Povežite se s nama

Obrazovanje

Suze na rastanku: ‘Napustila sam školu zbog nogometa, ali falit će mi moji klinci…’

Lada Rojc, bivša nogometna sutkinja, nakon 20 godina u OŠ Eugena Kumičića odradila je svoj posljednji radni dan. Obaveze u Fifi, HNS-u i ŽNK Gorici oduzimale su previše vremena i odluka je morala pasti…

Objavljeno

na

S dolaskom listopada u Osnovnoj školi Eugena Kumičića došlo je i vrijeme za jedan prilično emotivan rastanak, za trenutak koji će ostati u sjećanju i učenicima, i nastavnicima, i ostalom školskom osoblju… Lada Rojc, među učenicima omiljena profesorica geografije, posljednjeg rujanskog dana odradila je svoj posljednji radni dan. I to zbog – nogometa!

– Ovako ide priča… Zadnje 22 godine radila sam kao profesorica, a u Osnovnoj školi Eugena Kumičića sam posljednjih točno 20 godina. U svojoj školi, u koju sam išla kao dijete, u istim klupama, u početku i s dobrim dijelom profesora koji su meni predavali, a onda mi postali kolege… – počela je svoju priču profesorica Lada, mnogima poznatija kao bivša nogometna sutkinja.

– Škola je moja velika ljubav i uvijek se postavljalo to pitanje ‘škola ili nogomet’. A ja sam uvijek govorila da se ne mogu odlučiti, da sam na pola-pola. Tako je i danas, i dalje se ne mogu odlučiti, ali u posljednje vrijeme došlo je do neke vrste laganog zasićenja. Poslovi u nogometu otvaraju se na sve strane, množe se prilike i jednostavno ne mogu sve to ‘furati’ paralelno. O tome se radi. Moj izbor zapravo je to da se više ne želim ‘raspadati’ u svom tjednom rasporedu, između škole i nogometa, živjeti bez vikenda… I nakon više od dva desetljeća u školi ovo je neki novi izazov, a ključnim se pokazalo to što sam ušla u jedan novi Fifin projekt – pojasnila je Lada.

I tako je, na početku jednog novog puta, zatvoreno poglavlje u kojem je škola bila dio svakodnevnice.

– Naravno da mi je bilo žao što ostavljam divan kolektiv, što ostavljam svoju djecu. Svjesna sam da ću teško ikad više biti dio takvog kolektiva, gdje god završila u budućnosti. U ovoj novoj situaciji neću ni imati taj dio života, svakodnevne odlaske na posao u određeno okruženje, bojim se da će mi to faliti, a pogotovo kad se radi o toliko kvalitetnom kolektivu, o tako divnim ljudima. Ali dobro, to je i normalno, bilo bi čudno da ne žalim za nečim u čemu sam bila 20 godina, da ne osjećam tugu – govori profesorica Rojc.

I nije sve to moglo proći bez poneke suze u oku, kako kod nje, tako i kod učenika, koji su se vrlo originalno oprostili od drage profesorice.

– Dobila sam divne poruke, pisma, crteže… Posebno mi se svidio plakat na kojem je pisalo “Nama smrknulo, Fifi svanulo”, ha, ha… Povratna informacija od kolega i djece u tim trenucima rastanka definitivno mi govori da sam ostavila trag. U svim tim porukama djeca su mi najčešće pisala da sam profesorica koja se najviše smijala, a to mi je posebno drago. Nikad se tu nije radilo o sveopćoj zafrkanciji na satu, ali vrlo važno je svoj posao raditi s osmijehom, kako u školi, tako i u bilo kojem drugom području. Uostalom, za mene će učenici uvijek reći da sam stroga i pravedna, što mi definitivno imponira – priznaje Rojc.

Život u školstu, pogotovo u “svojoj” školi, u svome gradu, dovodi i do toga da je kroz njezinu učionicu prošlo “pola Gorice”.

– Tako nekako… Često mi prilaze bivši učenici i događa se da ih zamolim da mi se predstave, a ponekad nažalost ni to nije dovoljno da ih se sjetim. Previše je to ljudi, previše djece… Zamislite, svake godine ja dobijem novu generaciju od oko 110 klinaca, pa računajte koliko je to ljudi u 20 godina?!

I izračunali smo, nije proces bio predug, riječ je o više od dvije tisuće Velikogoričana gotovo svih generacija! No sad je tome došao kraj, vrijeme je za nogomet. I za nove izazove.

– Imamo Svjetsko prvenstvo za žene 2023. u Australiji i na Novom Zelandu, a tijekom posljednje dvije godine zbog korone smo puno toga izgubili. Otkazani su turniri na kojima inače gledamo i evaluiramo sutkinje, gdje ih vidimo na djelu. Zbog toga je Fifa pokrenula mentorski program s 55 sutkinja, kandidatkinja za Svjetsko prvenstvo. Njih će pratiti sedam mentorica, a jedan od tih sedam sam i ja. Dobila sam svojih devet sutkinja, koje ću pratiti sljedećih godinu dana, komunicirati s njima online, podnositi izvješća Fifi… Tu je jako puno posla. I to je presudilo, to je bio okidač da odlučim posvetiti se samo nogometu – govori Lada, kojoj definitivno neće biti dosadno u životu bez škole.

– Fifa instruktor sam, u što spada edukacija sutkinja, turniri, eventi, seminari, pa analiziranje suđenja… Uz to i ovo mentoriranje, koordinatorica sam u ŽNK Gorici, mentorica sam i u HNS-u, delegat na 3. HNL… Ima me na sve strane – ističe Lada Rojc, dodavši kako joj u svemu tome itekako pomaže iskustvo iz školstva.

– Šefica u Fifi mi kaže da ja nisam samo instruktor, nego elitni instruktor, a tako je u prvom redu zbog mog iskustva iz školstva. Postoje kolegice koje su imale jaču sudačku karijeru, koje su više toga prošle, ali imaju problema s prenošenjem znanja, s komunikacijom… Nije lako nastupati pred skupinom ljudi, a to iskustvo ja apsolutno imam. Uostalom, vrlo mi je važno što sam prošla online nastavu. U Fifi sam, kao netko s tri mjeseca online škole u nogama, odmah bila među najiskusnijima u online edukaciji. Od tehničke strane, do načina komunikacije… Svi smo se prebacili na taj online dosta brzo, bez velikih priprema, kao da te netko bacio u vodu i rekao ‘plivaj!’, zato mi toliko dobro dođe sve što sam prošla – svjesna je Lada.

Dok razgovaramo, svako malo će istaknuti kako ženski nogomet u svijetu konstantno raste i razvija se, kako je u tijeku prava ekspanzija, kako se finale Lige prvakinja igra pred 45.000 ljudi, kako su ženske ekipe Atletico Madrida i Barcelone oborile rekord sa 65.000 gledatelja na tribinama, kako nogomet igra oko 60 milijuna djevojaka u cijelom svijetu, pa i ulaganja u ženski nogomet značajno rastu…

– Ne može se ne primjetiti ta ekspanzija ženskog nogometa. Sve je ubrzala odluka Uefe da muški klubovi neće moći igrati europska natjecanja ako nemaju žensku ekipu. U Europi je to stvarno uzelo maha, a kod nas… Sve to u Hrvatskoj ide nešto sporije, ali ide. Evo, prije pet godina u Velikoj Gorici nismo ni pričali o ženskom nogometu, a sad je to promijenilo formiranjem ŽNK Gorice. Predsjednik kluba Nenad Črnko to jako pametno radi, promatra ženski nogomet na pravi način i moje je mišljenje da bi u svakom modernom klubu ljudi trebali tako razmišljati. Postoje tu benefiti koje mudri predsjednici klubova mogu iskoristiti, a predsjednik Črnko hrabro je ušao u sve to. Imamo tri selekcija i klub apsolutno zaslužuje respekt. Općenito su nam klubovi sve konkurentniji u europskim razmjerima, reprezentacija nam izgleda sve ozbiljnije, no tek moramo stići ostale zemlje, u kojima ženski nogomet ima tretman gotovo kao muški – govori Lada.

U velikoj mjeri je posvećena upravo ŽNK Gorici, svom poslu koordinatorice, a ambicije su velike i visoke.

– Mislim da imamo dobre šanse za ulazak u prvu ligu već u ovoj, našoj prvoj sezoni, a najveći konkurent nam je Hajduk. Iako, teško je to zasad sa sigurnošću govoriti jer ne znamo još dovoljno o svim protivnicima. Evo, imali smo i dvije ozljede u Varaždinu ovaj vikend, jednu težu, vrlo važna igračica neće nam igrati sljedećih godinu dana… Ali tu opet moram pohvaliti klub, jer sve je riješeno vrlo brzo, proces oporavka je pokrenut odmah. I po tome se vidi da ženska sekcija nije nikakvo ‘slijepo crijevo’ u klubu, nego je vrlo važna. A to je pametno i mudro, u skladu s trendovima, kao što je i dokaz da je ovo ozbiljna priča – zadovoljna je Lada.

Bila je zadovoljna i nakon što smo upravo u Velikoj Gorici, na utakmici Gorica – Hrvatski dragovoljac, prvi put u povijesti hrvatskog nogometa imali glavnu sutkinju u prvoligaškoj utakmici. Ivana Martinčić iz Koprivnice odradila je jako dobar posao.

– Nažalost, u tom trenutku sam bila u Švicarskoj na seminaru, no čula sam se s predsjednikom Brunom Marićem i znam da je bio izuzetno zadovoljan. Koliko sam vidjela, sve je bilo korektno, onako kako treba, od penala do kartona… Super je odradila posao i ponosna sam što se to dogodilo baš ovdje, u Velikoj Gorici. To je povijesni trenutak i žao mi je što nisam mogla biti prisutna. Bila je tu cijela sudačka komisija, čime su iskazali poštovanje ovom događaju. Nema puno takvih primjera u svijetu općenito, jedna smo od pet država koja je imala glavnu sutkinju u najvišem rangu. Ivana je i kandidatkinja za Svjetsko prvenstvo, razvija se jako dobro i svi smo tu, uz nju – kaže Lada.

Ivana Martinčić povijesnu utakmicu odsudila je u Velikoj Gorici… Foto: Slavko Midžor/PIXSELL

Odlukom da napusti posao u školi nogomet se tako za nju pretvorio u “doručak, ručak i večeru”, osnovnu životnu preokupaciju, a lako se moglo dogoditi da nikad ni ne dođe u ozbiljan doticaj s nogometom.

– Bilo je to 1999. godine. Već sam radila u školi kad se oformio ŽNK Radnik ’99 i jednog dana do našega kafića “Rojc” došle su cure koje nisam ni poznavala i krenule me nagovarati da dođem igrati nogomet. Poslije su mi priznale da su došle jer su se nadale sponzorstvu od kafića, ha, ha… Ali eto, da nije bilo kafića, pitanje je bi li ikad imala ikakve veze s nogometom. Dobro, pratim oduvijek nogomet, čak sam i igrala s dečkima iz kvarta, ali taj trenutak me ipak usmjerio – prepričava Lada i nastavlja:

– Odlučila sam otići na jedan trening, čisto da ih se riješim, da me ostave na miru. Međutim, otišla sam s frendicom i ostala. I polako se sve to pretvorilo u jako lijepu priču. Proputovali smo cijelu Hrvatsku, uživale, no shvatila sam ipak da puno kasnim s nogometom za ostalim curama. I onda nam je jednoga dana, 2001. godine, pokojni Melvin Nuić došao na trening i predložio da odemo u sutkinje, pogotovo nama koje imamo akademsko obrazovanje, znamo jezike… Malo sam razmislila o tome, prijavila se na seminar i krenula. Brzo sam došla do 3. HNL, a već nakon četiri godine došla sam na Fifinu listu pomoćnih sutkinja. Bila sam na dva SP-a U-17, jedno U-20, jedno seniorsko SP, jedne olimpijske igre… I tako sve do 2016., kad me kolegica pozvala u svoj tim u Fifi. Od 2017. sam Fifin instruktor.

Djecu u školi uvijek je posebno zanimao taj dio njezina života.

– Da, učenici su me puno ispitivali o suđenju, a sad imam već šest bivših učenika koji su danas suci. I nije to uopće loš izbor, svakome bih preporučila, jer suđenje donosi puno toga dobroga. U krajnjoj liniji, to je za srednjoškolce ili studente i jako dobar đeparac… – preporučuje Lada.

Nogomet je, dakle, postao glavni i jedini, no pitanje je hoće li tako i ostati.

– Hoću li se vratiti u školu? Ha, nikad ne reci nikad… Trenutačno sam u drugim vodama, ali ostavljam mogućnost da se jednog dana vratim, barem na pola radnog vremena. Kojeg dana, ne znam točno – sa smiješkom je završila Lada Rojc.

Obrazovanje

Od lokalnih vlasti do europskih institucija – Veleučilište u Opatiji organizira konferenciju „Dani kriznog upravljanja“

“Nitko nije izvan dosega krize, bez obzira gdje živi ili čime se bavi. Sigurnost više nije stvar institucija i službi, nego zajednički izazov.”

Objavljeno

na

Objavio/la

Odgovore na najvažnija pitanja današnjice i konkretna rješenja za sigurniju i otporniju budućnost donosi 18. izdanje konferencije „Dani kriznog upravljanja“ u organizaciji Veleučilišta Velika Gorica koje će se 3. i 4. lipnja održati u Opatiji. 

U vremenu u kojem nas svakodnevno pogađaju vijesti o prirodnim katastrofama, cyber napadima, klimatskim ekstremima i ratnim sukobima, postaje jasno da nitko nije izvan dosega krize, bez obzira gdje živi ili čime se bavi. Sigurnost više nije stvar institucija i službi, nego zajednički izazov koji zahtijeva znanje, suradnju i brzu prilagodbu.  

–Dani kriznog upravljanja važniji su nego ikad prije jer se nalazimo u razdoblju izraženih globalnih nestabilnosti i ubrzanih promjena, a ovogodišnje teme ne dotiču samo stručnjake, već i sve one koji oblikuju društveni odgovor na krize, od lokalnih vlasti do europskih institucija – istaknula je prof. dr. sc. Sanja Kalambura, predsjednica organizacijskog i znanstvenog odbora. 

Umjetna inteligencija kao alat 

Ova iznimno važna konferencija donosi presjek najaktualnijih tema iz područja kriznog menadžmenta. Od klimatskih ugroza i sve učestalijih prirodnih nepogoda, preko ratnih sukoba i sigurnosnih prijetnji, ovogodišnji program odražava sve složeniju stvarnost u kojoj živimo. Ove godine posebno mjesto u programu zauzima tema umjetne inteligencije i njezine sve značajnije uloge u kriznom upravljanju kao alat koji može predvidjeti prijetnje, analizirati rizike i pomoći u pravovremenom donošenju odluka, ali i kao potencijalni izvor novih izazova. 

Program donosi više od 70 predavanja, panela i stručnih rasprava, a okuplja predavače i stručnjake iz različitih sektora, znanstvenih institucija, državne uprave, civilne zaštite, vatrogastva, privatnog sektora i međunarodnih organizacija. U fokusu će biti teme poput europske i nacionalne sigurnosti, utjecaja klimatskih promjena, medija u kriznim situacijama, održivosti u turizmu, kulturi i upravljanju, digitalnih tehnologija i alata za upravljanje rizicima. Posebnu važnost imat će predavanje Stipe Masnića, koji će govoriti o budućnosti europske obrane i sigurnosti, te predstaviti Bijelu knjigu Europske sigurnosti i obrane, dokument koji postavlja temelje europskog strateškog odgovora na krize. 

Lokalna, državna i EU podrška konferenciju čini utjecajnom na svim razinama  

Snažna institucionalna i europska podršku, među ostalim i od Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Hrvatske vatrogasne zajednice i Grada Velike Gorice. Ta podrška omogućuje ne samo organizacijsku i financijsku održivost, već i konkretne rezultate kroz povezivanje dionika, razvoj strategija i implementaciju inovacija.   

– Uspjeh ove konferencije vidljiv je i u rastućem akademskom i stručnom utjecaju našeg Veleučilišta, ali i u stvaranju nove generacije stručnjaka u kriznom upravljanju. Studenti nisu samo pasivni promatrači, već i aktivni sudionici i to je dodatna vrijednost koju stvaramo – naglasila je Kalambura. 

Jedna od ključnih poruka konferencije je i važnost lokalne otpornosti, posebno u kontekstu klimatskih promjena koje su već postale svakodnevica. Sve češće poplave, požari i potresi zahtijevaju uključivanje lokalnih zajednica, edukaciju stanovništva, tehnološku pripremu i međusektorsku suradnju. Upravo zato Dani kriznog upravljanja nisu samo platforma za izlaganja, nego i prostor za stvaranje konkretnih rješenja koja mogu pomoći gradovima, općinama, državama i institucijama da budu spremniji, otporniji i povezaniji. 

Dok se svijet nosi s kompleksnim prijetnjama, Opatija uskoro postaje mjesto gdje se traže odgovori, potiče suradnja i kreira sigurnija budućnost. 

Nastavite čitati

Obrazovanje

AUDICIJA Umjetnička škola Franje Lučića poziva na upis u 1. razred

Nadareni učenici mogu se upisati u osnovno plesno ili glazbeno obrazovanje.

Objavljeno

na

Velikogorička Umjetnička škola Franje Lučića početkom lipnja upisuje mlade umjetnike u 1. razred osnovnog plesnog ili glazbenog obrazovanja.

Prijave za novu generaciju učenika traju do 30. svibnja.

Audicije će se održavati na adresi škole u ulici Slavka Kolara 39, i to za ples 02. lipnja u 18 sati u dvorani 11, a za glazbu 3. i 4. lipnja u sobi broj 1, u poslijepodnevnim satima.

Neka i vaša djeca postanu dio obitelji mladih glazbenika koji uživaju u glazbi i plesu kojima osvajaju domaću i svjetsku publiku.

Više informacija:

Nastavite čitati

HOTNEWS

Kišna norijada: Gimnazijalci popili kavicu i trk na trg!

Jesensko vrijeme usred proljeća, goričkim maturantima nije pokvarilo „ludi dan“

Objavljeno

na

Objavio/la

Velikogorički  maturanti iz četiri srednje škole s područja grada jučer su službeno izašli iz školskih klupa.

Danas je dan „D“ za ludovanje i opraštanje od razrednika i školskih kolega.

Foto: Mile Šola/Cityportal

Vrijeme im ne ide na ruku, jer baš ovaj petak prognoza nalikuje kasnoj jeseni – no, kažu gimnazijalci koje smo zatekli u goričkoj „Stotki“, „preživjeli smo srednju, malo kiše ništa nam ne može“.

Učenici i učenice 4. C razreda Gimnazije Velika Gorica, zajedno s razrednicom, odlučili su se naoružati jutarnjim kavicama prije zajedničkog polaska za Zagreb. Spremna je i dodatna “oprema”, pričaju maturanti, jer su im mame u brizi da se ne prehlade, spremile kabanice.

Glavno okupljanje je na Trgu bana Josipa Jelačića gdje će se pridružiti zagrebačkim maturantima ali i onima iz šire okolice glavnoga grada.

Foto: Mile Šola/Cityportal

Mladost je to u punom zamahu, koja će tražiti svoje mjesto pod suncem upisom na fakultete.

I možemo biti ponosni na njihove uspjehe i snove jer im nije bilo lako. U vrijeme potresa i Covid-a davali su sve od sebe kako bi se prilagođavali društvenim normama, promjenama i propisima.

Foto: Mile Šola/Cityportal

Djeco, vi ste naša budućnost, samo naprijed i sretno! Što je par kapi kiše na ramenima velikih ljudi? 🙂

FOTO galerija: 

Nastavite čitati

Najave

FOTO Sutra je Norijada 2025

Objavljeno

na

Objavio/la

Školske godine prolaze, generacije se smjenjuju i odlaze, jedino što na kraju školske godine ostaje su – norijada i maturalna večer. Velikogorički maturanti generacije 2021./2025. i 2022./2025. (trogodišnja škola) svoj ‘najluđi’ dan, norijadu, imati će sutra (petak, 23.05.2025.).

Velika Gorica, 22.05.2025. Najava Norijada 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Učenici iz različitih škola činiti će šaroliko i jedinstveno društvo u različitim majicama, razmjenjivati zagrljaje i piće, plesati tempom koji će im diktirati trenutačno raspoloženje.

Velika Gorica, 22.05.2025. Najava Norijada 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Natpisi na majicama će, kao i uvijek, neuvijeno, iskreno i zrelo, pogađati uglavnom ”u sridu”, biti efektni i provokativni, ali ne i vulgarni. Njihove poruke govoriti će o srednjoškolskim danima ili o onome što ih čeka u budućnosti.

Velika Gorica, 22.05.2025. Najava Norijada 2025. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Djelić onoga što će se sutra događati, djelomično su danas pokazali učenice i učenici 3.H razreda Srednje strukovne škole Velika Gorica.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

HOTNEWS

Projekt jednosmjenska nastava – Grad kreće u gradnju dviju škola

Škola u Vukovini će se proširiti i dobiti školsku dvoranu.

Objavljeno

na

Gotovo trećina proračuna Grada Velike Gorice ulaže se u projekte odgoja i obrazovanja, a na putu do najavljivane jednosmjenske nastave u svim školama potrebna su dodatna ulaganja u povećanje školskih kapaciteta. 

Stigla je najava iz Grada kako je cilj ostvariv uz izgradnju dviju novih škola te dogradnju i modernizaciju postojećih. 

Nakon najave gradnje dječjeg vrtića, Kurilovec dobiva i novu školu 

Kurilovčani će školu za oko 500 učenika dobiti na parceli uz SRC Kurilovec, s pripadajućom trodijelnom sportskom dvoranom ii igralištem, a projekt je u fazi prijave na Nacionalni plan oporavka i otpornosti i predaje dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole. 

Pleso dobiva novu školu s pješačkim pothodnikom, projekt proširenja čeka školu Vukovina  

Novu školu na gotovo 6.000 četvornih metara dobit će i učenici s Plesa, zajedno sa trodijelnom sportskom dvoranom i pješačkim pothodnikom za sigurniji pristup školi, a idejno rješenje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, baš kao i za rekonstrukciju i dogradnju Osnovne škole Vukovina.  

Vukovinska škola će se proširiti za dodatnih 2.200 m² a učenici će nastavu tjelesne i zdravstvene kulture imati u novoj jednodijelnoj sportskoj dvorani. 

– Odobrenje Ministarstva još je jedan veliki korak naprijed u našem nastojanju da svim učenicima u Velikoj Gorici osiguramo jednake uvjete za obrazovanje, ali i podizanje obrazovnog standarda u osnovnoškolskom obrazovanju. Nova škola u Kurilovcu, na Plesu i dogradnja škole u Vukovini odgovaraju na konkretne potrebe zajednice, a naš cilj ostaje jasan – omogućiti jednosmjensku nastavu u svim školama našega grada – naglasio je gradonačelnik Krešimir Ačkar. 

Iz Grada ističu kako su ova ulaganja u skladu s demografskim rastom i urbanim razvojem grada, koja Veliku Goricu svrstavaju u najviši razred gradova po ulaganjima u obrazovanje u Hrvatskoj.  

Nastavite čitati

Reporter 448 - 14.05.2025.

Facebook

Izdvojeno