici uspješno obnašanje odgovorne funkcije.

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 12.12.2025. Izborna skupština Udruge umirovljenika i graðana ”Zlatna dob”. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon izbora novog vodstva Udruge uvodni glazbeni dio ispunio je VIS Danice, a onda se za pjesmu i ples pobrinuo ‘Duo Jelena i Štef’ iz Jastrebarskog. Zabava je bila programirana i svi su u njoj sudjelovali. Domjenak prvoklasan.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Koja je najstarija hrvatska božićna popijevka čuvana u Parizu?

Nalazi se u zbirci crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku nastaloj 1380. godine

Objavljeno

na

U glagoljaškom Pariškom kodeksu iz 14. stoljeća upisana je hrvatska božićna popijevka, “Bog se rodi v Vitliomi”, koja se smatra najstarijom poznatom hrvatskom pjesmom s tematikom Božića – piše Amalija Štuban na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta Zagreb. 

Sadržaj interpretira Isusovo rođenje prema Lukinom evanđelju te se vjerojatno pjevala na misi polnoćki ili božićnoj misi. Tekst je zabilježen u glagoljaškom Pariškom kodeksu, koji se smatra najstarijom hrvatskom pjesmaricom – zbirkom crkvenog pjesništva na hrvatskom jeziku, vjerojatno nastalom 1380. godine a čuva se u Francuskoj nacionalnoj knjižnici u Parizu, piše Štuban.  

Transkripcija pjesme Dete se rodi vu Betleheme iz izvornika u suvremeni notni zapis/Izvor: Pavlinski zbornik 1644., 2. svezak

Kako je objasnila, naziv Vitliomi što znači Betlehem, dolazi iz staroslavenskog jezika, što je omogućavalo ljudima koji nisu razumjeli latinski, da sudjeluju u božićnim običajima.  

Nadalje Rukopisni Pavlinski zbornik iz 1644. godine između ostalog sadrži cantiones, pjesme na latinskom jeziku te crkvene popijevke na kajkavskom narječju, što je inače i prva poznata zabilježena kajkavska zbirka popijevki s notnim zapisom. Upravo u njoj je i pjesma Bog se rodi vu Betleheme, kajkavska varijanta popijevke Bog se rodi v Vitliomi. 

Prilagodba-teksta-Bog-se-rodi-v-Vitliomi-kajkavskom-dijalektu-–-usporedba-s-kajkavskom-popijevkom-Bog-se-rodi-vu-Betleheme.-Izvor-httpshr.wikisource.orgwikiBog_se_rodi_v_Vitliomili

Crkvene pučke popijevke u bogoslužju nisu bile ravnopravne s gregorijanskim napjevima, već su bile odraz pučke pobožnosti te želje puka za aktivnim sudjelovanjem u bogoslužju, navodi Štuban i dodaje da su tek Drugim Vatikanskim saborom oblici crkvenih pučkih popijevki službeno postali liturgijske pjesme. 

Osim toga, popijevka Bog se rodi v Vitliomi ne nalazi se u današnjoj službenoj hrvatskoj pjesmarici Pjevajte Gospodu pjesmu novu, no njezina najbliža varijanta mogla bi biti popijevka Djetešce nam se rodilo

Nastavite čitati

Najave

DAN GRADA Besplatno po gradu – od klizanja do bazena

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatne sadržaje!

Objavljeno

na

Sutra, na blagdan Svete Lucije je Dan grada Velike Gorice, kada možete uživati u mnogim besplatnim programima na području grada. 

Zaštitnica Turopolja i Velike Gorice donosi nam besplatan: 

  • parking 
  • klizanje 
  • filmske projekcije u kinu 
  • ulaz na gradske bazene  
  • muzej 

Vrhunac slavlja je koncert grupe Magazin na Trgu Stjepana Radića od 20 sati – koji je također – besplatan.

Nastavite čitati

Vijesti

Besplatna filmska večer za Dan grada: građane čeka finale popularne franšize

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Dana grada, Pučko otvoreno učilište Velika Gorica sutra, u subotu, 13. prosinca, u 20 sati organizira besplatnu projekciju filma “Downton Abbey: Veliko finale“.

Film donosi završni nastavak popularne sage o obitelji Crawley i izazovima s kojima se suoćavaju.

Ulaznice mogu preuzeti isključivo na blagajni POUVG-a i to sat vremena prije početka filma, pa vrijedi doći ranije i osigurati svoje mjesto.

Nastavite čitati

Kultura

Vani je trailer za “Diocles” čije su scene snimane u Kurilovcu

Jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine.

Objavljeno

na

Jedan od najvećih projekata u gotovo stogodišnjoj povijesti Hrvatske radiotelevizije, uskoro će ugledati svjetlo dana.

Projekt Dioklecijan, koji obuhvaća dva odvojena projekta: dugometražni igrani film “Diocles” i hibridnu dokumentarno-igranu seriju “Prvi Splićanin”,  predstavlja ekranizaciju Dioklecijanovog života, a kojeg je utjelovio glumac Amar Bukvić. 

Dio scena sniman je i u Kurilovcu u Velikoj Gorici (o čemu smo pisali članak OVDJE, uz ekskluzivne fotografije) te u Dioklecijanovoj palači u Splitu, u studiju HRT-a, Dalmatinskoj zagori i u Ježeviću kod Vrlike. 

Vani je i trailer koji najavljuje megafilmski spektakl: 

 

Prema komentarima gledatelja, ovo značajan pomak u hrvatskoj filmskoj produkciji, stoga jedva čekamo da stigne na velika platna početkom 2026. godine. 

Projekt je poseban i po tome što je za potrebe snimanja izrađeno oko 1.000 kostima, dijalozi su na izvornom, kolokvijalnom latinskom jeziku, no kako je redatelj Božidar Domagoj Burić istaknuo, posebnost je priča o vjerojatno najvažnijoj osobi s naših prostora i način na koji je ispričana.     

U filmu Diocles glume Nataša Janjić Medančić, Slavko Sobin, Krešimir Mikić, Marko Cindrić, Marinko Prga, Dragan Despot, Nikola Baće, Dušan Bućan te Anja Šovagović Despot, a cameo ulozi je pjevač TBF-a Mladen Badovinac koji u seriji Prvi Splićanin ima glavnu ulogu prezentera.  

  • Dioklecijan je bio rimski car koji je vladao od 284. do 305. godine, a nama je najpoznatiji po palači u Splitu u kojoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja 305. godine.  

Nastavite čitati

Reporter 455 - 17.11.2025.

Facebook

Izdvojeno