Povežite se s nama

Zanimljivosti

Svake godine ista dilema – pravi ili umjetni božićni bor?

Tradicija ili praktičnost?

Objavljeno

na

Foto: Pexels/Gary Spears

Svake godine u prosincu, negdje između kupnje poklona i pečenja kolača, u tisućama kućanstava ponavlja se ista rasprava: hoće li se u dnevnom boravku ove godine naći pravi ili umjetni božićni bor. Pravi bor za mnoge ima težinu tradicije. Miris smole, iglice pod nogama i osjećaj da je u kuću ušlo nešto živo i stvarno dio su božićnog ugođaja koji se ne može zapakirati u kutiju i spremiti na tavan.

U Hrvatskoj se većina božićnih borova uzgaja na plantažama upravo za tu namjenu, a riječ je o stablu koje je tijekom rasta vezivalo ugljikov dioksid i proizvodilo kisik. Ako se nakon blagdana pravilno zbrine, kompostira ili usitni, njegov ekološki trag relativno je mali. No pravi bor ima i svoje mane. Kupuje se svake godine, traži zalijevanje i pažnju, a u toplim stanovima brzo gubi iglice. Uz to, treba naći baš onaj savršeni, a potom ga unijeti u kuću ili stan.

Umjetni bor, s druge strane, ne miriše, ali ni ne traži posebnu pažnju. Ne suši se, ne otpada i svake godine izgleda isto. U doba užurbanog života mnogima je upravo to presudno. Iz kutije u dnevni boravak, iz dnevnog boravka natrag u kutiju i problem je riješen. Jednom kupljen, može trajati godinama i izgleda isto od prvog do posljednjeg dana. Za obitelji s malom djecom, kućnim ljubimcima ili alergijama često je praktičniji izbor. No većina umjetnih borova proizvodi se od PVC-a i metala, materijala čija proizvodnja ima velik okolišni utjecaj, a sam bor nakon što se baci najčešće završava na odlagalištu otpada.

Prema procjenama stručnjaka, umjetni bor ima smisla s ekološke strane samo ako se koristi dugo, najmanje pet do deset godina. Drugim riječima, bor koji svake dvije ili tri godine mijenja mjesto u otpadu nije “zeleniji” izbor, koliko god bio praktičan. Ako već imate umjetni bor i koristite ga godinama, njegova daljnja uporaba bolja je opcija nego kupnja novog.

Ni financijski aspekt nije zanemariv. Umjetni bor je skuplji na početku, ali dugoročno može biti isplativiji. Pravi bor je jeftiniji po komadu, ali je trošak koji se ponavlja svake godine. Pritom vrijedi spomenuti da kupnja domaćeg, lokalno uzgojenog bora podržava male proizvođače i lokalno gospodarstvo.

Na kraju, možda je najtočnije reći da dilema pravi ili umjetni bor nema univerzalno rješenje, ali najvažnije je zapamtiti da Božić ne ovisi o vrsti drvca, nego o onome što se oko njega događa.

 

Zanimljivosti

Prazne stranice kao poruka – pisci na Londonskom sajmu prosvjeduju protiv AI-ja

Među potpisnicima su poznata imena književnog svijeta.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Kindel Media/pexels.com

Tisuće pisaca diljem svijeta okupile su se oko neobične prosvjedne akcije protiv tvrtki koje koriste tuđa djela za razvoj umjetne inteligencije. Na ovogodišnjem Londonskom sajmu knjiga posjetiteljima se dijelila knjiga s potpuno praznim stranicama pod nazivom “Don’t Steal This Book” („Nemoj ukrasti ovu knjigu“). Unutar korica nalazi se samo popis gotovo deset tisuća autora koji stoje iza inicijative te upozorenje vlastima: britanska vlada ne smije legalizirati masovno korištenje autorskih djela u korist AI kompanija.

Prosvjed je usmjeren protiv prijedloga britanske vlade koji bi AI tvrtkama omogućio korištenje sadržaja zaštićenog autorskim pravima bez plaćanja autorima, osim ako se oni izričito ne izjasne protiv (“opt-out”), prenosi Večernji.hr. Pisci tvrde da bi takav zakon legalizirao krađu njihovog rada i ugrozio sredstva za život autora. Među potpisnicima su poznata imena književnog svijeta.

Organizator prosvjeda, skladatelj i aktivist Ed Newton-Rex, upozorava da se umjetna inteligencija “natječe s ljudima čiji se rad koristi, oduzimajući im prihode” te poziva vladu da zaštiti britanske kreativce.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Već osam godina voze na terapije besplatno! Humanitarni projekt koji pomaže i ženama iz Velike Gorice

Udruga Nismo same od 2018. godine organizirala je više od 40 tisuća besplatnih vožnji za žene koje dolaze na kemoterapiju, zračenje ili imunoterapiju u zagrebačke bolnice.

Objavljeno

na

Objavio/la

Kada žena oboljela od raka mora na terapiju, posljednje o čemu bi trebala brinuti je kako će doći do bolnice. Upravo s tom idejom prije osam godina pokrenut je projekt „Nisi sama – ideš s nama!“, koji ženama osigurava besplatan taksi prijevoz na terapije u zagrebačke bolnice.

Projekt je pokrenula Udruga Nismo same 14. ožujka 2018. godine, na inicijativu novinarke Ivane Kalogjere, potaknute vlastitim iskustvom liječenja raka dojke. Od tada do danas organizirano je 40.450 vožnji za 1.253 korisnice, a ukupna vrijednost pružene usluge premašila je 417 tisuća eura. Riječ je o prijevozu na kemoterapije, imunoterapije i terapije zračenjem, često zahtjevna putovanja koja za mnoge pacijentice dolaze u trenucima kada su iscrpljene od liječenja.

Projekt se najvećim dijelom financira donacijama građana i tvrtki, dok dio sredstava dolazi i iz lokalnih zajednica. Među njima je i Velika Gorica, koja je 2025. godine sudjelovala u sufinanciranju prijevoza za svoje sugrađanke, uz Grad Zagreb i Zaprešić.

Iako su terapije vezane uz zagrebačke bolnice, uslugu tijekom godina nisu koristile samo Zagrepčanke. Na besplatan prijevoz oslanjale su se i žene iz brojnih gradova diljem Hrvatske, od Rijeke i Varaždina do Osijeka, Splita i Vukovara. Važan dio projekta su i taksisti udruge 1717 koji od samog početka sudjeluju kao partneri i voze pacijentice na terapije.

Dugoročni cilj je da ovakva usluga postane dio sustava zdravstvenog osiguranja, kakav već postoji u nekim razvijenim zemljama. Sve žene kojima je potreban besplatan prijevoz na terapije mogu se javiti udruzi Nismo same putem e-maila [email protected] ili na broj 097/7561-683.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Novi Zakon o zaštiti potrošača – lakši raskid ugovora i popravci nakon garancije

Vlada uvodi promjene koje potrošačima omogućuju jednostavnije raskidanje ugovora, jasnija sniženja i dostupniji popravak proizvoda.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Vlada je uputila u saborsku proceduru izmjene Zakona o zaštiti potrošača kojima se građanima olakšava raskid ugovora, povećava dostupnost popravaka i regulira prikaz cijena. Ugovori sklopljeni na daljinu moći će se raskinuti u roku od 14 dana, i to na isti način na koji su i sklopljeni, a komunikacija s trgovcem više neće biti isključivo preko chatbota.

Zakon uvodi pravo na popravak proizvoda i nakon isteka jamstva te zabranjuje odbijanje popravka ako je proizvod ranije servisirao neovlašteni servis ili sam vlasnik, piše Mirovina.hr. Predviđa se i jedinstvena platforma s popisom ovlaštenih servisera radi lakšeg pristupa servisima.

Trgovci će morati jasno prikazivati snižene cijene u odnosu na najnižu cijenu u zadnjih 30 dana, a objava cjenika na internetu postaje obavezna. Kršenje pravila bit će sankcionirano višim kaznama kako bi imale stvarni odvraćajući učinak.

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Nova uskrsna marka Hrvatske pošte slavi stoljetnu tradiciju Korčule

Objavljeno

na

Objavio/la

Hrvatska pošta 16. ožujka pušta u optjecaj prigodnu poštansku marku povodom Uskrsa, a ovogodišnji motiv prikazuje tradicionalnu procesiju bratovština na Veliki petak u Korčuli. Autor marke je zagrebački dizajner Dean Roksandić.

Marka prikazuje članove korčulanskih bratovština u procesiji kroz mjesto dok nose torce, velike voštanice koje mogu biti visoke do 2,5 metra i teške do 85 kilograma. Ovaj običaj u Korčuli održava se već 725 godina i proglašen je nematerijalnom kulturnom baštinom.

Uskrsna marka tiskana je u nakladi od 25.000 primjeraka u arcima od 20 maraka, a uz nju je izdana i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Nastavite čitati

Zanimljivosti

Od danas bez mobitela u školama! Učenici ih smiju donijeti, ali evo što trebaju napraviti s njima

Najstroža pravila u osnovnim školama.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Tim Samuel/pexels.com

Od ovog petka, 13. ožujka, u hrvatskim školama počinju vrijediti nova pravila o korištenju mobitela. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih uvelo je zabranu s ciljem smanjenja ometanja na nastavi, poticanja druženja među učenicima i suzbijanja digitalnog nasilja. Promjene su donesene izmjenama Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, a pravila se razlikuju za osnovne i srednje škole.

Kako piše Net.hr, najveće promjene odnose se na osnovne škole. Učenici će mobitele smjeti donijeti u školu, ali ih tijekom cijelog boravka neće smjeti koristiti, ni na nastavi, ni za vrijeme odmora, niti u školskom dvorištu. Uređaji moraju biti isključeni i spremljeni u torbama ili ormarićima. Iznimke su moguće samo uz dopuštenje nastavnika u obrazovne svrhe ili zbog zdravstvenih potreba učenika.

U srednjim školama zabrana vrijedi tijekom nastave, dok srednjoškolci mobitele mogu koristiti za vrijeme odmora. Ipak, školama je ostavljena mogućnost da vlastitim pravilima uvedu strožu zabranu i prošire je na cijeli školski dan.

Kršenje ovih pravila tretirat će se kao neprihvatljivo ponašanje i može rezultirati pedagoškim mjerama.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno