Budući da se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng . World Health Organization, WHO) broj pretilih osoba od 1980. godine udvostručio, a prekomjerna tjelesna težina postala globalna epidemija te u Europi, prema podacima Eurostata, gotovo jedna trećina odraslih osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a svaka šesta je pretila, važno je podići svijest o prije svega zdravstvenim problemima koje debljina donosi. S tim ciljem u ožujku obilježavamo dva dana vezana uz debljinu; 4.ožujka Svjetski dan debljine i 16.ožujka Hrvatski dan osviještenosti o debljini.

Obilježavanjem Svjetskog dana debljine Svjetska federacija za debljinu (World Obesity Federation) i članice iz cijelog svijeta žele uz povećanje svjesnosti o debljini kao bolesti, pojasniti uzroke debljine te potaknuti pozitivne promjene koje bi pokrenule rješavanje problema. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana debljine je „Razgovarajmo o pretilosti i… (“ Let’s Talk About Obesity and…).

…zdravlju. Uz to što debljinu definiramo kao bolest, bitno je prepoznati i druge faktore rizika i bolesti povezane sa pretilošću te ne podcjenjivati vezu između debljine i drugih zdravstvenih problema kao što su bolesti srca, dijabetes te posebno problema mentalnog zdravlja. Potrebno je ukloniti stigmu, smanjiti krivlju te osigurati podršku osobama koje žive i bore se sa pretilošću.

…svijetu u kojem živimo Naše zdravlje je pod utjecajem okoliša što se odnosi prije svega na stabilnu klimu, zrak koji dišemo, hranu koju konzumiramo. Potrebno je djelovati globalno te stvoriti zdravo okruženje u kojem pojedinci mogu živjeti zdravije i duže.

…mladima koji nisu uzrok nezdravog i neodrživog okoliša, a najčešće su najviše njime pogođeni. Ključan je rad s mladima, slušanje njihovih stavova, mišljenja, perpsektiva i onoga što oni smatraju bitnim problemima kako bi se stvorilo okruženje koje smanjuje pojavu bolesti, između ostalog i debljine.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina (pretilost) kronične su bolesti koje su najčešće posljedica lošeg životnog stila gdje postoji neravnoteža između kalorija unesenih hranom i kalorija potrošenih tjelesnom aktivnošću kod kojih dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, a razlikuju se prema indeksu tjelesne mase ITM/Body mass index – BMI. Uzroci također mogu biti genetski i okolišni čimbenici. BMI je broj koji se računa tako da se tjelesna masa u kilogramima podijeli sa kvadratom visine osobe izražene u metrima (kg/m2). Osobe čiji je BMI je manji od 18.49 su pothranjene. Normalne tjelesne mase smatraju se osobe čiji je indeks tjelesne mase od 18.49 do 24.99. Dok se prekomjernom tjelesnom masom podrazumijeva BMI od 25 do 29.99, a pretilim osobama smatramo one čiji je indeks tjelesne mase veći od 30.

Manjkavost objektivnog iskazivanja stupnja debljine indeksom tjelesne mase vidljiva je kod npr mišićavih ljudi, a i nedostatak je što ta brojka nije pokazatelj rasporeda masnog tkiva u tijelu pa se prilikom procjene rizika debljine za zdravlje sve češće u obzir uzima i opseg struka koji, ako je kod muškaraca preko 94 cm i 80 cm kod žena, predstavlja zdravstveni rizik, a opseg struka preko 102 cm kod muškaraca i 88 cm kod žena znači vrlo visoki zdravstveni rizik. Kada govorimo o „rasporedu masnog tkiva“, razlikujemo dva tipa debljine, abdominalni i ginoidni tip. Kod abdominalnog tipa debljine (koji se još naziva i visceralnim ili androidnim tipom) masno tkivo nakuplja se području trbuha, u obliku jabuke. Dok se kod ginoidnog tipa masno tkivo taloži potkožno u području natkoljenica i bokova. Visceralno masno tkivo (oko organa u trbušnoj i prsnoj šupljini) je opasnije od potkožnog.

Prema globalnoj analizi izdanoj u časopisu The Lancet povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine, broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je 1 milijun. U Hrvatskoj stopa debljine u djece i adolescenata 2022. godine bila je dvostruko veća nego 1990. Stopa debljine se također udvostručila u odraslih žena te čak utrostručila u odraslih muškaraca. Ukupno se procjenjuje da je u Hrvatskoj s debljinom u 2022. živjelo 56 000 djece i adolescenata te 1 180 000 odraslih osoba.

U razdoblju od 2020. do 2035. godine očekuje se čak 100% povećanje debljine u djece. Procjenjuje se da će 2035. godine 1,9 milijardi ljudi živjeti s debljinom tj. jedna od četiri osobe, a njezin ekonomski učinak će iznositi 4.32 bilijuna dolara.

Sve su to brojke koje zabrinjavaju i potiču na razmišljanje kako pokrenuti promjenu??

Osnovne preporuke svakako bi bile da prije svega prilagodimo prehranu, postanemo tjelesno aktivniji, vodimo brigu o vrijednostima krvnog tlaka i šećera u krvi.

Budući da su prekomjerna tjelesna težina i pretilost kronične bolesti koje ne prolaze spontano, za njihovo liječenje je prije svega nužna promjena životnog stila, a savjet i podršku svakako treba potražiti od liječnika, nutricionista, farmaceuta, kineziologa… Povodim obilježavanja Svjetskog dana debljine, 4. ožujka, u Ljekarnama Zagrebačke županije bilo je organizirano mjerenje tjelesne težine, izračunavanje indeksa tjelesne mase, savjetovanje o uvođenju zdravijih životnih navika. Pacijenti, koji su se u velikom broju odazvali, uz savjet dobili su i edukativni materijal te jabuku. Edukacijom i promocijom zdravih životnih navika cilj nam je svakodnevno poticati stanovništvo naše županije na odgovornije ponašanje prema svom zdravlju.

Naslovna ilustracija: Pexels/towfiqu-barbhuiya