Budući da se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng . World Health Organization, WHO) broj pretilih osoba od 1980. godine udvostručio, a prekomjerna tjelesna težina postala globalna epidemija te u Europi, prema podacima Eurostata, gotovo jedna trećina odraslih osoba ima prekomjernu tjelesnu težinu, a svaka šesta je pretila, važno je podići svijest o prije svega zdravstvenim problemima koje debljina donosi. S tim ciljem u ožujku obilježavamo dva dana vezana uz debljinu; 4.ožujka Svjetski dan debljine i 16.ožujka Hrvatski dan osviještenosti o debljini.
Obilježavanjem Svjetskog dana debljine Svjetska federacija za debljinu (World Obesity Federation) i članice iz cijelog svijeta žele uz povećanje svjesnosti o debljini kao bolesti, pojasniti uzroke debljine te potaknuti pozitivne promjene koje bi pokrenule rješavanje problema. Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana debljine je „Razgovarajmo o pretilosti i… (“ Let’s Talk About Obesity and…).
…zdravlju. Uz to što debljinu definiramo kao bolest, bitno je prepoznati i druge faktore rizika i bolesti povezane sa pretilošću te ne podcjenjivati vezu između debljine i drugih zdravstvenih problema kao što su bolesti srca, dijabetes te posebno problema mentalnog zdravlja. Potrebno je ukloniti stigmu, smanjiti krivlju te osigurati podršku osobama koje žive i bore se sa pretilošću.
…svijetu u kojem živimo Naše zdravlje je pod utjecajem okoliša što se odnosi prije svega na stabilnu klimu, zrak koji dišemo, hranu koju konzumiramo. Potrebno je djelovati globalno te stvoriti zdravo okruženje u kojem pojedinci mogu živjeti zdravije i duže.
…mladima koji nisu uzrok nezdravog i neodrživog okoliša, a najčešće su najviše njime pogođeni. Ključan je rad s mladima, slušanje njihovih stavova, mišljenja, perpsektiva i onoga što oni smatraju bitnim problemima kako bi se stvorilo okruženje koje smanjuje pojavu bolesti, između ostalog i debljine.
Prekomjerna tjelesna masa i debljina (pretilost) kronične su bolesti koje su najčešće posljedica lošeg životnog stila gdje postoji neravnoteža između kalorija unesenih hranom i kalorija potrošenih tjelesnom aktivnošću kod kojih dolazi do prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu, a razlikuju se prema indeksu tjelesne mase ITM/Body mass index – BMI. Uzroci također mogu biti genetski i okolišni čimbenici. BMI je broj koji se računa tako da se tjelesna masa u kilogramima podijeli sa kvadratom visine osobe izražene u metrima (kg/m2). Osobe čiji je BMI je manji od 18.49 su pothranjene. Normalne tjelesne mase smatraju se osobe čiji je indeks tjelesne mase od 18.49 do 24.99. Dok se prekomjernom tjelesnom masom podrazumijeva BMI od 25 do 29.99, a pretilim osobama smatramo one čiji je indeks tjelesne mase veći od 30.
Manjkavost objektivnog iskazivanja stupnja debljine indeksom tjelesne mase vidljiva je kod npr mišićavih ljudi, a i nedostatak je što ta brojka nije pokazatelj rasporeda masnog tkiva u tijelu pa se prilikom procjene rizika debljine za zdravlje sve češće u obzir uzima i opseg struka koji, ako je kod muškaraca preko 94 cm i 80 cm kod žena, predstavlja zdravstveni rizik, a opseg struka preko 102 cm kod muškaraca i 88 cm kod žena znači vrlo visoki zdravstveni rizik. Kada govorimo o „rasporedu masnog tkiva“, razlikujemo dva tipa debljine, abdominalni i ginoidni tip. Kod abdominalnog tipa debljine (koji se još naziva i visceralnim ili androidnim tipom) masno tkivo nakuplja se području trbuha, u obliku jabuke. Dok se kod ginoidnog tipa masno tkivo taloži potkožno u području natkoljenica i bokova. Visceralno masno tkivo (oko organa u trbušnoj i prsnoj šupljini) je opasnije od potkožnog.
Prema globalnoj analizi izdanoj u časopisu The Lancet povodom obilježavanja Svjetskog dana debljine, broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je 1 milijun. U Hrvatskoj stopa debljine u djece i adolescenata 2022. godine bila je dvostruko veća nego 1990. Stopa debljine se također udvostručila u odraslih žena te čak utrostručila u odraslih muškaraca. Ukupno se procjenjuje da je u Hrvatskoj s debljinom u 2022. živjelo 56 000 djece i adolescenata te 1 180 000 odraslih osoba.
U razdoblju od 2020. do 2035. godine očekuje se čak 100% povećanje debljine u djece. Procjenjuje se da će 2035. godine 1,9 milijardi ljudi živjeti s debljinom tj. jedna od četiri osobe, a njezin ekonomski učinak će iznositi 4.32 bilijuna dolara.
Sve su to brojke koje zabrinjavaju i potiču na razmišljanje kako pokrenuti promjenu??
Osnovne preporuke svakako bi bile da prije svega prilagodimo prehranu, postanemo tjelesno aktivniji, vodimo brigu o vrijednostima krvnog tlaka i šećera u krvi.
Budući da su prekomjerna tjelesna težina i pretilost kronične bolesti koje ne prolaze spontano, za njihovo liječenje je prije svega nužna promjena životnog stila, a savjet i podršku svakako treba potražiti od liječnika, nutricionista, farmaceuta, kineziologa… Povodim obilježavanja Svjetskog dana debljine, 4. ožujka, u Ljekarnama Zagrebačke županije bilo je organizirano mjerenje tjelesne težine, izračunavanje indeksa tjelesne mase, savjetovanje o uvođenju zdravijih životnih navika. Pacijenti, koji su se u velikom broju odazvali, uz savjet dobili su i edukativni materijal te jabuku. Edukacijom i promocijom zdravih životnih navika cilj nam je svakodnevno poticati stanovništvo naše županije na odgovornije ponašanje prema svom zdravlju.
Priredba povodom proslave 50. godišnjice Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina održana je danas (srijeda, 25. ožujka 2026., početak u 12 sati) u Dvorani Gorica Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica. Odlični voditelji umjetničkog programa bili su učenici trećih razreda Zrakoplovne škole: Lara Knežević (3. ZP), Arman Osmani (3. ZIM) i Nika Pavlović (3. IRE).
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehniČke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Govorili su: Vedran Šarac – ravnatelj škole, Ivica Radanović – izaslanik župana Zagrebačke županije, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje, Momir Karin – predstavnik Ministarstva znanosti i obrazovanja mladih, ovlašten za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za potporu i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Među uzvanicima su bili: Branko Hrg – izaslanik ministra obrane Republike Hrvatske, državni tajnik, Krešimir Ražov – brigadni general, Josip Štimac – general bojnik, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ-a), Michael Križanec – general bojnik, bivši zapovjednik HRZ-a i nekadašnji učenik Zrakoplovne škole, gospođa Ljerka Perešin, supruga Rudolfa Perešina, Goran Huljev – brigadir, dekan Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman, Silvana Kovačić – brigadirka, voditeljica službe za izobrazbu, Sektor za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima MORH-a.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Ivo Tunjić – izaslanik ravnatelja Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, voditelj Odjela za informacijsko-komunikacijske tehnologije, inženjerstvo i mobilnost, David Gabelica – član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb, Ivan Damjanović – izvršni direktor MZLZ-a, Jasmin Bajić – predsjednik Uprave Croatia Airlinesa, Ranko Ilić – predsjednik Uprave Zračne luke Zagreb, Ivica Vidović – predsjednik Uprave Zrakoplovno-tehničkog centra, Marko Cvijin – direktor Trade AIR-a, Ana Kapetanović – direktorica Agencije za civilno zrakoplovstvo, Alana Vukić – ravnateljica Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Dr. znanosti Tamara Čendo Metzinger – dekanica Veleučilišta Velika Gorica, izv.prof.dr. znanosti Ivona Bajor – izaslanica dekana Fakulteta prometnih znanosti, izv.prof.dr.sc. Martina Kolar Billege, prodekanica Učiteljskog fakulteta, Dora Ulaga – bivša ravnateljica Zrakoplovne škole, Juraj Odrčić – župan Plemenite općine turopoljske.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David ćJolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Vokalni dio programa (Dobro mi došel, prijatel, Tvoja zemlja, Maštarija) ispunio je pjevač Martin Kosovac, nekadašnji učenik ove škole.
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Na kraju programa dodijeljeni su učenicima ugovori o stipendiranju MORH-a. Stipendistima, ukupno devet, ugovore su uručili Branko Hrg, Krešimir Ražov i Vedran Šarac: 1. Luka Banožić, 2. Tvrtko Barišić, 3. Kira Dorotić, 4. Filip Hodak, 5. Julija Zečević (svi 3. ZIM), 6. Lukas Barić, 7. David Jelovečki, 8. Nino Komušar, 9. Filip Saračević (svi 3. IRE).
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Gorica, 25.03.2026. 50.godinjica Zrakoplovne tehničke kole Rudolfa Pereina. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Program proslave pripremila je Dobrila Arambašić-Kopal, prof. uz podršku kolegica (abecednim redom) Anemarije Peroš, prof., Sandre Tejić, prof., knjižničarke Tihane Strmo, prof. te sugestije učenica/učenika, sudionika programa (bez korištenja UI).
Karate klub Centar iz Velike Gorice osvojio je osam medalja i zauzeo peto mjesto u borbama na međunarodnom turniru Kik kup Rudolf Perešin 2026., održanom u subotu, 21. ožujka u Križu. Na natjecanju je sudjelovalo gotovo 300 boraca iz 32 kluba iz Hrvatske, Austrije i Bosne i Hercegovine.
Najbolji rezultat ostvarila je Kim Kumic, koja je osvojila dva zlata, u kategoriji učenica do 49 kilograma te među mlađim kadetkinjama do 47 kilograma.
Vrlo dobar nastup imala je i Sara Brletić koja je osvojila zlato među učenicama do 44 kilograma te srebro u kategoriji mlađih kadetkinja do 42 kilograma. Dora Paić također je uzela zlato među kadetkinjama do 37 kilograma i broncu u kategoriji učenica do 39 kilograma.
Broj medalja upotpunili su Karlo Đukić sa srebrenom medaljom u kategoriji do 34 kilograma te Noa Smolčić koji je turnir završio s broncom.
Jučer je u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Velika Gorica, održano predavanje “Zemlja Govori”.
U Središenjm odjelu Gradske knjižnice, s početkom u 18 sati, mr. Nives Opačić je održala predavanje o Toponimima u Turopolju i što nam oni ukazuju. Inače, Nives Opačić je hrvatska jezikoslovka, znanstvenica i filologinja te književnica. Predavanje je započela moderatorica i upraviteljica Zavoda – Katja Matković Mikulčić, pojašnjavajući zašto je odabran naslov Zemlja govori: ” Nismo ni svjesni koliko pojedini nazivi govore o nekim karakteristikama, o povijesti, o nekim osobinama terena. Mislim, cijela nauka se na tome bazira”.
Mr. Nives Opačić je na samome početku uvela publiku s pričom o zagrebačkom kvartu – Kajzerica:
“Dakle, već krećući iz Zagreba i prebacivši se na obalu Save, mogu početi govoriti o tome što mi zemlja govori. Mogu pratiti po riječima što bi zapravo pojedini predjeli značili. Jedan od njih je recimo Kajzerica. Čuli ste svi za taj predio Kajzerica. A isto tako hodate u pekaru pa kupite kajzericu. Kajzerica je pecivo, okruglo, ali ima određene nabore, zareze na sebi. A samo joj ime već nekako asocira na kajzera, na cara. E sad, u kakvoj su vezi Kajzerica – dio Zagreba i kajzerica pecivo”?
S takvim duhovitim i pronicljivim pristupom, uvela nas je i u značenje imena našeg grada koje uz malu goru čak može značiti i vinograd. Međutim, gorica po svom postavu, može značiti nešto što je nastalo gorenjem: “Mi znamo da su se tereni katkada dobivali tako da bi se zapalilo ono što je na njemu bilo i da su na taj način ljudi dolazili do zemlje koja bi bila plodnija”.
Svi koji se ponekad osjećaju preplavljeno svojim pametnim telefonom sada imaju priliku naučiti kako ga koristiti jednostavno i bez stresa. Gradska knjižnica Velika Gorica organizira besplatnu radionicu pod nazivom “Mobitel u malom prstu”, namijenjenu svima koji žele savladati osnovne funkcije mobitela, od slanja poruka i poziva do fotografiranja i korištenja aplikacija.
Radionica se odvija u opuštenoj atmosferi, po individualnom tempu svakog sudionika, a vodit će je Martina Rebrović Sopek, koja će sudionicima pružiti i savjete o sigurnosti i zaštiti privatnosti.
Zainteresirani se mogu prijaviti telefonom na broj 098 950 9928, jer je broj sudionika ograničen.
Velika Gorica od jutros miriše na Uskrs. U Parku dr. Franje Tuđmana predstavljeno je 15 velikih uskrsnih pisanica koje su, u sklopu projekta Grada Velike Gorice, oslikala djeca iz lokalnih osnovnih škola.
Umjesto kupnje novih ukrasa, Grad je odlučio obnoviti postojeće, a kistove su u ruke uzeli učenici iz Mičevca, Novog Čiča, Bukevja, Veleševca te škola Jurja Habdelića i Eugena Kumičića.
Radove je obišao i gradonačelnik Krešimir Ačkar, zahvalivši djeci i učiteljima na trudu i idejama koje su uljepšale grad.
“Draga djeco i učiteljice, hvala vam što što ste svojim idejama, bojama i trudom pokazali koliko malo mašte može uljepšati svijet oko nas. Hvala svima koji ste se odazvali ovoj lijepoj inicijativi i pomogli da ovog Uskrsa naše zelene površine zasjaju u najljepšim bojama”, rekao je gradonačelnik.
Nakon današnjeg predstavljanja, pisanice se sele na svoje stalne blagdanske lokacije. Svih 15 radova bit će raspoređeno po javnim zelenim površinama diljem grada.