Povežite se s nama

Gospodarstvo

Stupilo na snagu: Ovako će novi porezi utjecati na vaš život

Objavljeno

na

Zahvaljujući poreznoj reformi i povećanju minimalne plaće većina Hrvata u Novoj godini može računati s kojom kunom više u kućnim budžetima. Ali, neće baš svi profitirati, piše tportal. Izmjenama u oporezivanja plaća oko 900 tisuća zaposlenih može očekivati povišicu jer više neće biti obuhvaćeno plaćanjem poreza na dohodak ili će im se smanjiti porezna obveza. Pritom će najbolje proći oni s natprosječnom plaćom i većim brojem djece i uzdržavanih članova.
 
Radnici s nižim plaćama neće imati koristi od porezne reforme, ali zahvaljujući odluci vlade, zaposlenima na minimalcu plaća će porasti za stotinjak kuna.
 
Na udaru honorari umjetnika i novinara
 
Porezna reforma donosi i značajne promjene honorarcima. Zbog obveze plaćanja doprinosa umjetnici, novinari i sportaši mogu očekivati niže honorare, a svi ostali kojima je povremeni rad na ugovor o djelu jedini ili dodatan izvor prihoda, mogu očekivati više honorare.
 
Zbog uvođenja sintetičkog oporezivanja, plaćanje dodatnog poreza prijeti građanima koji uz plaću zarađuju značajnije iznose putem ugovora o djelu ili autorskih ugovora. Na udaru će se naći oni koji od plaća i autorskih honorara ostvaruju više od 210.000 kuna budući da će se dio iznad tog iznosa oporezivati po stopi do 36 posto.
 
Raste standard umirovljenicima
 
Koristi od poreznog rasterećenja imat će i umirovljenici, ali samo oni s mirovinama iznad 6.000 kuna. Njihovi prihodi oporezivat će se po istim pravilima kao i plaće, ali će im se ukupni obračunati porez umanjiti za 50 posto.
 
Uz porezno rasterećenje za imućnije, svim umirovljenicima osigurana je redovna povišica u prosječnom iznosu od 50-ak kuna po osnovi usklađivanja mirovina s troškovima života.
 
Nema više olakšice za prvu nekretninu, ali stižu subvencionirani krediti
 
Najavljene promjene u oporezivanju nekretnina obuhvaćaju smanjenje stope poreza na promet, ukidanje olakšice za kupnju prve nekretnine te pretvaranje komunalne naknade u porez.
 
Stopa poreza na promet koju kupac plaća prilikom kupnje polovne nekretnine, smanjuje se s pet na četiri posto, a paralelno s tim ukida se olakšica za kupnju prve nekretnine. Umjesto porezne olakšice, mladim obiteljima koje stječu prvu nekretninu radi rješavanja stambenog piranja vlada nudi subvencionirane kredite.
 
Uz povoljniju kamatnu stopu, korisnicima tih kredita država će u prve četiri godine otplate pokrivati polovicu rate kredita. Radi poticanja demografske obnove, predviđa se i produženje roka subvencioniranja za dvije godine za svako novorođeno dijete.
 
Najvažnija novost zakona o lokalnim porezima je pretvaranje komunalne naknade u tzv. jednostavni porez na nekretnine, ali će se te odredbe početi primjenjivati s početkom 2018. godine.
 
Jeftinija struja, skuplji automobili
 
Građani će na svom džepu osjetiti i promjene u sustavu PDV-a. Zbog nižeg PDV-a možete očekivati jeftiniju struju i odvoz smeća, a zbog rast PDV-a na ugostiteljske usluge za posjete kafićima i restoranima morat ćete posegnuti dublje u džep.
 
Na snagu stupaju i izmjene Zakona o posebnom porezu na motorna vozila koje će dovesti do rasta cijena većine automobila. Najgore će proći kupci jeftinijih modela, pogotovo onih sa slabijim motorima starije generacije, koji ispuštaju veće količine CO2. Crno se piše i pušačima. Ove godine očekuje se povećanje trošarina u dva navrata što će dovesti do poskupljenja kutije cigareta za oko dvije kune.
 
I konačno, porezne promjene trebale bi barem donekle olakšati položaj najugroženijih, kojima će banke, uz povoljniji porezni tretman moći otpisati dugove.
 
Svoj novi iznos plaće, mirovine ili honorara doznajte ovdje.
 

Gospodarstvo

Planirate kupiti Iphone? Imamo loše vijesti za vas

Apple bi zbog uvođenja novih američkih carina mogao drastično povisiti cijene svojih uređaja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: pexels.com

Dionice Applea pale su gotovo 9 % nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio uvođenje novih carinskih tarifa. Ovaj potez izazvao je šok na burzama, a tehnološki sektor našao se među najpogođenijima. Otvaranje tržišta u četvrtak obilježilo je pad cijena dionica vodećih tehnoloških kompanija: Microsoft je zabilježio pad od 3 %, Meta 8 %, Amazon 9 %, Google 4 %, a Tesla 7 %.

Samo Apple je izgubio više od 293 milijarde dolara tržišne vrijednosti u odnosu na dan ranije, a ukupni pad vrijednosti tvrtke u odnosu na povijesni maksimum sada iznosi 800 milijardi dolara, prenosi Večernji list.

Apple bi se, prema mišljenju analitičara, mogao naći u vrlo nezavidnoj situaciji. Tvrtka već bilježi usporavanje prodaje iPhonea, a nove carinske mjere mogle bi dodatno opteretiti poslovanje. Analitičar CFRA Researcha Angelo Zino upozorava kako bi carine mogle negativno utjecati na Appleove financijske temelje, uključujući očekivanja zarade i marže.

Kako bi ublažio udar, Apple bi mogao optimizirati opskrbni lanac, preuzeti dio troškova na sebe te povisiti cijene svojih uređaja. No, Zino ističe kako tvrtka vjerojatno neće moći prenijeti više od 5 do 10 posto dodatnih troškova na krajnje potrošače bez značajnog pada prihoda.

Većina iPhonea proizvodi se u Kini, koja je sada pogođena carinom od 54 %. Ako Apple odluči u potpunosti prenijeti nove troškove na potrošače, cijene uređaja mogle bi skočiti za 30 % do 40 %. To znači da bi iPhone 16 Pro Max, s 1 TB memorije i 6,9-inčnim zaslonom, umjesto trenutačnih 1599 dolara (1440,93 eura), mogao stajati i do 2300 dolara (2072,63 funti).

Ostaje za vidjeti hoće li Apple uspjeti pronaći način da ublaži udar carina bez znatnog udara na korisnički džep – no jedno je sigurno: tehnološka industrija ulazi u novo razdoblje neizvjesnosti.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Blagi rast trgovine na malo u veljači, hrana u padu, prednjače lijekovi i kozmetika

Unatoč padu prometa na mjesečnoj razini, trgovina na malo bilježi rast već 23. mjesec zaredom u usporedbi s prethodnom godinom.

Objavljeno

na

Objavio/la

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u veljači 2025. zabilježio je pad na mjesečnoj razini, ali je nastavio rast na godišnjoj razini, pokazuju najnoviji podaci. Prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima, ukupni promet je u odnosu na siječanj 2025. realno pao za 0,9 %. Pad je najviše vidljiv u segmentu prehrambenih proizvoda, gdje je zabilježen pad od 3,7 %, dok je promet neprehrambenim proizvodima (isključujući motorna goriva i maziva) smanjen za 0,9 %.

S druge strane, u usporedbi s veljačom 2024., promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,6 %, čime se nastavlja pozitivan trend već 23. mjesec zaredom. No, unatoč ukupnom rastu, trgovina hranom, pićem i duhanskim proizvodima bilježi pad od 4,7 %, dok je segment neprehrambenih proizvoda ostvario rast od 4,7 %.

Kumulativni podaci za prva dva mjeseca 2025. pokazuju da je kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo porastao za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, što ukazuje na stabilan uzlazni trend u sektoru.

Među pojedinim kategorijama proizvoda, najznačajniji doprinos rastu nominalnog prometa dolazi iz sektora ljekarni te trgovine medicinskim i ortopedskim proizvodima, gdje je ostvaren rast od 5,3 %. Također, značajan doprinos dali su i trgovina nespecijaliziranim neprehrambenim proizvodima (+4,3 %) te trgovina motornim gorivima i mazivima (+1,8 %). Kao rezultat, ukupni nominalni promet od trgovine na malo u veljači 2025. bio je 1,0 % veći nego u istom mjesecu prošle godine.

Unatoč izazovima u pojedinim segmentima, ovi podaci ukazuju na stabilnost sektora trgovine na malo, pri čemu potrošači sve više usmjeravaju svoju kupovinu prema neprehrambenim proizvodima, posebice lijekovima i kozmetici. Ostaje za vidjeti hoće li se ovaj trend nastaviti i u nadolazećim mjesecima.

Detaljnije izvješće možete pogledati ovdje.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

U tijeku više od milijun eura vrijedni natječaji za poljoprivrednike, plantaža borovnica primjer ostvarivanja potpora

Bespovratne potpore dosežu do 15 tisuća eura po konvencionalnom poljoprivredniku dok je maksimalno ostvariv iznos za ekološke poljoprivrednike 20 tisuća eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Poljoprivrednici s područja Zagrebačke županije imaju priliku osigurati financijsku potporu za razvoj svojih gospodarstava u 2025. godini. Zagrebačka županija raspisala je tri javna poziva za dodjelu potpora male vrijednosti za ekološku poljoprivredu, subvencije za nabavu poljoprivrednog repromaterijala te za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije ukupne vrijednosti 1,1 milijun eura.

–Zagrebačka županija je u odnosu na prije četiri godine udvostručila sredstava za bespovratne potpore poljoprivrednicima. Tako je 573 tisuće eura osigurano je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, 70 tisuća eura izdvojeno je za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima, a 150 tisuća eura je na raspolaganju za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala – rekao je zamjenik župana Damir Tomljenović i pozvao poljoprivrednike da se prijave na ovogodišnje natječaje i ostvare bespovratne potpore koje dosežu do 15 tisuća eura po konvencionalnom poljoprivredniku, odnosno do 20 tisuća eura za ekološke poljoprivrednike.

Foto: Zagrebačka županija

Također, Tomljenović je obišao plantažu borovnica Agrovita u Tarnom u okolici Ivanić-Grada na kojoj Borna Gradišek s poslovnim partnerom uzgaja borovnicu, pakira i plasira u trgovačke lance, te su korisnici županijskih bespovratnih potpora.

–Prvi dio nasada podignuli smo 2016. godine, a danas na plantaži ima nešto više od 20 tisuća sadnica. Svoje poslovanje tijekom godina proširivali smo upravo putem bespovratnih županijskih potpora, uz pomoć kojih smo 2022. godine ugradili solarne panele na našu gospodarsku zgradu čime ostvarujemo 80 posto uštede na potrošnji električne energije. Ove godine javit ćemo se opet na javni poziv jer nam je cilj modernizirati navodnjavanje naših nasada – istaknuo je Gradišek.

Foto: Zagrebačka županija

Naime, već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na zgradama poljoprivredne namjene, a od ove godine i nabavu te postavljanje dizalica topline. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Kako se prijaviti?

Prijave su otvorene do utroška sredstava, a najkasnije do 15. studenoga 2025. godine. Svi zainteresirani moraju zadovoljiti uvjete natječaja, uključujući registraciju u relevantnim upisnicima te podmirene obveze prema Poreznoj upravi. Detaljne upute i svu potrebnu dokumentaciju možete naći ovdje.

Ove potpore predstavljaju značajnu priliku za poljoprivrednike da moderniziraju i unaprijede svoje poslovanje, povećaju konkurentnost i doprinesu održivom razvoju ruralnih područja. S obzirom na rastuće izazove u poljoprivredi, od klimatskih promjena do povećanja troškova proizvodnje, svaka financijska potpora može biti ključna za dugoročni opstanak i razvoj domaće proizvodnje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poduzetnici i obrtnici pazite! Novi Zakon o fiskalizaciji dolazi

Novi Zakon o fiskalizaciji donosi brojne promjene, stoga se poduzetnicima i obrtnicima preporučuje da se na vrijeme pripreme kako bi izbjegli moguće probleme.

Objavljeno

na

Objavio/la

Od 1. rujna 2025. godine na snagu stupa novi Zakon o fiskalizaciji, koji proširuje obvezu fiskalizacije na račune plaćene putem transakcijskih računa, uključujući usluge poput PayPala, Google Paya i Stripea.

Nadalje, od 1. siječnja 2026. godine svi obveznici PDV-a morat će izdavati i fiskalizirati eRačune u poslovanju s drugim poreznim obveznicima, dok će subjekti izvan sustava PDV-a od tog datuma morati primati eRačune. Dodatno, od 2027. godine i oni će biti obvezni izdavati i fiskalizirati eRačune putem besplatne aplikacije Porezne uprave MIKROeRAČUN.

Vrijeme za prilagodbu

Kako bi se olakšala tranzicija, u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2025. godine svi porezni obveznici morat će prijaviti svog informacijskog posrednika i odrediti način dostavljanja eRačuna te fiskalizacije. Uz to, uvodi se obveza dostavljanja OIB-a poreznog obveznika za “R-1” račune do 700 eura plaćene gotovinom ili karticom putem fiskalizacijske poruke.

„Promjene koje donosi novi Zakon su brojne i donijet će velike promjene u poslovanju pa je s pripremama najbolje započeti odmah. Obrtnici, poduzetnici, računovođe i informatičari morat će svi skupa uspješno surađivati kako bi što spremnije dočekali početak 2026. godine i početak primjene Zakona“, naglasila je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, na besplatnom webinaru u sklopu Obrtničkog aktualca.

Novim zakonom predviđa se i uvođenje jedinstvenog “šifrarnika” za robe i usluge u cijeloj Hrvatskoj, uz predviđene kazne za nepravilnu primjenu. Također, omogućit će se ponovno izdavanje eRačuna s istim brojem u slučaju korekcija koje ne utječu na obračun poreza. Ako izdavanje eRačuna nije moguće, Porezna uprava mora biti obaviještena u roku od pet dana, dok se podaci o naplaćenim računima dostavljaju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec. Primatelji eRačuna također moraju izvijestiti Poreznu upravu o odbijenim računima u istom roku.

Osim novih obveza, zakon donosi i pojednostavljenja – ukidaju se knjiga IRA, knjiga URA, izvješća RAD-1G, PPO, DON-H, PDV-F, a pojednostavljuje se PD IPO. Rok za predaju PDV obrasca vraća se na zadnji dan u mjesecu.

Podrška obrtnicima

Veliki interes za ovu temu pokazuje i činjenica da je na webinaru Hrvatske obrtničke komore sudjelovalo više od 600 ljudi, dok je predavanje o novom Zakonu do sada pregledano gotovo 6 000 puta. Kako bi obrtnicima olakšala prilagodbu, Hrvatska obrtnička komora sklopila je suradnju s tvrtkom Elektronički računi, omogućujući im popust od 30 % na usluge servisa mojeRačun (MeR) i besplatnu sinkronizaciju povijesnog eArhiva. Također, rok za preuzimanje povijesnih dokumenata elektroničkog arhiva produljen je do 31. kolovoza 2025. godine.

„Ova suradnja donosi obrtnicima značajnu uštedu, posebice u kontekstu nadolazećeg Zakona o fiskalizaciji, ali i rastuće inflacije koja opterećuje naše članove. Na nama je da našim obrtnicima i obrtnicama osiguramo različite pogodnosti kojima mogu rasteretiti i olakšati svoje poslovanje“, zaključio je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Novi Zakon o fiskalizaciji donosi brojne promjene, stoga se poduzetnicima i obrtnicima preporučuje da se na vrijeme pripreme kako bi izbjegli moguće probleme i osigurali nesmetano poslovanje u nadolazećim godinama.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Raste broj poduzeća u hrvatskim gradovima, pogledajte kakvo je stanje u Velikoj Gorici

Grad broji 253 novih tvrtki, čime se nastavlja pozitivni trend.

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema najnovijim podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Velika Gorica je prošle godina bila jedna od top 10 vodećih središta rasta poduzetništva u Hrvatskoj. Tijekom 2024. godine, u našem gradu je otvoreno 253 novih tvrtki, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine.

Zagrebačka županija također bilježi snažan gospodarski zamah, s ukupno 1 154 novootvorenih poduzeća, čime se također svrstala među vodeće regije po poduzetničkoj aktivnosti.

Rast poduzetničke aktivnosti i njezin utjecaj

U Hrvatskoj je tijekom prošle godine otvoreno 11 847 novih poduzeća, što je 2 434 više nego 2021. godine, dok je broj aktivnih trgovačkih društava dosegao 142 732. Ovaj rast je posebno vidljiv u većim gradovima, među kojima prednjače Split, Rijeka, Zadar i Osijek. Iako je Velika Gorica zauzela šesto mjesto po broju novootvorenih poduzeća, značajno se ističe kada je riječ o kontinentalnoj Hrvatskoj izvan Zagreba. Ovakav rast odražaj je pozitivne poduzetničke klime.

Usporedimo li podatke s onima iz 2021. godine, Velika Gorica je ostvarila rast od 77 novih poduzeća, što pokazuje stabilan uzlazni trend. Osim toga, u odnosu na 2023. godinu, u Velikoj Gorici otvoreno je 13 novih tvrtki, čime je grad zauzeo deseto mjesto među gradovima s najvećim porastom.

Povećanje broja poduzeća ne znači samo gospodarski rast, već i mogućnosti zapošljavanja te jačanje lokalne ekonomije. Više tvrtki znači veći izbor proizvoda i usluga za građane, kao i povećanu konkurenciju koja može dovesti do povoljnijih cijena i bolje ponude.

Zagrebačka županija također među vodećima

Podaci pokazuju da Zagrebačka županija drži treće mjesto po ukupnom broju otvorenih poduzeća u 2024. godini, odmah iza Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije. U odnosu na 2021. godinu, broj novih poduzeća u Zagrebačkoj županiji porastao je za 282, dok je u usporedbi s 2023. godinom otvoreno 74 tvrtke više. Ovo je ujedno i drugi najveći porast u Hrvatskoj.

Nadalje, Zagrebačka županija bilježi i rast broja zaposlenih, čime se potvrđuje da novoosnovane tvrtke imaju pozitivan utjecaj te stvaraju nova radna mjesta i pridonose zajednici.

Usporedba s prethodnim godinama i nacionalni trendovi

Na nacionalnoj razini vidljiv je trend rasta broja otvorenih poduzeća u svim županijama. U usporedbi s 2021. godinom najveći postotni rast broja poduzeća zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj (52,66 %), Zadarskoj (51,47 %) i Brodsko-posavskoj županiji (46,54 %). Zagrebačka županija je u apsolutnim brojkama ostvarila drugi najveći rast u Hrvatskoj, odmah iza Splitsko-dalmatinske.

S obzirom na to da je u 2024. godini broj brisanih poduzeća bio značajno manji nego prethodnih godina, može se zaključiti da novoosnovane tvrtke uspijevaju preživjeti na tržištu, što dodatno jača povjerenje u stabilnost gospodarstva.

Velika Gorica i Zagrebačka županija kao stabilna poslovna središta

Prema predstavljenim podacima, može se zaključiti da Velika Gorica, kao i Zagrebačka županija, predstavlja snažan poduzetnički centar u Hrvatskoj. Prisutan je kontinuiran rast broja novih poduzeća s pozitivnim gospodarskim pokazateljima.

Poduzetnici prepoznaju prednosti ovog grada, što se može pripisati pozitivnim mjerama poticaja i povoljnoj poslovnoj klimi. S obzirom na dosadašnji trend, očekuje se da će Velika Gorica u narednim godinama nastaviti privlačiti nove poslovne subjekte i time dodatno doprinositi gospodarskom rastu regije.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.