HOTNEWS
Supertete – Kad ne čuvaju djecu, rade odlične predstave
Po reakcijama publike nikada ne biste pomislili kako su ovu predstavu napravile odgajateljice, a ne kazališni profesionalci.
„Po šumi širom, bez staze, puta, Ježurka Ježić povazdan luta.“… tako počinje svima omiljena i poznata priča Branka Ćopića „Ježeva kućica“, a koju su prema tekstu na kazališne daske postavile odgajateljice Dječjeg vrtića Ciciban. Iako nisu glumice, ni scenaristice, zahvaljujući svjoj kreativnosti često djecu razvesele ponekim kazališnim komadom. No, ovoga puta imale su dodatan motiv jer predstava je bila humanitarnog karaktera. a sav prikupljen novac doniran je Udruzi Veliko srce, malom srcu.
– Naša dugogodišnja suradnica, rehabilitatorica i logopedinja Renata Fridrih, upoznala nas je sa životnom pričom dječaka Lea koji ima srčanu grešku i kome je jedna od omiljenijih priča upravo Ježeva kućica. Nakon toga nas je povezala s divnim ljudima iz Udruge i tu se rodila ideja da i mi na svoj način pomognemo. Dogovorili smo se i pripremili ovu predstavu – ispričala nam je ravnateljica vrtića Tatjana Karlović Oslaković.
Tog prohladnog subotnjeg jutra, 3. prosinca, dvorana Gorica bila je ispunjena do posljednjeg mjesta. Mališani su uživali u predstavi, a roditelji su se nakratko vratili u djetinjstvo slušajući poznate im stihove. Bilo je vidljivo da je u predstavu uloženo mnogo truda i rada, a intenzivno se pripremala mjesec dana. Kako bi predstava bila što bolja, morale su pomoć potražiti i na možda neočekivanim mjestima. Glazbenu pratnju pronašle su u domaru, kojem je sviranje hobi.
– Nekako smo ga uspjele nagovoriti da se pridruži grupi žena. Odmah je znao da mu neće biti lako, ali nije nas imao srca odbiti – kroz smijeh nam prepričava odgajateljica Maja Trupčević, koja je u predstavi imala ulogu pripovjedača.
– Neke kolegice već su glumile u ovoj predstavi te smo otprilike znale tekst pa smo išle na to da nadogradimo postojeće znanje. Tekst se rimuje pa ga je bilo puno lakše naučiti, a uz glazbu se sve super uklapalo – dodala je Trupčević.
Foto: DV Ciciban/Barica Sakoman Božić
Osim što su same režirale predstavu, njihova kreativnost posebno je došla do izražaja kroz scenografiju, šminku i kostime koje su same izrađivale. Dijelove za kulise i scenu posudile su iz ranije predstave, a neke rekvizite iz različitih kutaka vrtića.
– Htjele smo iskoristiti ono što imamo, a više se posvetiti samoj glumi. Također smo izrađivale i nove lutke, jer je predstava bila djelomično lutkarska. Shvatile smo da je kombinacija lutaka i pravih glumaca puno bolja opcija jer sama ekspresija, promjena tona glasa, kretnja glumaca po pozornici može dati poseban čar predstavi – istaknula je Maja prisjećajući se kako su lutke na kraju bile najkompliciraniji dio kazališnog komada.
– Lutke su nam bile velike i teške. Curama iza paravana je bilo teško pratiti i vidjeti što se ispred događa, a od težine lutaka s kojima su još morale upravljati dobile su i upalu mišića. Još su se uključivale i na pjevni dio predstave pa je na kraju ispalo da je taj dio iza kulisa bio nekako najzahtjevniji. No, svemu tome smo doskočile – zadovoljno će Maja, a greške koje su im se omakle događaju se i najboljima.
– Nakon predstave samo smo se smijale i brojale greške, pa je tako jedna kolegica umjesto „Šalu na stranu“ rekla „Na stranu šala“. Bilo je presmiješno jer je svatko bio u svom filmu i nije to uopće doživio – smiješi se Maja.
Foto: DV Ciciban/Barica Sakoman Božić
Pripremale su se cijeli studeni, što kroz zajedničke probe, što individualne, a nije bilo dana se o predstavi nije razgovaralo makar i u prolazu.
– Stalno se nešto mijenjalo i nismo uvijek sve mogle biti na probama, a trebalo je na kraju sve uskladiti. Vjerujem da je kolegi koji nam je bio glazbena pratnja bilo poprilično naporno i zahvalne smo mu što na kraju ipak nije odustao od nas. Svaki puta kada bi došao na probu, mi smo imale nešto drugo. Bio je lud, jer taman kada se uštimao mi smo nešto promijenile. Same probe, koliko god su nam oduzimale vremena jer smo ostajale i nakon posla, bile su nam i svojevrsna terapija – dodaje Trupčević i priznaje kako je bilo i težih trenutaka, pa čak i svađa i skorog odustajanja.
– Sve je to normalno i ljudski jer smo silno htjele dati sve od sebe i da to uspije, a svatko je imao neko svoje viđenje. Dok smo se usuglasile bilo je doista mukotrpno i iscrpljujuće, ali jednostavno smo znale da će sve na kraju biti dobro – kaže naša sugovornica.
U cijelom projektu je sudjelovalo desetak odgajateljica, sedam ih je glumilo, a ostatak je sudjelovao u izradi kostima i u organizacijskom dijelu. I nakon više od mjesec dana, dojmovi se još uvijek nisu slegli. Rasprodana dvorana, oduševljenje djece i roditelja, ovim je odgajateljicama dalo dodatan vjetar u leđa, a veliki pljesak na kraju predstave najveća im je zahvala.
03.12.2022. – Velika Gorica – Donatorska predstava “Ježeva kućica” – foto: Petra Škrinjarić/Cityportal.hr
– Kad je bilo gotovo srce nam je bilo puno, a pogotovo kad smo čule da je prikupljeno više od 12 200 kuna, Toliko puno energije i adrenalina je bilo u nama da smo mogle još odigrati tri predstave za redom. Baš nam je to trebalo u ovo predblagdansko vrijeme – sretno će ova odgajateljica, a na pitanje pripremaju li već nešto novo dobili smo odgovor kako će nakon blagdana svakako planovi ići u tom smjeru.
– Kada se sretnemo na poslu, još uvijek međusobno citiramo dijelove iz predstave i smijemo se. No, vjerujem kada krenemo promišljati o nečem novom da će nam ideja jako brzo doći. Ono u što smo sigurne je to da ćemo ponovno odigrati predstavu u humanitarne svrhe. Neprocjenjiv je osjećaj da sve što radiš ima neku veću svrhu i cilj. To je ono najmanje što možemo učiniti – zaključila je Trupčević.
CityLIGHTS
Dani kriznog upravljanja: Naglasak na otpornosti u vremenu složenih izazova
Gradonačelnik Velike Gorice, Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.
Velika Gorica bila je domaćin 19. međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja 2026. (DKU 2026), koja je okupila vodeće domaće i strane stručnjake iz područja sigurnosti, znanosti, tehnologije i javnih politika s ciljem razmjene znanja i pronalaženja odgovora na sve složenije krizne izazove suvremenog društva.
Ovogodišnje izdanje održano je u okolnostima obilježenima geopolitičkim nestabilnostima, klimatskim promjenama, energetskim izazovima i ubrzanim tehnološkim razvojem. Sudionici su istaknuli kako se današnje krize više ne pojavljuju izolirano, već se međusobno preklapaju i pojačavaju, zbog čega tradicionalni modeli upravljanja rizicima više nisu dostatni.
Dekanica Veleučilišta Velika Gorica Tamara Čendo Metzinger izrazila je zadovoljstvo što je konferencija ponovno održana upravo u Velikoj Gorici, posebno naglasivši međunarodnu dimenziju događanja.
– Veseli me što smo ovu konferenciju organizirali u našoj Velikoj Gorici. Posebno mi je zadovoljstvo što na ovogodišnjoj konferenciji sudjeluju studenti Veleučilišta Velika Gorica, kao i studenti te nastavnici iz Portugala, Estonije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Rumunjske, Nizozemske, Španjolske i Poljske. Govoreći o aktualnom trenutku u kojem se konferencija održavala, Čendo Metzinger upozorila je na brojne promjene koje oblikuju suvremeni svijet.
– I ove godine Konferenciju organiziramo u vrijeme koje je obilježeno složenom geopolitičkom situacijom. U vrijeme brzih promjena, razvoja i primjene novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskih promjena, energetskoj nestabilnosti i brojnim drugim ugrozama koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno i oblikuju društvo koje ostavljamo budućim generacijama.
Ravnatelj civilne zaštite RH Neven Karas istaknuo je kako suvremeno sigurnosno okruženje zahtijeva drukčiji pristup upravljanju krizama te snažniju suradnju svih relevantnih dionika.
– Ovo je prilika podsjetiti da se u današnje vrijeme, kada se krize više ne događaju izolirano, kad se prelijevaju preko granica sektora i sustava, sigurnost nije stanje nego proces koji zahtjeva stalno učenje, prilagodbu i zajedničko djelovanje. Hrvatska, kao dio europskog i globalnog sigurnosnog prostora, suočava se s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Stoga, tradicionalni model upravljanja krizama više nije dovoljan. Naglasak se stavlja na otpornost, na horizontalnu i vertikalnu koordinaciju, a bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija, lokalne i državne razine, operativnih snaga i politike, ne možemo niti govoriti o učinkovitom upravljanju krizama.
O važnosti zajedničkog djelovanja na europskoj razini govorila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Naglasila je kako su prirodne katastrofe i druge krize podsjetnik na potrebu međusobne solidarnosti država članica.
– Potres ne pita jesmo li već iscrpljeni od borbe protiv inflacije, požar ne čeka da vjetar završi, a upravo tu otpornost na razini Europske unije gradimo zajedno. Vidljivo je kako pomažemo jednim drugima u kriznim situacijama i u situacijama velikih katastrofa, a Hrvatska je dio te mreže i kao primatelj i kao donator.
Govoreći o klimatskim politikama Europske unije, Ujević je poručila da Europa ne odustaje od svojih dugoročnih ciljeva.
– Često smo pitani ostajemo li kao Europa na našim klimatskim ciljevima koje smo si zadali, koji su u našim zakonima. Moj odgovor je da ostajemo i razmišljamo kako ćemo ih što bolje provesti u novoj geopolitički situaciji i kroz nove geopolitičke izazove.
Gradonačelnik Velike Gorice Krešimir Ačkar istaknuo je kako su znanje, suradnja i kontinuirano usavršavanje ključni za uspješno suočavanje s krizama.
– Krizno upravljanje je jedno od najvažnijih područja suvremenog društva. Ono nas uči kako predvidjeti rizik, pripremiti se za izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Također, razvijena znanja, suradnje i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikada.
Konferencija DKU 2026 još je jednom potvrdila svoju ulogu važnog mjesta susreta stručnjaka, donositelja odluka, znanstvenika i studenata, koji zajedničkim radom nastoje razvijati otpornije sustave i učinkovitije odgovore na izazove koji obilježavaju današnje vrijeme.
HOTNEWS
Od srijede jeftinije gorivo! Vlada ograničila marže i trošarine
Benzin će prema novim cijenama iznositi 1,61 EUR po litri, dok će dizelsko gorivo stajati 1,61 EUR po litri.
Na telefonskoj sjednici Vlade Republike Hrvatske donesene su dvije uredbe kojima se nastavlja regulacija cijena energenata, kroz kombinaciju smanjenja trošarina i ograničavanja premija energetskih subjekata. Novi režim primjenjuje se od 3. lipnja 2026. i traje do 15. lipnja 2026. godine.
Potrošačke cijene u razdoblju primjene mjera
U nastavku primjene mjera, benzin će stajati 1,61 euro po litri, što predstavlja smanjenje od tri centa. Dizelsko gorivo bit će 1,61 euro po litri, odnosno pet centi manje nego ranije. Plavi dizel prodavat će se po cijeni od 1,09 eura, što je pad od šest centi. Kod ukapljenog naftnog plina (UNP) također dolazi do pojeftinjenja. Plin za spremnike iznosit će 1,35 eura po kilogramu, odnosno devet centi manje, dok će UNP u bocama biti 1,93 eura po kilogramu, također uz smanjenje od devet centi.
Iz Vlade pritom navode kako su premije energetskih subjekata ograničene te iznose 0,1545 EUR/l za benzin, 0,1045 EUR/l za dizel, 0,0436 EUR/l za plavi dizel, dok su za UNP određene na 0,8737 EUR/kg za boce i 0,4116 EUR/kg za velike spremnike.
Koliko bi gorivo koštalo bez ograničenja
Usporedno s reguliranim cijenama, prikazano je i koliko bi energenti koštali bez državne intervencije. U takvom scenariju benzin bi dosegnuo 1,78 eura po litri, dizelsko gorivo 1,82 eura, a plavi dizel 1,16 eura. Kod plina bi cijena za spremnike iznosila 1,50 eura po kilogramu, dok bi UNP u bocama dosegnuo 2,21 euro po kilogramu.
CityLIGHTS
Velika Gorica slavila 120 godina automobilizma, stigao i Juraj Šebalj
‘Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba’
U Velikoj Gorici obilježena je 120. obljetnica osnivanja prvog hrvatskog automobilnog kluba, a tim je povodom Oldtimer klub Turopolje 31. svibnja u Pučkom otvorenom učilištu Velika Gorica organizirao svečanu akademiju posvećenu bogatoj povijesti automobilizma i očuvanju tehničke kulturne baštine.
Na događanju su se okupili predstavnici medija, lokalne i regionalne samouprave te brojni zaljubljenici u starodobna vozila. Među uzvanicima su bili i istaknuti predstavnici automobilističkog svijeta, uključujući Juraja Šebalja.
Predsjednik Oldtimer kluba Turopolje Vladimir Štarkelj istaknuo je kako je cilj obilježavanja ove značajne obljetnice podsjetiti na početke automobilističke kulture u Hrvatskoj te potaknuti očuvanje tehničke baštine.
– Danas slavimo obljetnicu ponajviše jer želimo potaknuti, kao čuvari tehničke kulturne baštine, da se prisjetimo povijesti i početaka automobilističke kulture u Hrvatskoj. Ovdje su ljubitelji starodobnih vozila, oldtimera i kao ljubitelji te tehničke povijesti na neki način smo oživjeli u Velikoj Gorici puno toga što je bilo po garažama sakriveno, a sada zajedno gajimo jedno zajedništvo, jedno druženje i jedno veselje, rekao je Štarkelj.
O radu i značaju kluba govorio je i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Neven Karas, koji je naglasio njegovu prepoznatljivost i aktivnost u lokalnoj zajednici.
– Oldtimer klub Turopolje u našem se gradu pozicionirao u jednu od možda i najaktivnijih udruga koja pronosi ime Velike Gorice i koji dovodi u Veliku Goricu čitav niz ljudi, kazao je Karas.
Čestitke organizatorima i svim zaljubljenicima u starodobna vozila uputio je i zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec, osvrnuvši se na doprinos generacija koje su tijekom više od stoljeća njegovale automobilističku tradiciju.
– Čestitam svima koji su dali svoj obol u ovi 120 godina i prenijeli svoj entuzijazam na mlađe generacije. Što se tiče našeg oldtimer kluba u Velikoj Gorici, koji će uskoro proslaviti tek pet godina postojanja, smatram da su napravili sjajan posao. Klub ima sjajne članice i članove, koje predvodi Vladimir Štarkelj, a koji je doista lokomotiva ovoga kluba. Ali ne samo ovoga kluba, to je čovjek koji doista daje velik obol u društvenom životu, kako grada Velike Gorice, tako i Zagrebačke županije“, poručio je Kolarec.
Svečana akademija bila je prilika za prisjećanje na razvoj automobilizma u Hrvatskoj, ali i za isticanje važnosti udruga koje kroz svoj rad čuvaju tehničku baštinu te okupljaju nove generacije ljubitelja starodobnih vozila.
*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
Fotogalerija: Morena Martinović/Cityportal
HOTNEWS
FOTO Grad Velika Gorica obilježio Dan državnosti polaganjem vijenaca
Kod spomenika ispred Gradskog groblja odana je počast braniteljima stradalima u Domovinskom ratu, a građanima je upućena čestitka povodom Dana državnosti.
Velika Gorica obilježila je Dan državnosti Republike Hrvatske polaganjem vijenaca kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu na platou ispred Gradskog groblja.
Foto: Krešimir Ačkar/FB
Tom prigodom odana je počast hrvatskim braniteljima koji su dali život za slobodu i neovisnost Hrvatske.
Foto: Krešimir Ačkar/FB
Gradonačelnik Krešimir Ačkar je istaknuo kako je ovo dan koji podsjeća na vrijednosti slobode, zajedništva i demokracije na kojima je izgrađena hrvatska država.
Foto: Krešimir Ačkar/FB
CityLIGHTS
PODSJETNIK U nedjelju posebna regulacija prometa
Zbog Turopoljskog polumaratona u Velikoj Gorici za vrijeme utrka dio prometnica bit će potpuno zatvoren za motorna vozila, dok će se na pojedinim cestama promet odvijati uz povremena zaustavljanja tijekom prolaska trkača.
-
Vijestiprije 5 danaNa Dan državnosti sve trgovine u gradu zatvorene – jedna lokacija ipak ostaje otvorena
-
CityLIGHTSprije 5 danaObitelj Haidar Diab otvorila svoj dom i srce
-
HOTNEWSprije 5 danaVelika Gorica sve češće tema nacionalnih rasprava – Ačkar u Saboru o jednom od najsigurnijih gradova u RH
-
CityLIGHTSprije 1 danJedina kapetanica u Hrvatskoj otkrila kako izgleda život u kokpitu – “Dijete mi je završilo na šivanju, a ja sam bila usred trodnevne smjene”