Vozači diljem Hrvatske ovih dana mogu natočiti gorivo po cijenama koje nisu vidjeli godinama. Litra benzina trenutačno stoji 1,38 eura (nekadašnjih 10,40 kuna), dok je dizel još jeftiniji — 1,28 eura (bivših 9,64 kune), prenosi Večernji.hr. Posljednji put takve su cijene zabilježene u lipnju 2021. godine.

Glavni razlog povoljnijeg točenja leži u odluci Vlade da ponovno ograniči cijene goriva, a mjere će vrijediti najmanje do 6. svibnja. Ovakvo fiksiranje cijena prvi put je uvedeno početkom 2022. godine, kao reakcija na nagli rast cijena energenata prouzročen globalnim poremećajima, prije svega ratom u Ukrajini i posljedičnom energetskom krizom.

U obrazloženju Vlade navodi se kako se mjere uvode radi zaštite građana i gospodarstva, ali i kako bi se suzbio rast inflacije. Gorivo, naime, ima značajan utjecaj na opći indeks cijena jer se njegovo poskupljenje brzo prelijeva na ostale proizvode i usluge.

Trenutačni model regulacije temelji se na ograničavanju marži i redovitom ažuriranju cijena svakih 2 tjedna. Prilikom izračuna u obzir se uzima kretanje cijena na Mediteranskom tržištu te tečaj američkog dolara. Ipak, regulacija se odnosi isključivo na osnovna goriva, dok se cijene premium goriva formiraju slobodno.

Osim Hrvatske, i druge europske zemlje su pokušavale intervenirati. Mađarska je neko vrijeme imala fiksne cijene, ali je od toga odustala zbog nestašica. Slovenija i Francuska koristile su subvencije i porezne olakšice, dok je Njemačka privremeno snizila poreze na gorivo tijekom 2022. godine.

Na pad cijena utjecala su i tržišna kretanja. Cijena barela nafte posljednjih mjeseci pala je ispod 70 dolara, u odnosu na 133 dolara u ožujku 2022. Uz to, stabilizirani globalni transportni lanci, povoljan tečaj eura i uvoz dizela iz SAD-a, Bliskog istoka i Indije dodatno su snizili cijene.

Zanimljiv je i trenutačni omjer cijena. Dizel je, što je rijetkost, jeftiniji od benzina. To se objašnjava smanjenom potražnjom za loživim uljem nakon zime, kao i povećanom dostupnošću dizela na europskom tržištu. S druge strane, cijena aditiva za benzin porasla je, što dodatno povećava njegovu cijenu.

Bez vladine intervencije, benzin bi danas bio skuplji za tri centa, a dizel čak za 11 centi po litri.

Danas oko 9 sati na autocesti A3, smjer istok, kod račvanja s autocestom A4 (odvajanje za Varaždin), dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovala tri vozila.

U prometnoj nesreći dvije osobe su smrtno stradale dok je trećoj osobi pružena liječnička pomoć.

Policijski očevid je u tijeku, a na mjestu događaja promet je obustavljen te se odvija obilazno uz regulaciju policijskih službenika.

Kako doznajemo kolona automobila duga je 10-tak kilometara.

Predstavnici gradova i općina danas su u prostorijama Zagrebačke županije preuzeli ugovore ukupne vrijednosti 3,8 milijuna eura, čime će biti omogućena realizacija čak 108 projekata na području županije.

Na taj način Županija potvrđuje svoju dugogodišnju viziju ravnomjernog razvoja svih svojih dijelova – istaknuo je prilikom uručivanja ugovora župan Stjepan Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

– Riječ je o projektima iz domene prometa i komunalne infrastrukture, opremanja poduzetničkih zona, financiranja EU projekata te razvoja infrastrukture u našim ruralnim područjima. Time nastavljamo kvalitetnu suradnju općina, gradova i Županije na kojoj leži realizacija čak 462 projekta u protekle četiri godine, a za koje je Županija dodijelila 12,7 milijuna eura. Uz pomoć ovogodišnjih 3,8 milijuna eura ostvarit ćemo zajednički cilj – povećanje kvalitete života svih stanovnika na području županije – rekao je Kožić.  

Foto: Zagrebačka županija

Bespovratne potpore osiguravaju snažan gospodarski zamah na području cijele županije. 

 – Kontinuitet ulaganja u poduzetničke zone, stvorili smo poželjna mjesta za investiranje u kojima posluju brojne strane i domaće tvrtke, a čiji uspješni rezultati poslovanja doprinose činjenici da je Zagrebačka županija danas najrazvijenija županija u Hrvatskoj – dodao je župan. 

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je najviše sredstava, odnosno 1,5 milijuna eura, dodijeljeno kroz Upravni odjel za promet i komunalnu infrastrukturu, a radi se o 29 projekata kojima se sufinancira izgradnja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.  

Nadalje, za 36 projekta u gospodarstvu dodijeljeno je 1,2 milijuna eura, od čega je 510 tisuća eura za opremanje poduzetničkih zona te nešto više od 715 tisuća eura za izradu projektne dokumentacije i sufinanciranje EU projekata. Za 43 projekta gradnje i uređenja infrastrukture na ruralnom području izdvojeno je nešto više od milijun eura. 

Foto: Zagrebačka županija

U ime svih općina i gradova riječima hvale obratio se načelnik Općine Pisarovina Tomo Kovačić. Podsjetio je na važnost postizanja jednake kvalitete života na ruralnom području, u odnosu na urbani dio županije. 

Foto: Zagrebačka županija

–Sa svojim dugogodišnjim načelničkim stažem od 30 godina mogu svjedočiti velikim ulaganjima Zagrebačke županije na svim poljima, a posebno ističem na financijsku podršku u opremanju naših poduzetničkih zona koje privlače investitore i time osiguravaju prosperitet. Apostrofiram ravnomjeran razvoj naše županije upravo zbog sredstava koje se usmjeravaju u pravom smjeru, jer na taj način je općinama puno lakše ostvariti ciljeve i projekte na ruralnom području – naglasio je Kovačić.

Foto: Zagrebačka županija

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Foto: hbor.hr

Portal Načelnik.hr objavio je listu općina koje su tijekom protekle četiri godine povukle najviše EU sredstava za svoje projekte. Sukladno podacima Ministarstva financija, hrvatske općine u četiri protekle godine iz EU fondova povukle su preko 370 milijuna eura, dvostruko više nego u prethodnom mandatu!

– Za razliku od uobičajenih godišnjih analiza kad izlazimo s Top 10 listama najučinkovitijih po ostvarenom udjelu EU sredstava i po povučenim sredstvima ‘per capita’, mandatne analize odlučili smo temeljiti na kompozitnom indeksu u kojem smo u ovom izračunu objedinili navedena dva pokazatelja, i dobili deset na tom polju najuspješnijih općina u razdoblju 2021. – 2024. godine,  bazirajući poredak na podacima Ministarstva financija – navodi portal.

Na listi 10 najboljih općina nalaze se i općine u velikogoričkoj okolici, a to su Općina Pokupsko, koja je zauzela visoko 2. mjesto, te Općina Kravarsko koja je po povučenim EU sredstvima 6. općina u Republici Hrvatskoj.

Lista općina:

1. Općina Perušić (Ivica Turić)
2. Općina Pokupsko (Božidar Škrinjarić)
3. Općina Gornja Stubica (Jasmin Krizmanić)
4. Općina Veliko Trgovišće (Robert Greblički)
5. Općina Krapinske Toplice (Gordana Jureković)
6. Općina Kravarsko (Vlado Kolarec)
7. Općina Brodski Stupnik (Goran Jelinić)
8. Općina Lećevica (Ante Baran)
9. Općina Brdovec (Alen Prelec)
10. Općina Sukošan (Ante Martinac)

U ponedjeljak, 22. travnja u 20 sati, ispred Zadružnog doma u Velikoj Mlaki zapaljen je tradicionalni Jurjevski krijes, čime je ovo turopoljsko mjesto i ove godine obilježilo blagdan svetog Jurja, zaštitnika proljeća i plodnosti. Događaj je okupio brojne mještane koji su zajednički slavili početak proljeća i sezonu poljoprivrednih radova, u sklopu manifestacije „Turopoljski krijesovi“, čiji je glavni inicijator i podupiratelj Plemenita općina turopoljska.

Program je započeo s molitvom za papu Franju, nakon koje je uslijedilo obraćanje plemenitog suca Sučije Velika Mlaka, Nikole pl. Trumbetaša, koji je uputio prigodne riječi okupljenima te istaknuo važnost Svetog Jurja u turopoljskom kraju, ali se i osvrnuo na nedavnu smrt pape.

„Pozdravljam vas sve dan uoči blagdana Jurjeva kojem se oduvijek pridavala osobita pažnja u cijelom našem Turopolju. Štujemo sv. Jurja, koji je po cijenu života ostao vjeran najvećim vrednotama čovjeka – dobroti, plemenitosti, istini, pravednosti i ljubavi, i glavnom izvoru tih dobrota – Bogu. Dosljedan u vjeri bio je i Sveti Otac, papa Franjo, čiji je zemaljski život završio ove godine na Uskrsni ponedjeljak“, rekao je Trumbetaš, a nakon toga je pozvao okupljene da mu molitvom i minutom šutnje odaju počast.

Također je podsjetio na stara Jurjevske običaje u Velikoj Mlaki, među kojima se posebno ističe ophod s darivanjem zelene grane, simbola blagoslova, zdravlja i plodnosti.

Kulturno-umjetnički program izveo je KUD Velika Mlaka. Mlade i srednje grupe predstavile su koreografije “Buj buj zelce” i “Sve ptičice zapjevale”, dok su sve grupe zajedno otpjevale tradicijske pjesme poput “Gorica se preodjela listom” i “Sveti Juraj u zelenju”, kao i velikomlačku himnu “Naše selo Mlaka je” te jurjevske pjesme “Prešel je pisani Vuzem” i “Zeleni Juraj”.

Pri kraju večeri, članovi KUD-a podijelili su okupljenima zelene grančice koje, prema vjerovanju, donose zdravlje i zaštitu cijele godine. Članice Društva žena Velika Mlaka darivale su posjetitelje prigodnim medenjacima i ukrasnim kutijicama s motivima Jurjeva.

Za organizaciju Jurjeva i tradicionalno paljenje krijesa su se pobrinuli članovi Sučije Velika Mlaka, DVD Velika Mlaka, branitelji iz URV VG – Klub „Josip Zidar“ i Podružnica umirovljenika Velika Mlaka.