Povežite se s nama

CityLIGHTS

Suzana Strunjak vratila se prvoj ljubavi, pa uz posao u Crvenom križu uređuje i interijere

Već kao mala pokazivala je interes za unutarnji dizajn…

Objavljeno

na

Humanitarni rad obilježio je radni vijek naše sugrađanke Suzane Strunjak, mnogima poznatog lica Društva Crvenog križa Velika Gorica. Više od 30 godina bila je na čelu te organizacije, a sada kada mirovina polako kuca na vrata, svoje slobodno vrijeme posvećuje svom nesuđenom zanimanju – unutarnjem uređenju interijera. I tu kreće njezina priča…

– Već kao mala gurala sam i premještala namještaj, sama sam miješala boje i bojala zidove. Sjećam se dok sam bila osnovna škola, pobojala sam zid u kući, mama je dobila fraze kada se vratila s posla. Namještaj bi izmijenila barem nekoliko puta godišnje. Već tada sam pokazivala interes za unutarnji dizajn – prisjeća se Suzana svog djetinjstva.

No, kada je trebala izabrati fakultet s ovim afinitetima, izbor je bio mali. Nije ju privukla arhitektura, nego je ipak krenula u drugom smjeru. Završila je defektologiju i taj ju je put odveo u Crveni križ.

– Sredinom mog radnog vijeka, intenzivno su se počela reklamirati unutarnja uređenja i dizajn. Tada se i otvorila škola koju sam upisala i stekla zvanje stilist unutarnjeg uređenja. Iako sam prije toga već uređivala interijere, htjela sam imati diplomu – kaže Strunjak koja svakodnevno kroz dizajnerske časopise i knjige prati trendove i proširuje svoje znanje.

Zahvaljujući prijateljima, Suzanin hobi i rad je počelo prepoznavati sve više ljudi, a kroz godine odradila je oko 30 različitih projekata.

– Ne radim puno pa mogu uživati u tome jer to volim. A s obzirom da mi je to više kao hobi, radim odabrane projekte i ne prihvaćam bilo što. Važno mi je da se dogodi onaj „klik“ s klijentima i da u konačnici budemo oboje zadovoljni – ističe naša sugrađanka.

Foto: Stan u Velikoj Gorici – prije i poslije/Privatni album

Pri uređenju, kaže, potrudi se što bolje upoznati osobe s kojima surađuje, kako žive i koriste prostor, što im se sviđa i koliki im je budžet. Sama je dizajnirala i uredila sadašnji prostor goričkog Crvenog križa, a od drugih projekata posebno izdvaja uređenje kuće u Jadranovu i malog stana za najam u centru Velike Gorice gdje je, s obzirom na ograničen budžet, morala upotrijebiti svu svoju kreativnost.

– Kod stanova za najam sve mora biti jednostavno, lako održivo i prilagodljivo ljudima različitih ukusa. Jedina prijateljeva želja pri uređenju je bila da dodamo spavaću sobu. Uz to, stilski smo ujednačili sve boje, od podne obloge do zidova. Stan još nije bio uređen do kraja, a već je bio iznajmljen – govori nam Strunjak.

S kućom u Jadranovu bila je drugačija priča. Neograničeni budžet dopustio joj je da pusti mašti na volju. Mladog vlasnika, na njeno iznenađenje, oduševila je ideja o uređenju interijera u sivoj, crnoj i zlatnoj kombinaciji.

Foto: Kuća u Jadranovu/Privatni album

– Promišljali smo o svemu do posljednjeg detalja. S obzirom da je vlasnik trenutno samac, danas, sutra kada se oženi, bez problema će moći promijeniti stvari i napraviti si stil kakav želi – dodaje ova stilistica.

Trendovi u modi dolaze i prolaze, a upravo tako je i kod dizajniranja interijera.

– Unutarnje uređenje je postalo baš poput odjeće. Ono što je prije godinu dana bilo moderno sada je demode. Zato ljudima uglavnom sugeriram da idu na klasiku u glavnim komadima poput podnih obloga, pločica u kupaonici, ali i kuhinja ako su rađene po mjeri. Da dobijete novi stil dovoljno je promijeniti zavjese, tepihe, jastučiće, slike, boje na zidovima te manje komade namještaja – kaže stručnjakinja iz naše priče koja voli jednostavnost, klasiku i moderno, ali i art deco.

Foto: Privatni album

Suzana voli putovanja, a upravo u šetnjama ulicama gradova pronalazi inspiraciju. Za sebe ne kaže da je stručnjak, već to radi s dušom i željom da ljudima dom pretvori u njihovu oazu mira i utočište. A upravo to često čini i u svom domu.

– Kod sebe doma mijenjam interijer ovisno o godišnjem dobu i blagdanima. Za Božić imam veliko božićno drvce i uvijek interijer i detalje usklađujem prema bojama koje tada prevladavaju. Prijatelji u te dane vole često dolaziti na druženja. Posebno zbog toga što živim na selu, uz rasvjetu i ukrašen interijer vlada posebna blagdanska čarolija – ponosno će Strunjak.

Foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr

Do mirovine, Suzani je ostalo svega još koja godina, pa sve više vremena posvećuje svojoj velikoj ljubavi, unutarnjem uređenju interijera.

– Vrijeme u Crvenom križu privodi se kraju. Vjerujem da sam mnogo toga dala i stvorila pa je moja misija tu gotova. Sada sve više pratim dizajne interijera, radim i crtam projekte, moglo bi se reći da si dajem oduška. Svakako kada odem u mirovinu više ću se posvetiti tome – zaključuje Suzana, ljubiteljica i stilistica unutarnjeg dizajna doma.

 

CityLIGHTS

UKLJUČITE SE! 15 minuta čitanja kroz 15 dana – ulog u samostalnost budućeg malog čitača

Kreće nacionalni izazov poticanja čitanja djeci od najranije dobi.

Objavljeno

na

Kreće kampanja „15 po 15 – cijela Hrvatska čita djeci“ koju je pokrenuo nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi – Rođeni za čitanje, u koju se do sada uključilo više od 40 tisuća djece iz svih krajeva Hrvatske.

Riječ je o čitalačkom izazovu za djecu predškolske dobi kojim se potiče međusobno povezivanje roditelja i djece kroz čitanje na glas – 15 minuta dnevno kroz 15 dana.

Naime, čitanje je dokazani način kojim se potiče govor i izražavanje, proširuje rječnik i ostvaruje pažnja i koncentracija – ključne vještine za buduće školske obaveze.

No, ako uzmemo u obzir da ova navika potiče maštu, pamćenje i razumijevanje emocija, ulažemo u samostalnost budućeg malog čitača koji će znati razmišljati izvan okvira.

Pridružite se prijavnicom na poveznici: www.rodjenizacitanje.hr/15po15, kako bi i sami bili dio velike čitalačke zajednice koja će od 15. do 29. siječnja čitanjem obogatiti djetinjstvo svojoj djeci.

-Do sada je prijavnicu ispunilo više od 4.200 roditelja, skrbnika i članova šire obitelji, 732 vrtića, 148 knjižnica, 9 bibliobusa, jer svako dijete zaslužuje svoju priču! – stoji u pozivu na izazov.

⇒ „Kako sam bio velik, kada sam bio malen“ – Tin Ujević

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Tko bi rekao da pufaste papuče mogu izgledati ovoliko dobro?

Objavljeno

na

Još donedavno pufaste papuče bile su rezervirane isključivo za kućnu intimu i ljenčarenja u pidžami. Nosili smo ih iz čiste praktičnosti, ne razmišljajući o njihovom modnom potencijalu. No, ono što se događa danas redefinira samu ideju kućne obuće. Pufaste papuče postale su neočekivani modni fenomen – viđene na nogama influencerica, u ulicama Kopenhagena i Tokija, pa čak i u editorijalima koji slave novu eru komfora kao vrhunskog luksuza. Zahvaljujući modnim suradnicima koji su prepoznali njihov potencijal, ove stilske udobne papuče sada dolaze s dekorativnim remenčićima, živopisnim detaljima poput žutih zvijezda i plišanim tkaninama koje ih pretvaraju u pravi vizualni statement. Stilska inovacija učinila je svoje: pufaste papuče više nisu samo funkcionalne, već su postale simbol nove modne ere u kojoj se granica između privatnog i javnog, udobnog i elegantnog, potpuno izbrisala.

Kako su pufaste papuče osvojile modni svijet?

Uspon pufastih papuča nije slučajan, on je logičan nastavak onoga što se u modi događa posljednjih sezona. Dok se industrija sve više okreće konceptu “slow fashion” i svjesnog odijevanja, ležerna moda postaje dominantna narativ. Udobnost više nije suprotstavljena stilu; ona je postala njegov sastavni dio. Pufaste papuče savršeno utjelovljuju tu filozofiju: voluminozne su, vizualno intrigantne i često dolaze obogaćene detaljima koji bi im jednako dobro pristajali na modnoj pisti kao i u dnevnom boravku.

Dizajneri i modni suradnici prepoznali su da postoji publika koja traži autentičnost, ne performativnost. Suradnje između etabliranih brendova i inovativnih dizajnera rezultirale su popularnim stilovima koji ne skrivaju udobnost kao svoju glavnu namjenu već je slave. Od memory foam jastučića koji obavijaju stopalo do pompom ukrasa koji dodaju playful notu, pahuljasti materijali postali su signature ovih komada. To nije prolazni trend; to je kulturni pomak prema modi koja poštuje tijelo i njegov komfor, a pritom ne zanemaruje vizualnu dimenziju. Pufaste papuče danas se nose uz oversize traperice, kardigane od kašmira, ali i minimalističke kapute. Dokaz su da se ležernost i sofisticiranost više ne isključuju.

Materijali koji definiraju novu generaciju papuča

Ono što zaista izdvaja suvremene pufaste papuče jest njihova materijalna kompleksnost. Ovo više nisu jednostavne kućne papuče, to su pomno dizajnirani komadi koji kombiniraju funkciju i formu. Plišani poliester i umjetno krzno stvaraju gotovo terapeutski mekani osjećaj koji stopalo dočekuje poput zagrljaja. Sherpa i runo, materijali koji su stoljecima korišteni za zaštitu od hladnoće, danas su reinterpretirani u modnom kontekstu. Njihova izolacijska svojstava zadržana su, ali sada dolaze u kontekstu visoko stiliziranih runom obloženih slip-on modela i udobnih gležanjača koji izgledaju jednako dobro na Instagramu kao i u stvarnosti.

Ali prava inovacija leži u tehnologiji koja stoji iza estetike. Vanjski slojevi često su opremljeni teflon prevlakama koje odbijaju vlagu i prljavštinu, dok vatrootporni Cordura materijal dodaje izdržljivost bez dodavanja težine ili krutosti. Pahuljasti materijali koji definiraju ove papuče nisu samo vizualno atraktivni, oni su rezultat godina razvoja tekstilne tehnologije, a njihova sposobnost da pružaju toplinu uz prozračnost, mekoću uz strukturu, čini ih idealnim za hibridni lifestyle koji danas živimo. Za one koji žele istražiti njihovu udobnost i modnu svestranost, https://prm.com/hr nudi kuriranu selekciju modela koji predstavljaju vrhunac ovog trenda.

Mogu li pufaste papuče živjeti izvan doma?

Pitanje koje se nameće jest gdje završava privatno, a gdje počinje javno kada govorimo o modi? Suvremene pufaste papuče dizajnirane su upravo da izazovu tu granicu. Dizajnirane za nošenje unutra i vani, one nude versatilnost koja odgovara načinu na koji danas živimo – fluidno, bez strogih pravila. Vodootporni potplati i debeli gumeni potplat nisu više kompromis; oni su elegantno integrirani u dizajn tako da ne narušavaju estetiku. Teksturirani vanjski potplat omogućava sigurno kretanje po gradskim ulicama, dok jastučasti interijeri zadržavaju onaj osjećaj koji vas tjera da nikad ne želite skinuti papuče.

Najnapredniji modeli dolaze s prilagođenim najlon oxford vanjskim oblogama i 3,8 cm debelim potplatom koji ne samo da štite stopalo, već mu pružaju pravu potporu. Činjenica da su mnogi modeli perivi u mašini za pranje veša (samo ih osušite na zraku) govori o tome koliko su ovi komadi osmišljeni za stvarni život, ne za idealizirane Instagram kadrove. Vidimo ih u brzinsklim pauzama za kavu tijekom radnog dana, vikend šetnjama tržnicama, pa čak i na ležernim druženjima. Pufaste papuče postale su ultimativni prijelazni komad, nešto što živi između prostora i prilika, savršeno prilagođeno za generaciju koja odbija kategorije.

Neočekivana privlačnost papuča kao modnog statementa

Što čini pufaste papuče toliko privlačnima? Možda je to njihova inherentna kontradikcija –  izgledaju pomalo čudno, gotovo karikaturalno voluminozno, a pritom nude čisti, nekomplicirani užitak nošenja. Nekad viđene kao čisto funkcionalna kućna obuća, one su sada obogaćene teksturalnim vanjskim ljuskama i plišanim klompama koje ih pozicioniraju negdje između loungewear i streetwear estetike, negdje gdje većina mode danas i želi biti.

Najuzbudljiviji dizajni uključuju dekorativne remenčiće koji daju strukturu mekanoj formi, ili živopisne ukrase poput zvijezda, printova, kontrastnih šavova koji podižu ove papuče iz kategorije “praktično” u “poželjno”. Kombinirani s plišanom podstavom i cool bojama koje variraju od neutralnih tonova do neonskih akcenata, oni predstavljaju savršenu fuziju stila i funkcije. Ovo je moda koja ne traži da se uklapate; ona vas poziva da budete ono što jeste.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

VIDEO Zadnji tjedan školskih praznika, ali sanjke u Gradićima još jure

Objavljeno

na

Objavio/la

FOTO: Danik Prihodk/pexels.com

Školski praznici polako dolaze kraju, torbe se opet pripremaju, a raspored se vraća u svakodnevnu rutinu. Ipak, zima još nije rekla svoju posljednju riječ. Snijeg je tu, a s njim i prilika za još malo dječje radosti.

Smijeh, rumeni obrazi i sanjke koje jure niz brijeg podsjećaju nas da najljepše uspomene često nastaju u ovim malim, “ukradenim” trenucima prije povratka u obaveze.

Nije važno koliko je praznika ostalo, važno je iskoristiti svaki trenutak na svježem zraku. Podijelite i vi s nama svoje snježne trenutke prije nego što se školarci vrate u klupe.

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Telka je i dalje glavna – Hrvati tjedno pred televizorom provedu više od 9 sati, 66 posto nas posjeduje smart TV

“Ima se-može se”: Imamo gotovo najmodernije televizore u Europi, no gledamo ih puno manje od ostalih 

Objavljeno

na

Objavio/la

Ukupno 81,5 posto hrvatskog stanovništva gleda televiziju svaki tjedan, no vremenski nešto manje od svjetskog prosjeka, pokazuju rezultati nove digitalne studije, piše Canonical SEO Agency. 

Premda je televizija kao medij u padu, televizori su svejedno jedan od glavnih izvora zabave. Prema podacima platforme za usporedbu cijena Shoptok, televizori su i dalje u vrhu najtraženijih proizvoda u Hrvatskoj, a svjetske analize govore da se još uvijek najviše koriste u kućanstvima. 

Hrvati tjedno provedu više vremena koristeći televizor u odnosu na bilo koji drugi uređaj, prosječno 9 sati i 30 minuta, donosi velika studija Digital 2026. 

Taj rezultat nešto je manji od svjetskog prosjeka, koji iznosi 9 sati i 56 minuta, ali i znatno manji od velike većine zapadne Europe, koja na TV troši puno više vremena od Hrvata. Prosječni stanovnik Ujedinjenog Kraljevstva tako tjedno provede 16 sati i 30 minuta uz televizor, Danci 16 sati i 20 minuta, Francuzi 16 sati i 4 minute, a Španjolci 15 sati i 42 minute. 

Ipak, Hrvati još uvijek gledaju televizor više od istočnijih europskih zemalja. Primjerice, Srbija je u toj kategoriji na 8 sati i 30 minuta tjedno, dok su Bugari na 9 sati i 22 minute. Općenito, razlika između europskog istoka i zapada u količini vremena provedenog pred TV-om vrlo je vidljiva. 

Hrvatska ponešto kaska za svjetskim prosjekom i u gledanju streaming servisa. Te usluge koristi ukupno 85,6 posto hrvatske populacije, za 6,1 posto manje od svjetskog prosjeka. Prevedeno u dane, prosječni Hrvat na streaming tjedno potroši 2,32 dana, nešto manje od ostatka svijeta koji je na 2,67 dana. 

Ta statistika ne čudi, dodaje Canonical, budući da je penetracija lokaliziranog streaming sadržaja manja nego na velikim tržištima, a jedan dio populacije, poput one starije, još uvijek ostaje vjeran linearnim TV kanalima. 

Međutim, postoje i kategorije korištenja televizora u kojima je Hrvatska praktički u svjetskom vrhu. Ukupno 66,7 posto Hrvata posjeduje smart TV, što je drugi najviši rezultat u Europi iza Italije (68,1 posto) i Norveške (66,6 posto). Za usporedbu, svjetski rekorder je Brazil, u kojemu pametne televizore ima 74,7 posto populacije, dok je prosjek na 49,3 posto. 

Shodno toj statistici, trendovi pokazuju kako Hrvati iznadprosječno koriste televizore u manje klasičnom smislu. Hrvati se više služe televizorima u svrhu konzumacije digitalnog sadržaja (OTT aplikacije, glazba, YouTube) u odnosu na ostatak svijeta. Svjetski prosjek korištenja TV-a s tom namjerom stoji na 31,6 posto, dok je Hrvatska na 42,8. 

Hrvati, tako, tjedno provedu u prosjeku 14 minuta više koristeći TV za streaming, nego za klasično gledanje televizijskih kanala.  

Sveukupno, hrvatskim građanima televizori su još uvijek jedni od najvažnijih uređaja u domu, no ne troše toliko vremena na njih u odnosu na neke druge europske zemlje. U tehnološkom smislu imaju moderniju opremu u odnosu na ostatak svijeta, ali je i ne koriste toliko intenzivno. 

Također, vidljiva je namjera prema korištenju TV-a kao hibridnog uređaja za digitalne formate, što je svakako pospješeno širokom upotrebom pametnih televizora.  

Hrvatska, dakle, spada u skupinu zemalja s visokom opremljenošću, no s umjerenijim navikama gledanja samog sadržaja. 

Nastavite čitati

CityLIGHTS

Kamo za doček? Goričani će u Novu godinu ući doma – uz dobru “klopu”, a neki će i do Budimpešte ili Sarajeva!

“Malo kuhanog vinčeka, muzike, pa gdje nas Nova godina odnese!”

Objavljeno

na

Doček nove godine jedan je od najiščekivanijih večeri u godini, a i ove se godine Velikogoričani spremaju na razne načine – od putovanja i zimskih destinacija, preko adventske atmosfere u našem gradu, pa sve do mirnog slavlja u toplini vlastitoga doma. 

 

Proveli smo anketu među Velikogoričanima koja je pokazala da će neki “dati petama vjetra”.  

Među našim mlađim Velikogoričanima popularna su putovanja izvan Hrvatske. 

-Za Novu godinu ide se u Sarajevo na doček gdje nastupa Jelena Rozga. Nakon toga zaletit ćemo se par dana na Kupres, malo skijanje, planine, pokoje pivce, uživancija – bit će nam ludnica” , rekla nam je 23-godišnja Petra. Slično razmišlja i 25-godišnja Sanja koja s dečkom razmatra kratki “đir” po poznatim adventima. 

-Bježimo malo na dvodnevni, trodnevni izlet van Hrvatske, možda neka Budimpešta, Bratislava ili slično – rekla je Sanja koja je samo jedna od mnogih koji će Novu 2026. Godinu dočekati bez “kauč atmosfere”. 

S druge strane, nekima je ipak ugođaj i toplina naše Velike Gorice prvi izbor. 

-Prošetat ćemo našim adventom, koji je, po meni, najljepši u Hrvatskoj – malo kuhanog vinčeka, muzike, pa gdje nas Nova godina odnese – rekla je Slađana. 

Tako da ne jure svi za putovanjima i “feštama” – za neke naše sugrađane, najljepši doček je onaj doma – uz dobru “klopu” i još bolje društvo. 

-Za Novu Godinu planiram ostati kod kuće i uživati u kolačima i francuskoj salati i naravno, u dobrom društvu – kaže Dorotea, a sličan scenarij čeka i Ivanovu obitelj. 

-Ne idemo nikam, doma se slavi uz telkicu i gledanje vatrometa s balkona – preporuča Ivan. 

Čini se kako ne postoji jedinstveni recept za savršen doček – dok jedni traže zabavu i putovanja, drugi biraju opuštenu atmosferu doma ili adventsku čaroliju u vlastitom gradu. 

No, jedno im je zajedničko: želja da u Novu godinu uđu s dobrim raspoloženjem, ispunjeni, opušteni i u dobrom društvu. 

(Anketa: Vanessa Miković)

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno