Velikogorički Štoos teatar nastavlja s izvedbama u sklopu programa “Dobar Štoos u kvartu”, a u svibnju stiže Irena Boćkai, umjetnica performansa i suvremenih praksi čije su izvedbe nerijetko usko vezane uz ekološke teme i klimatske promjene.

“Bear with me” je performans o stvaralačkom procesu rada na izvedbi, u čijem su fokusu polarni medvjedi. Performans se izvodi u formi izvedbenog predavanje koje spaja umjetničko i akademsko sa ciljem prijenosa znanja unutar umjetničke izvedbe.

Pogledati ga se može u srijedu, 7. svibnja, s početkom u 19:30 sati u prostoru Interpretacijskog centa Muzeja Turopolja, na adresi Šetalište Franje Lučića 15, a nakon izvedbe održat će se razgovor s umjetnicom.

– Cilj nam je s publikom porazgovarati o onome što su gledali, kao i procesu nastanka izvedbe, što s publikom dijele autori. Na taj način rastvaramo i približavamo suvremene prakse publici – kaže Ana Katulić, koordinatorica programa ispred Štoosa.

“Bear with me” je performans o stvaralačkom procesu rada na izvedbi u čijem su fokusu polarni medvjedi. Naslov ovdje semantički aludira na najvećeg kopnenog predatora i morskog sisavca, ali i na imperativ publici da bude strpljiva s autoricom koja se u izvedbi pokušava transformirati u polarnog medvjeda. Ideja je u izvedbenom predavanju rastvarati proces rada na izvedbi u kojoj se autorica bavi temom izvedbene životinje.

Bitan aspekt izvedbe čini pojam stvaralačke nelagode i nelagode koja proizlazi iz tijela. Iz tog se razloga u izvedbi autorica pokušava utjeloviti u drugom tijelu, koje je drukčije od njezinoga.

– U izvedbi sam u sustavnoj potrazi za međuprostorom koji se možda otvara u trenutku rascijepa koji nastaje iz razlike između mojeg i medvjeđeg tijela. Rastvaranjem tog međuprostora možda je moguće uloviti potencijal trenutka gdje negdje prilikom izvođenja zaista postajem polarni medvjed, a izvedba samim time postaje uspješna izvedba – kaže Irena o izvedbi.

Irena Boćkai je autorica i izvedbena umjetnica u polju performans kazališta, bioarta i interdisciplinarnih projekata koji izvedbene umjetnosti dovode u relaciju s oblicima društvenog i ekološkog djelovanja i digitalnim tehnologijama. Magistrirala je na kazališnom odsjeku Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku te doktorirala na Poslijediplomskom doktorskom studiju književnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture FFZG. Članica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika.

U organizaciji Turističke zajednice Zagrebačke županije i Veleučilišta Velika Gorica održan je edukacijski program „Održivi i regenerativni turizam“, koji je okupio predstavnike turizma, javnog i zdravstvenog sektora, akademske zajednice s ciljem oblikovanja stručnjaka spremnih odgovoriti na suvremene izazove turizma.

U dinamičnom programu, koji se odvijao kroz online i uživo susrete, sudionici su prošli kroz tematske cjeline koje su povezale teoriju i praksu, od ekonomskih i strateških temelja održivog razvoja, certificiranja i upravljanja destinacijama, do zelene gastronomije, sigurnosti manifestacija i konkretnih modela regenerativnog djelovanja.

Kroz interaktivne radionice i mentorski rad, polaznici su imali priliku iz prve ruke oblikovati vlastite planove upravljanja destinacijom, utemeljene na stvarnim izazovima, lokalnim specifičnostima i alatima suvremenog destinacijskog menadžmenta. Edukacija se nastavlja završnom fazom i prezentacijom radova u lipnju 2025. godine na međunarodnoj znanstveno – stručnoj konferenciji Dani kriznog upravljanja.

–U vremenu klimatskih, društvenih i ekonomskih izazova, potrebni su nam lideri koji razumiju turizam kao alat transformacije. Ponosni smo što obrazujemo upravo takve stručnjake. Održivost je proces koji se živi svakim danom. Uključivanje lokalne zajednice, smanjenje otpada i valorizacija resursa nisu samo koncepti, a to su odluke koje stvaraju razliku– naglasila je dekanica Veleučilišta Velika Gorica, prof. dr. sc. Sanja Kalambura.

–Zagrebačka županija gradi svoju budućnost na znanju, partnerstvu i inovacijama. Ova edukacija je potvrda da zajedno možemo oblikovati zelenu, konkurentnu i otpornu turističku priču – istaknula je Ivana Alilović, direktorica TZ Zagrebačke županije.

Polaznici su kroz edukaciju stekli konkretna znanja i alate za djelovanje ne samo kao promatrači, već kao aktivni nositelji promjena. Naučili su kako osmisliti turistički razvoj koji se temelji na suradnji i dugoročnoj viziji, kako valorizirati lokalne resurse kroz održive gastronomske modele i kratke lance opskrbe, te kako koristiti standarde i certifikacijske alate za učinkovito upravljanje destinacijama. Osposobljeni su za razvoj sigurnih, odgovornih i inkluzivnih turističkih proizvoda koji stvaraju stvarnu dodanu vrijednost za zajednicu i okoliš.

Ovaj edukacijski program nije ponudio samo znanje već prostor za povezivanje, razmjenu ideja i oblikovanje konkretnih rješenja za budućnost turizma u Hrvatskoj.

Zbog radova na elektroenergetskom postrojenju u četvrtak, 08. svibnja od 08-11 sati isporuka električne energije bit će prekinuta u dijelu grada Velike Gorice – javlja velikogorička Elektra.

Riječ je u ulici Sjepana Fabijančića Jape od kućnog broja 52 do 104 i od 61 do 123, zatim Horvatova od kućnog broja 53 do 79 i od 44 do 90, ulica Pavršnica, ulica Franje Kirinčića-Boška, ulica Franje Tomašića, ulica Mije Vujnovića, ulica Josipa Mihanovića, ulica Juraja Suše i ulica Stjepana Stepanića.

Također, istoga dana od 08.30 do 11 sati bez struje će biti i stanovnici Dobriline ulice od kućnog broja 26 do 31, od 42 do 48 i od 50 do 80.

Pred velikim brojem stranačkih članova i simpatizera, gradonačelnik Krešimir Ačkar službeno je večeras u Donjoj Lomnici započeo svoju kampanju za novi mandat, predstavivši koalicijsku listu za Gradsko vijeće pod nazivom “Volim ovaj Grad”, kao i ključne projekte izbornog programa za mandat od 2025. do 2029. godine.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Velika Gorica danas je grad besplatnih vrtića i besplatnog lokalnog prijevoza. Grad novih škola, obnovljene infrastrukture, poduzetništva, kulture, mladih i sporta. Grad koji pokreće trendove koje slijede drugi gradovi i zato vam hvala na podršci i povjerenju u protekle četiri godine. Izvanredan je osjećaj gledati vas u ovolikom broju, čuti vašu podršku u gradu u kojem napravite prve korake, gdje ste išli u školu i gdje ste zasnovali obitelj. Jer kad zajednički gradimo bolju budućnost našega grada koji volimo, tada je sve moguće. Velika Gorica je danas drugi grad po kvaliteti života u Republici Hrvatskoj, za razliku od vremena kada sam postao gradonačelnik, kada su je nazivali satelit grada Zagreba. U protekle četiri godine smo ovaj grad brendirali u grad iz koje je potekla kravata, grad koji njeguje svoj identitet, grad napretka – poručio je Ačkar u govoru.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Naveo je nekoliko velikih ostvarenja, poput nove škole i vrtića u Dubrancu, novih područnih vrtića, VG Poduzetničkog inkubatora, više od 100 kilometara asfaltiranih cesta, trostruko većih izdvajanja za umirovljenike, više od 3 tisuće posađenih stabala te preustroj i potpuna transparentnost gradske uprave.

Plan za novi mandat

S vizijom još bolje Velike Gorice, u sljedećem gradonačelničkom mandatu Ačkar je najavio izgradnju dnevne bolnice, centra za starije osobe, novih škola i vrtića, četiri javne garaže, novi autobusni terminal, sustav grijanja na geotermalnu energiju, vanjske bazene i nastavak uređenja prometne infrastrukture i nogostupa.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Pod sloganom „Volim ovaj Grad“ okupili smo široku koaliciju – šest stranaka, nezavisne uglednike i ljude koji su nositelji društvenog i političkog života već godinama. Naše kandidate ne treba posebno predstavljati – Velikogoričani ih već poznaju po djelima. Ponosan sam što je Velika Gorica postala pozitivan primjer političke kulture u Hrvatskoj – mjesto gdje se o svim temama raspravlja uz međusobno poštovanje i uvažavanje. Tako će ostati i u vrijeme predizborne kampanje. Kao i prije četiri godine, mogu obećati da neću izreći nijednu lošu riječ o svojim protukandidatkinjama. Štoviše, osobno sam im dao potpise potpore za kandidaturu – podsjetio je gradonačelnik.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

–Imamo rezultate, imamo program i najvažnije od svega, imamo kvalitetne ljude. Idemo po povijesni rezultat, po najveću pobjedu ikad – zaključio je gradonačelnik a riječi podrške izrekao je i njegov dosadašnji zamjenik Neven Karas.

–Ovo je povijesni trenutak u kojem smo svjedoci najjače i najuglednije kolaicijske liste za Gradsko vijeće na čelu s Hrvatskom demokratskom zajednicom. Nikada do sada nismo imali toliko uglednih sugrađana na listi koji će u budućnosti donositi odluke u ime građana za dobrobit našega grada. Ova lista je spoj iskustva i mladosti koja je sasvim sigurno pobjednička i koja će sama osvojiti većinu u Gradskom vijeću – naglasio je Karas.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Gradonačelnik koji svakome pruža ruku

Okupljenima se, među ostalim, obratio i treći na listi za Vijeće Grada Velike Gorice Ivan Rak, inače direktor VG Čistoće, a koji se prisjetio anegdote s gradonačelnikom.

–Prolazili smo Krešo i ja jedan dan pješke Goricom, i ne prođe čovjek pokraj nas a da ga on ne pozdravi. Tako se naša ruta umjesto 5 minuta otegnula na gotovo pola sata. I kad smo stigli na odrediše, pitam ga: Pa dobro Krešo, jel’ ti stvarno poznaješ sve te ljude?, na što mi on odgovori: Pa ne znam ih sve ali znam većinu. To su sve naši Velikogoričani. Kakav bi ja bio gradonačelnik, onaj koji ih predstavlja, da ih ne pozdravim? Eto, takav vam je Krešo – ispričao je Rak.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Lomničanka Zlata Krznarić na listi je za Gradsko vijeće ali i za članove mjesnih odbora, a u svojem se govoru emotivno osvrnula na svoj politički angažman i poznanstvo s gradonačelnikom.

–Jako sam ponosna. Krešu poznajem cijeli život i mogu potvrditi da je to osoba kojoj se uvijek možeš obratiti za pomoć i koja će napraviti sve da tu pomoć realizira. Znate da sam život posvetila kulturi i nikada kod njega nisam naišla na zatvorena vrata, niti za dogovor, niti za financijsku pomoć za nešto što je bilo nužno za razvoj kulturnog stvaralaštva i naše tradicije, a to mogu potvrditi i sve kulturno-umjetničke udruge, i zato smo uz gradonačelnika na kojeg možeš računati – istaknula je Krznarić.

Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal

Ačkar je početak kampanje za drugi gradonačelnički mandat zaključio predizbornim istraživanjima, koja pokazuju njegovu uvjerljivu pobjedu u prvom krugu izbora, te većinu u Gradskom vijeću.

FOTO GALERIJA:

Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije i Boris Huzjan, direktor Hrvatskih autocesta, potpisali su sporazum o zajedničkoj suradnji na pripremi i provedbi projekta Izgradnje kružnog toka s pet krakova na križanju županijskih cesta ŽC 3016, ŽC 3017 i kraka čvora Sv. Helena autoceste A4, te je ravnatelj Landeka podržao dva nova ključna infrastrukturna projekta na području Zagrebačke županije, odnosno novi čvor na Autocesti A4 (Zagreb – Varaždin – Goričan) – Čvor Paukovec i novi prsten Zagrebačke obilaznice, s primarnim ciljem povećanja sigurnosti svih sudionika u prometu i protočnosti prometa.

Ovaj sporazum potvrđuje čvrstu suradnju između Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, Hrvatskih autocesta i jedinica lokalne samouprave na projektima od strateškog značaja za regionalni razvoj i prometno rasterećenje. Zagrebačka županija, kao jedna od najrazvijenijih županija u Republici Hrvatskoj po mnogim gospodarskim pokazateljima, smještena je na izuzetno važnom geo-prometnom položaju.

– Suradnja s Hrvatskim autocestama i jedinicama lokalne samouprave omogućuje nam ne samo tehničku i financijsku sinergiju, nego i snažan iskorak prema sigurnijoj i modernijoj prometnoj infrastrukturi koja odgovara potrebama građana i gospodarstva – izjavio je prilikom potpisivanja Tomislav Landeka.

Blizina glavnog grada Zagreba, međunarodne zračne luke i ključnih prometnih pravaca čini Zagrebačku županiju prirodnim logističkim, poslovnim i prometnim čvorištem s golemim razvojnim potencijalom.

– Kao nacionalni upravitelj ključne prometne infrastrukture, Hrvatskim autocestama prioritet je kontinuirano povećanje sigurnosti i protočnosti prometa. Partnerstva poput ovoga osiguravaju da strateški projekti dobiju potrebnu podršku, a lokalne zajednice budu bolje povezane i konkurentnije – istaknuo je Boris Huzjan.

Izgradnja kružnog toka na čvoru sv. Helena

Kako bi se povećala sigurnost i protočnost prometa na jednom od najvažnijih prometnih križanja, spomenutim sporazumom pokreće se projekt izgradnje kružnog toka s pet krakova na raskrižju županijskih cesta ŽC 3016, ŽC 3017, kraka čvora Sv. Helena autoceste A4 i nerazvrstane ceste koja je u nadležnosti Grada Sveti Ivan Zelina.

Vrijednost projekta iznosi približno milijun eura + PDV, a troškove izgradnje ravnopravno snose ŽUC Zagrebačke županije, Grad Sveti Ivan Zelina i Hrvatske autoceste s time da je ŽUC investitor i voditelj postupaka pribavljanja dokumentacije i ishođenja dozvola.

Novo kružno raskrižje imat će ukupno pet privoza što osigurava bolji protok vozila i veću sigurnost svih sudionika, a predviđa i pješačku komunikaciju duž cijelog kružnog toka. Uz rekonstrukciju raskrižja planirani su i radovi na oborinskoj odvodnji, cestovnim propustima, plinskoj i elektro-mreži, vodovodu te javnoj rasvjeti.

Novi čvor Paukovec

U prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana Zagrebačke županije, a na inicijativu Općine Brckovljani, Grada Sveti Ivan Zelina i Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije uvršten je novi čvor na Autocesti A4 (Zagreb – Varaždin – Goričan) – Čvor Paukovec, koji će izravno utjecati na smanjenje svakodnevnog prometnog opterećenja u naseljima Paukovec, Banje Selo, Hrebinec i Brckovljani.

Izgradnja novog čvora nužna je zbog kontinuiranog rasta broja motornih vozila na lokalnoj cestovnoj mreži, a osobito zbog sve većeg prometnog opterećenja koje uzrokuju teška teretna vozila uslijed gospodarskog razvoja regije. Planirani spoj omogućit će znatno kraće vrijeme putovanja, brži i učinkovitiji pristup žurnih službi, kao i alternativni prometni pravac u slučaju prometnih nesreća ili zatvaranja dijela autoceste. Novi čvor će značajno unaprijediti prometnu povezanost područja, rasteretiti postojeće prometnice, smanjiti zastoje i povećati ukupnu sigurnost u prometu.

Hrvatske autoceste će izraditi projektno tehničku dokumentaciju, dok će ŽUC Zagrebačke županije izvesti sve druge radove kako bi postojeće ceste rekonstruirali, proširili i povećali nosivost kolničke konstrukcije ceste i postojećeg nadvožnjaka preko autoceste, kako bi se zadovoljila nova prometna potražnja na cestovnoj mreži lokalnih i županijskih cesta koje vode prema budućem Čvoru Paukovec.

Novi prsten Zagrebačke obilaznice

Zagrebačka obilaznica, puštena u promet 1981. godine, danas je najopterećenija dionica autoceste u Hrvatskoj s više od 80.000 vozila dnevno u ljetnim mjesecima. Kako bi se odgovorilo na rastuće prometne potrebe i odvojio lokalni od tranzitnog prometa, planira se izgradnja Nove zagrebačke obilaznice, duljine oko 95 kilometara.

Ravnatelj ŽUC-a Zagrebačke županije izrazio je potporu za projekt novog prstena Zagrebačke obilaznice čija će trasa povezati okolne gradove i općine, njih ukupno 13, koji gravitiraju prema Gradu Zagrebu, čime se pridonosi povezivanju cijele regije Zagrebačke županije i prolazi kroz sljedeće jedinice lokalne samouprave:

1. Grad Zaprešić

2. Grad Sveta Nedelja

3. Grad Samobor

4. Općina Stupnik

5. Grad Zagreb

6. Grad Velika Gorica

7. Općina Rugvica

8. Općina Orle

9. Grad Ivanić Grad

10. Općina Brckovljani

11. Grad Vrbovec

12. Općina Rakovec

13. Grad Sveti Ivan Zelina

Projekt će ujedno pozitivno utjecati na rasterećenje postojeće obilaznice, povećanje sigurnosti u prometu, smanjenje vremena putovanja i operativnih troškova vozila, razvoj gospodarskih zona uz trasu obilaznice, brži pristup žurnih službi te poboljšanje regionalne povezanosti.

– Ovi projekti dokaz su usmjerenosti Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, Hrvatskih autocesta i lokalne samouprave na strateški promišljen razvoj prometne infrastrukture. Kroz međuinstitucionalnu suradnju, pravovremenu pripremu i koordiniranu provedbu, zajednički stvaramo temelje za sigurniju, protočniju i gospodarski potentniju budućnost regije– zaključio je Landeka.