U svibnju 2025. u Republici Hrvatskoj zabilježen je rast broja zaposlenih za 1,7 % u odnosu na travanj, dok je stopa registrirane nezaposlenosti pala na 4,1 %, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je bilo 1.731.610 zaposlenih, od čega 804.581 žena, što predstavlja i rast zaposlenosti žena za 1,8 %. Povećanje zaposlenosti zabilježeno je u svim sektorima, a najizraženije je u obrtima, slobodnim profesijama i poljoprivredi. U istom razdoblju, broj nezaposlenih pao je za više od 10 %, što jasno ukazuje na nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada.

Povećanje zaposlenosti i detaljna analiza sektora

Prema detaljnim podacima, u svibnju je ukupno 1.731.610 osoba bilo zaposleno, od čega 804.581 žena. U odnosu na prethodni mjesec, broj zaposlenih povećan je za 1,7 %, a broj zaposlenih žena za 1,8 %. U usporedbi sa svibnjem prošle godine, broj zaposlenih porastao je za 1 %, dok je broj zaposlenih žena porastao za 1,4 %.

Kada se promatraju pravne osobe, u njima je u svibnju radilo 1.489.145 ljudi, među kojima je 704.222 žena. U odnosu na travanj, broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 1,4 %, a jednak rast zabilježen je i među ženama. U odnosu na svibanj 2024., zaposlenost u pravnim osobama porasla je za 0,8 %, dok je kod žena taj rast iznosio 1,3 %. U prvih pet mjeseci 2025., u usporedbi s istim razdobljem lani, zaposlenost u pravnim osobama porasla je za 1,4 %, a kod žena za 1,8 %.

U obrtima i slobodnim profesijama, zaposlenost u svibnju je porasla za 3,7 %, dok je među ženama u tim djelatnostima zabilježen još veći rast, točnije 4,1 %. Značajan rast bilježi se i u poljoprivredi, gdje je broj zaposlenih osiguranika povećan za 4,6 %, a broj zaposlenih poljoprivrednica za 4,5 %.

Broj nezaposlenih osoba također je osjetno smanjen. U svibnju ih je bilo 10,1 % manje nego u travnju, a među ženama čak 10,3 % manje. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 4,1 %, dok je među ženama iznosila nešto višu 4,6 %. U razdoblju od siječnja do svibnja 2025., u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ukupna zaposlenost porasla je za 1,6 %, a zaposlenost žena za 1,9 %.

U isto vrijeme, broj nezaposlenih osoba u svibnju 2025. zabilježio je značajan pad – smanjen je za čak 10,1 % u odnosu na travanj. Kod žena je pad nezaposlenosti bio još izraženiji i iznosio je 10,3 %. Stopa registrirane nezaposlenosti pala je na 4,1 %, dok je kod žena ostala nešto viša i iznosila je 4,6 %. Ovi podaci ukazuju na kontinuirano poboljšanje uvjeta na tržištu rada, gdje se stvara sve više radnih mjesta, a istovremeno se smanjuje broj onih koji traže posao.

Promatrajući razdoblje od siječnja do svibnja 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024., ukupna zaposlenost povećala se za 1,6 %, dok je zaposlenost žena porasla za 1,9 %. Ove brojke potvrđuju da je rast zaposlenosti dugoročan i održiv, a uključivanje žena u tržište rada postaje sve značajnije.

Usporedba s podacima iz svibnja 2023.

Ako ove brojke usporedimo s onima od prije dvije godine, to jest u usporedbi sa svibnjem 2023., stanje na tržištu rada u svibnju 2025. također pokazuje vidljiv napredak. Broj ukupno zaposlenih povećao se za oko 96 tisuća, dok je broj zaposlenih žena porastao za gotovo 38 tisuća. Rast zaposlenosti zabilježen je i u pravnim osobama, gdje je broj zaposlenih porastao za gotovo 80 tisuća, a broj zaposlenih žena za više od 30 tisuća.

Značajan pomak vidi se i u poljoprivredi, gdje je u svibnju 2023. zabilježen pad broja zaposlenih, dok je u svibnju 2025. zabilježen snažan rast. Osim toga, stopa registrirane nezaposlenosti smanjila se sa 5,6 % u svibnju 2023. na 4,1 % u svibnju 2025., što ukazuje na značajno poboljšanje uvjeta na tržištu rada. Pad nezaposlenosti zabilježen je i među ženama, sa 6,6 % na 4,6 %, kao što je i spomenuto ranije.

Zaključno, podaci za svibanj 2025. potvrđuju nastavak pozitivnih trendova na hrvatskom tržištu rada. Rast zaposlenosti prisutan je u svim sektorima, posebno među ženama. Istovremeno, stopa nezaposlenosti bilježi značajan pad u odnosu na prethodne godine, što jasno ukazuje na jačanje gospodarske aktivnosti i stabilizaciju radnog okruženja. Ovi rezultati daju optimističan pogled na budućnost tržišta rada u Hrvatskoj, ali i naglašavaju važnost daljnjeg praćenja i podrške razvoju svih sektora.

Grad Velika Gorica prošle je godine značajno povećao izdvajanja za obrazovanje, skočivši s 35,67 na 47,75 milijuna eura, čime je ostvarila jedno od najvećih apsolutnih povećanja u Hrvatskoj, više od 12 milijuna eura u odnosu na 2023. godinu. Kako prenosi Gradonačelnik.hr, prema novoj analizi rashoda gradova, Gorica je tako ušla među top 10 gradova s najvećim porastom ulaganja, a ujedno je i među 10 gradova koji su na obrazovanje usmjerili više od 45 posto svojeg proračuna.

Prema podacima Ministarstva financija i analizi rashoda po funkciji jedinica lokalne samouprave, Grad Velika Gorica lani je u obrazovanje uložio 47,75 milijuna eura, što je povećanje od čak 12,08 milijuna eura u odnosu na godinu ranije. Time se Velika Gorica svrstala među pet gradova u Hrvatskoj s najvećim apsolutnim rastom izdvajanja za ovu proračunsku stavku, odmah iza Splita, Osijeka i Rijeke, a ispred Zadra.

Udio obrazovanja u ukupnom gradskom proračunu iznosio je 46,7 %, čime se Velika Gorica svrstala među deset hrvatskih gradova koji su u ovu svrhu usmjerili više od 45 % svojih sredstava. Iznad Velike Gorice nalaze se Pazin (60,9 %), Čakovec (53,7 %), Slavonski Brod (52,1 %), Vrbovec (51,2 %), Koprivnica (48,5 %), Čazma (47,0 %) i Garešnica (46,9 %), dok su odmah iza Osijek (46,5 %) i Gospić (45,83 %).

Na razini cijele Hrvatske, gradovi su u 2024. godini za obrazovanje ukupno izdvojili rekordnih 1,9 milijardi eura, što predstavlja nastavak uzlaznog trenda iz prethodnih godina. 2021. godine je ta brojka iznosila 1,2 milijarde, 2022. godine 1,3 milijarde, a 2023. godine 1,5 milijardi eura. Porast ulaganja vidljiv je i u broju gradova koji su povećali iznose, njih čak 122 bilježe rast, od čega je 53 gradova izdvojilo više od milijun eura više nego prethodne godine.

Promatrajući ulaganja po stanovniku, prosječan iznos koji su gradovi uložili u obrazovanje iznosi 417 eura, dok je medijan 307 eura. Ukupno 42 grada izdvojila su više od 500 eura po stanovniku, a njih 20 premašilo je granicu od 700 eura. Deset najizdašnijih gradova uložilo je između 815,16 i 1.739 eura po stanovniku. Tri istarska grada, Pazin, Poreč i Rovinj, jedina su premašila 1.000 eura po stanovniku.

U postotnom smislu, najveći rast ulaganja zabilježen je u manjim gradovima, gdje su povećanja rezultat većih infrastrukturnih zahvata poput dogradnje škola ili gradnje sportskih dvorana. Grad Vrlika predvodi s rastom od čak 547,3 %, dok Benkovac (+395,5 %) i Vodnjan (+355,6 %) zaokružuju prvu trojku. Među deset gradova s troznamenkastim postotnim povećanjem nalaze se još Ivanec, Slunj, Lipik, Pregrada, Nin, Korčula i Zlatar.

Velika Gorica se, uz visinu ukupnog ulaganja, posebno istaknula u apsolutnom povećanju proračunskih sredstava za obrazovanje, gdje se smjestila u sam vrh ljestvice, ispred gradova kao što su Samobor, Poreč i Koprivnica. Ukupan kontekst pokazuje da se upravo kroz lokalne budžete vode ključne bitke za kvalitetnije obrazovanje, u čemu Velika Gorica ima sve istaknutiju ulogu.

Podaci pokazuju da Grad Velika Gorica ne samo da prati, već i aktivno oblikuje trendove kada je riječ o ulaganju u obrazovanje na lokalnoj razini. S jednim od najvećih apsolutnih povećanja u državi i visokim udjelom obrazovanja u ukupnom proračunu, Velika Gorica potvrđuje strateško opredjeljenje prema stvaranju boljih uvjeta za učenike, nastavnike i obrazovnu infrastrukturu.

Iako brojke same po sebi ne donose kvalitetu obrazovanja, one su jasan signal političke volje i financijskog prioriteta. U vremenu kada se modernizacija školskog sustava često promatra kroz reformske zahvate na nacionalnoj razini, iskustvo velikogoričkog proračuna pokazuje da konkretni pomaci najčešće počinju lokalno.

Prema analizi portala Župan.hr, u 2024. godini poduzetnici u Zagrebačkoj županiji ostvarili su neto dobit od 441,3 milijuna eura, čime se županija svrstala među pet najuspješnijih u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske, Istarske i Primorsko-goranske. Unatoč smanjenju neto dobiti za gotovo 198 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu, Zagrebačka županija zadržala je visoke prosječne plaće, koje su dosegnule 1.191 euro, što je druga najviša razina u zemlji.

Veliku ulogu u gospodarskim rezultatima ima i Velika Gorica, gdje su Lidl i Hrvatska pošta ostvarili značajne dobiti od gotovo, točnije 60 milijuna eura za Lidl i 31 milijun eura za HP.

Stanje u županiji

Nakon Grada Zagreba, koji je i dalje dominirao hrvatskim gospodarstvom s neto dobiti od 5,57 milijardi eura, Zagrebačka županija zauzela je visoko četvrto mjesto po neto dobiti poduzetnika u 2024. godini. Iako je neto dobit u toj županiji pala za 197,9 milijuna eura u odnosu na 2023., ukupni rezultati i dalje su snažni s 441,3 milijuna eura.

Velika Gorica, kao najveći grad unutar Zagrebačke županije, istaknula se kao jedan od gospodarskih motora regije. Tvrtke poput LIDL Hrvatska d.o.o. k.d. ostvarile su dobit od 59,9 milijuna eura, dok je Hrvatska pošta d.d., također sa sjedištem u Velikoj Gorici, prijavila dobit od 30,9 milijuna eura. Ovi rezultati potvrđuju važnost Velike Gorice u regionalnom gospodarstvu i značajan doprinos ukupnim rezultatima Zagrebačke županije.

Prosječne neto plaće u Zagrebačkoj županiji iznosile su 1.191 euro, što je druga najviša razina u Hrvatskoj, odmah nakon Grada Zagreba (1.323 eura). Ovaj podatak ilustrira ne samo dobitak poduzetnika nego i rast životnog standarda zaposlenih u regiji. Također, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, plaće su nastavile rasti i u prvom tromjesečju 2025., pri čemu je Zagrebačka županija zabilježila jedan od najvećih godišnjih porasta.

Foto: Pixabay/Gerd Altmann

Po pitanju zaposlenosti, Zagrebačka županija nalazi se u samom vrhu, odmah iza Grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, što dodatno potvrđuje stabilnost i razvoj poslovnog sektora u regiji. Broj poduzetnika u županiji kontinuirano raste, a ukupno ih je u Hrvatskoj u 2024. bilo 162.135, što je povećanje u odnosu na 156.145 poduzetnika u 2023.

Izvoz iz Zagrebačke županije također zauzima važno mjesto u hrvatskoj gospodarskoj slici. Poduzetnici iz ove regije među najvećim su izvoznicima u zemlji, odmah iza Grada Zagreba i Istarske županije. To potvrđuje njihovu ulogu u međunarodnoj trgovini i doprinos rastu hrvatskog izvoza, koji je u 2024. iznosio ukupno 24 milijarde eura.

Pored brojki, važno je naglasiti da su u Zagrebačkoj županiji, kao i u cijeloj Hrvatskoj, značajan doprinos rastu gospodarstva dale mjere koje su usmjerene na potporu malim i srednjim poduzetnicima, što se može iščitati i iz kontinuiranog rasta broja novih tvrtki i obrta po stanovniku.

Situacija u ostatku Hrvatske

Izvan Zagrebačke županije, po neto dobiti u 2024. prednjače Splitsko-dalmatinska (638,7 mil. eura), Istarska (553,5 mil. eura), Primorsko-goranska (433,2 mil. eura) i Varaždinska županija (305,4 mil. eura). Dok je Istarska zabilježila rast dobiti za 86,1 milijun eura, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska su je blago smanjile, a Varaždinska povećale.

Po ekonomičnosti poslovanja vode Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Istarska županija. Najveći rast zaposlenosti u prvom tromjesečju 2025. imale su Virovitičko-podravska (+3,5%), Šibensko-kninska (+3,4%) i Vukovarsko-srijemska (+3,2%). Najnižu nezaposlenost, nakon Zagreba (2,6%), imale su Istarska, Zagrebačka i Krapinsko-zagorska županija (2,8%).

Zagrebačka županija i dalje pokazuje snažan gospodarski potencijal, no razlike među hrvatskim regijama ostaju velike. Kako bi se osigurao održiv i ravnomjeran razvoj, važno je kontinuirano pratiti i podržavati poduzetnike diljem cijele zemlje, posebno u županijama koje bilježe slabije rezultate.

Druga edukacija na temu fiskalizacije 2.0 održana je 9. lipnja 2025. godine u velikoj dvorani Udruženja obrtnika Velika Gorica.

Predavanje je održala Marina Kršek, bacc. oec., vlasnica knjigovodstvenog servisa „Next grupa“ iz Velike Gorice, ispred Udruženja obrtnika Velika Gorica i sekcije računovođa Obrtničke komore Zagreb. Tom prilikom istaknula je važnost pravovremenog informiranja poduzetnika o promjenama koje donosi Zakon o fiskalizaciji 2.0, naglasivši kako će nova fiskalizacija biti obavezna za sve pravne subjekte.

Sudionici edukacije upoznati su s ključnim novostima koje zakon donosi, među kojima su obavezno uvođenje e-Računa za poslovanje između poduzetnika (B2B), pravila fakturiranja, ispravljanja i zaprimanja računa, digitalna prilagodba poslovanja, novi zakonski rokovi za izvješćivanje Poreznoj upravi te način komunikacije s državnom upravom u poreznim pitanjima.

Poseban dio edukacije bio je posvećen praktičnoj demonstraciji besplatne aplikacije MIKROeRAČUN, koju su predstavili predstavnici tvrtke Elektronički račun. Aplikacija omogućuje slanje e-Računa, kao i pohranu i arhiviranje knjigovodstvene dokumentacije.

Iz Udruženja obrtnika Velika Gorica potvrđeno je kako će se treća edukacija iz ovog ciklusa održati 16. lipnja 2025. godine, od 15 do 18 sati. Prijave su otvorene do popunjenja slobodnih mjesta putem e-maila [email protected]

Hrvatska gospodarska komora – Komora Zagreb, u suradnji sa Zagrebačkom županijom i Razvojnom agencijom VE-GO-RA, organizira besplatnu radionicu za poduzetnike u sklopu projekta Gospodarski kompas.

Radionica će se održati 5. lipnja u 11 sati u VG Poduzetničkom inkubatoru Podložnica 6, Velika Gorica.

Ova radionica donosi konkretne alate i najnovije informacije koje vam mogu pomoći u razvoju i modernizaciji poslovanja. Kroz dinamične i informativne prezentacije imat ćete priliku saznati:

• Kako koristiti digitalne alate HGK-a za efikasnije poslovanje (e-Ured, Digitalna komora)
• Koje su aktualni financijski instrumenti HBOR-a za rast i modernizaciju poslovanja
• Kako do zajmova i jamstava putem HAMAG-BICRO-a
• Kako doći do besplatnog individualnog savjetovanja

Kome je radionica namijenjena?

Dobro došli su svi lokalni poduzetnici koji žele konkretne informacije, podršku i kontakte za daljnji rast, a rok za prijavu je 2. lipnja do 16 sati.

Prijavite se putem linka za prijavu OVDJE.

Edukacija donosi detalje o promjenama u projektu Fiskalizacija 2.0

VE-GO-RA poziva sve zainteresirane na edukaciju „Digitalna komora, razmjena e-Računa i projekt Fiskalizacija 2.0 – digitalizacija poslovnih procesa i elektronička arhiva“, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Komora Zagreb. HGK – Centar za digitalni razvoj i Financijske agencije. Digitalna transformacija poslovanja postaje obveza, a ne samo prednost. Pridružite nam se i saznajte kako se na vrijeme pripremiti.

Edukacija u trajanju od 3 sata bit će 11. lipnja na istome mjestu, a rok za prijavu: je 6. lipnja do 16 sati.

Program besplatne edukacije:

• Prvi dio: Platforma Digitalna komora – alati za moderno poslovanje

Predstavljanje usluga i alata dostupnih kroz Digitalnu komoru, s naglaskom na digitalnu podršku u financiranju, natječajima, upravljanju dokumentima i drugim e-uslugama za poduzetnike.

• Drugi dio: Razmjena e-Računa, projekt Fiskalizacija 2.0 i elektronička arhiva

Predstavnici Financijske agencije pružit će pregled svih ključnih promjena koje donosi projekt Fiskalizacija 2.0 – uključujući obvezno uvođenje e-Računa za B2B transakcije od 1. siječnja 2026., pravila digitalne arhive, korištenje digitalnih certifikata te ulogu bezgotovinskog plaćanja i naprednog digitalnog knjigovodstva u novom sustavu fiskalizacije.

Edukacija donosi konkretne informacije i preporuke koje vam mogu pomoći da se pravodobno uskladite s nadolazećim obvezama i olakšate digitalnu prilagodbu poslovanja. Predviđeno je vrijeme za pitanja i neformalno druženje.

Prijavite se putem linka OVDJE.