Povežite se s nama

Vijesti

Svaka šesta osoba je pretila, a 2022. godine u Hrvatskoj je s debljinom živjelo više od milijun ljudi

U razdoblju od 2020. do 2035. godine očekuje se čak 100% povećanje debljine u djece.

Objavljeno

na

Budući da se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng . World Health Organization, WHO) broj pretilih osoba od 1980. godine udvostručio, a prekomjerna tjelesna težina postala globalna epidemija te u Europi, prema podacima Eurostata, gotovo jedna trećina odraslih osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a svaka šesta je pretila, važno je podići svijest o prije svega zdravstvenim problemima koje debljina donosi. S tim ciljem u ožujku obilježavamo dva dana vezana uz debljinu; 4.ožujka Svjetski dan debljine i 16.ožujka Hrvatski dan osviještenosti o debljini.

Obilježavanjem Svjetskog dana debljine Svjetska federacija za debljinu (World Obesity Federation) i članice iz cijelog svijeta žele uz povećanje svjesnosti o debljini kao bolesti, pojasniti uzroke debljine te potaknuti pozitivne promjene koje bi pokrenule rješavanje problema. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana debljine je „Razgovarajmo o pretilosti i… (“ Let’s Talk About Obesity and…).

…zdravlju. Uz to što debljinu definiramo kao bolest, bitno je prepoznati i druge faktore rizika i bolesti povezane sa pretilošću te ne podcjenjivati vezu između debljine i drugih zdravstvenih problema kao što su bolesti srca, dijabetes te posebno problema mentalnog zdravlja. Potrebno je ukloniti stigmu, smanjiti krivlju te osigurati podršku osobama koje žive i bore se sa pretilošću.

…svijetu u kojem živimo Naše zdravlje je pod utjecajem okoliša što se odnosi prije svega na stabilnu klimu, zrak koji dišemo, hranu koju konzumiramo. Potrebno je djelovati globalno te stvoriti zdravo okruženje u kojem pojedinci mogu živjeti zdravije i duže.

…mladima koji nisu uzrok nezdravog i neodrživog okoliša, a najčešće su najviše njime pogođeni. Ključan je rad s mladima, slušanje njihovih stavova, mišljenja, perpsektiva i onoga što oni smatraju bitnim problemima kako bi se stvorilo okruženje koje smanjuje pojavu bolesti, između ostalog i debljine.

Prekomjerna tjelesna masa i debljina (pretilost) kronične su bolesti koje su najčešće posljedica lošeg životnog stila gdje postoji neravnoteža između kalorija unesenih hranom i kalorija potrošenih tjelesnom aktivnošću kod kojih dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, a razlikuju se prema indeksu tjelesne mase ITM/Body mass index – BMI. Uzroci također mogu biti genetski i okolišni čimbenici. BMI je broj koji se računa tako da se tjelesna masa u kilogramima podijeli sa kvadratom visine osobe izražene u metrima (kg/m2). Osobe čiji je BMI je manji od 18.49 su pothranjene. Normalne tjelesne mase smatraju se osobe čiji je indeks tjelesne mase od 18.49 do 24.99. Dok se prekomjernom tjelesnom masom podrazumijeva BMI od 25 do 29.99, a pretilim osobama smatramo one čiji je indeks tjelesne mase veći od 30.

Manjkavost objektivnog iskazivanja stupnja debljine indeksom tjelesne mase vidljiva je kod npr mišićavih ljudi, a i nedostatak je što ta brojka nije pokazatelj rasporeda masnog tkiva u tijelu pa se prilikom procjene rizika debljine za zdravlje sve češće u obzir uzima i opseg struka koji, ako je kod muškaraca preko 94 cm i 80 cm kod žena, predstavlja zdravstveni rizik, a opseg struka preko 102 cm kod muškaraca i 88 cm kod žena znači vrlo visoki zdravstveni rizik. Kada govorimo o „rasporedu masnog tkiva“, razlikujemo dva tipa debljine, abdominalni i ginoidni tip. Kod abdominalnog tipa debljine (koji se još naziva i visceralnim ili androidnim tipom) masno tkivo nakuplja se području trbuha, u obliku jabuke. Dok se kod ginoidnog tipa masno tkivo taloži potkožno u području natkoljenica i bokova. Visceralno masno tkivo (oko organa u trbušnoj i prsnoj šupljini) je opasnije od potkožnog.

Prema globalnoj analizi izdanoj u časopisu The Lancet povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine, broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je 1 milijun. U Hrvatskoj stopa debljine u djece i adolescenata 2022. godine bila je dvostruko veća nego 1990. Stopa debljine se također udvostručila u odraslih žena te čak utrostručila u odraslih muškaraca. Ukupno se procjenjuje da je u Hrvatskoj s debljinom u 2022. živjelo 56 000 djece i adolescenata te 1 180 000 odraslih osoba.

U razdoblju od 2020. do 2035. godine očekuje se čak 100% povećanje debljine u djece. Procjenjuje se da će 2035. godine 1,9 milijardi ljudi živjeti s debljinom tj. jedna od četiri osobe, a njezin ekonomski učinak će iznositi 4.32 bilijuna dolara.

Sve su to brojke koje zabrinjavaju i potiču na razmišljanje kako pokrenuti promjenu??

Osnovne preporuke svakako bi bile da prije svega prilagodimo prehranu, postanemo tjelesno aktivniji, vodimo brigu o vrijednostima krvnog tlaka i šećera u krvi.

Budući da su prekomjerna tjelesna težina i pretilost kronične bolesti koje ne prolaze spontano, za njihovo liječenje je prije svega nužna promjena životnog stila, a savjet i podršku svakako treba potražiti od liječnika, nutricionista, farmaceuta, kineziologa… Povodim obilježavanja Svjetskog dana debljine, 4. ožujka, u Ljekarnama Zagrebačke županije bilo je organizirano mjerenje tjelesne težine, izračunavanje indeksa tjelesne mase, savjetovanje o uvođenju zdravijih životnih navika. Pacijenti, koji su se u velikom broju odazvali, uz savjet dobili su i edukativni materijal te jabuku. Edukacijom i promocijom zdravih životnih navika cilj nam je svakodnevno poticati stanovništvo naše županije na odgovornije ponašanje prema svom zdravlju.

Naslovna ilustracija: Pexels/towfiqu-barbhuiya

CityLIGHTS

Velika Gorica otvara raspravu o umjetnoj inteligenciji u školama

Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, ovom panel raspravom se želi potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Matheus Bertelli/Pexels

Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u obrazovni sustav, a upravo o njezinoj ulozi u učenju, nastavi i svakodnevnom školskom radu raspravljat će stručnjaci, nastavnici i učenici na panelu koji krajem svibnja organizira Osnovna škola Eugena Kvaternika.

Panel rasprava pod nazivom „Umjetna inteligencija u obrazovanju: stavovi, praksa i etičke dileme” održat će se u petak, 29. svibnja 2026. godine u dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta s početkom u 14 sati. Organizaciju događanja podržavaju Grad Velika Gorica, Centar za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica te udruga TurTeh.

Središnji dio događanja bit će razgovor o tome kako škole mogu pronaći ravnotežu između korištenja novih tehnologija i zaštite učenika uz poseban naglasak na etičke dvojbe, odgovornost i sigurnost primjene AI alata u obrazovanju. Prije same panel rasprave bit će predstavljeni rezultati istraživanja provedenog među učenicima i učiteljima o korištenju i percepciji umjetne inteligencije.

U raspravi će sudjelovati Magdalena Čurić iz Ekonomske škole Velika Gorica i članica Dječjeg gradskog vijeća, prof. dr. sc. Saša Mladenović s Odjela za informatiku PMF-a Split i voditelj istraživačke grupe za umjetnu inteligenciju, dr. sc. Lana Ceraj, astrofizičarka iz udruge MUZZA, Vjera Barbir Alavanja, učiteljica informatike iz Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu te psihologinja dr. sc. Ivna Ivanković iz Gimnazije Velika Gorica.

Organizatori ističu kako cilj nije ni odbacivanje novih tehnologija ni njihovo nekritičko prihvaćanje, nego otvaranje prostora za argumentiranu raspravu o njihovoj ulozi u obrazovanju.

– Posebno nam je važno otvoriti razgovor o umjetnoj inteligenciji iz perspektive škole, učenika, učitelja, roditelja, stručnjaka i lokalne zajednice. Umjesto zabrana ili nekritičkog prihvaćanja novih tehnologija, želimo potaknuti promišljanje o tome kako UI alate koristiti odgovorno, sigurno i u korist učenja, razvoja djece i mladih te jačanja digitalnih kompetencija.

Nastavite čitati

Kultura

“Dar od Boga” u Galženici – izložba koja je nastala nakon četiri desetljeća pauze u slikanju

Objavljeno

na

Objavio/la

U Područnoj knjižnici Galženica, od 25. svibnja do 6. lipnja 2026. bit će otvorena izložba likovnih radova pod nazivom “Dar od Boga” autorice Sanja Mastin.

Riječ je o izložbi koja donosi presjek njezina povratka slikarstvu nakon višedesetljetne pauze. Nakon što je posljednju sliku naslikala još u osnovnoj školi, Mastin se umjetnosti vratila tek četrdesetak godina kasnije, potaknuta životom u prirodi i okruženjem koje ju je, kako navodi, ponovno usmjerilo prema boji i crtežu.

U svojim radovima najčešće koristi akril i ugljen, a inspiraciju pronalazi u religijskim motivima te crkvenoj umjetnosti i vitrajima. Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Izložba će biti postavljena u prostoru područne knjižnice.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Izložba koja spaja nakit, crtež i skulpturu stiže u Galeriju Galženica

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Publika će od 2. lipnja u Galeriji Galženica moći razgledati novu samostalnu izložbu akademskog kipara i dizajnera nakita Ivana Midžića pod nazivom „Krpama, prstima, kistom i osjećajem”.

Midžićev najnoviji ciklus temelji se na istraživanju likovnosti kroz različite umjetničke forme i materijale. Autor, koji se tijekom karijere kretao između suvremene skulpture, slikarstva, prostornih instalacija i konceptualnih radova i ovoga puta povezuje više područja vlastitog stvaralaštva u jedinstvenu cjelinu.

Posebnu ulogu u izložbi ima njegov dugogodišnji rad na umjetničkom nakitu. Oblikovanju nakita pristupa kiparski, naglašavajući volumen i prostor, dok žica koja je nekada osnovni element u izradi nakita, u novijim radovima prelazi u liniju na papiru izvedenu pastelom. Inspiraciju pritom pronalazi u prirodi, posebice u motivima šuma, korijenja i stabala.

Ivan Midžić rođen je 1976. godine u Osijeku. Diplomirao je kiparstvo na Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Šime Vulas, a potom je magistrirao na Akademija za likovno umetnost in oblikovanje kod profesora Jože Barši. Sudjelovao je na brojnim domaćim i međunarodnim samostalnim te skupnim izložbama, a član je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika i Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika.

Otvorenje je najavljeno za 19 sati, a postav ostaje dostupan do 25. lipnja 2026. godine.

Nastavite čitati

Vijesti

Pijani vozači, brzina i mobiteli – policija u četiri dana zabilježila 45 prekršaja

Pojačani policijski nadzor tijekom vikenda otkrio je 45 prometnih prekršaja, a dvojica vozača završila su na sudu.

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorička policija je provela pojačani nadzor prometa, a u četiri dana akcije zabilježeno je ukupno 45 prometnih prekršaja. Najviše ih se odnosilo na vožnju pod utjecajem alkohola, prekoračenje brzine i nekorištenje sigurnosnog pojasa.

Policijski službenici od 22. do 25. svibnja zaustavili su šest vozača pod utjecajem alkohola, četvero ih je vozilo prebrzo kroz naselje, a pet vozača nije koristilo sigurnosni pojas. Zabilježen je i jedan slučaj korištenja mobitela tijekom vožnje te jedan vozač koji je upravljao automobilom bez dozvole.

Najveća koncentracija alkohola izmjerena je u nedjelju oko pola sata iza ponoći u Ulici Slavka Kolara. Policija je ondje zaustavila 38-godišnjeg vozača koji je imao 1,97 promila alkohola u krvi. Vozač je uhićen i priveden na općinski sud, gdje mu je izrečena novčana kazna od 1330 eura te šest mjeseci zabrane upravljanja vozilima B kategorije.

Tijekom akcije dvojica vozača završila su na sudu uz optužni prijedlog, a šestero vozača privremeno je isključeno iz prometa oduzimanjem vozačke dozvole na 12 sati zbog vožnje pod utjecajem alkohola.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

HZZ objavio brojke, evo što se događa na tržištu rada u Velikoj Gorici

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Vojtech Okenka/pexels.com

Krajem travnja 2026. na području Velike Gorice u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 815 nezaposlenih osoba, što predstavlja pad od 4,0 % u odnosu na ožujak te 14,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Podaci HZZ-a pokazuju i da je tijekom travnja iz evidencije zaposleno 93 osobe. Najčešće su posao pronalazile u zanimanju čistača, gdje je zaposleno ukupno devet osoba.

Istodobno, poslodavci su u istom mjesecu prijavili 162 slobodna radna mjesta na području ispostave Velika Gorica. Među oglašenim poslovima najviše je traženih poštara, točnije njih 26.

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno