Povežite se s nama

Gospodarstvo

Struka koja izumire?! ‘Ja sam Siniša, posljednji urar u gradu…’

Uskoro više neće imati tko raditi, ali ne vjerujem da će ljudi ikad prestati nositi satove, kaže Siniša Eret, obrtnik sa sve manje konkurencije, ali i dalje s dovoljno posla. Međutim, mladih u ovoj struci nema…

Objavljeno

na

Tata je 1990. godine otvorio obrt, nakon što je propalo jedno zagrebačko urarsko poduzeće u kojem je do tad radio. U to je vrijeme bilo nekoliko urara u Velikoj Gorici. Teško mi je sad točno reći koliko, ali sigurno četiri, pet… Naša radnja tad je bila na drugoj lokaciji. U početku sam samo povremeno pomagao ocu, u trenucima kad je bilo najviše posla, a kasnije sam uz njega izučavao ovaj zanat. I na kraju sam, 2017. godine, od oca i preuzeo naš obrt…

Tako svoju priču počinje Siniša Eret, jedini urar u našem gradu. Još donedavno bilo ih je još, ali moderna vremena prilično su nemilosrdna prema starim zanimanjima. I sad je situacija takva da jedinu urarsku radnju u gradu možemo pronaći u Zagrebačkoj ulici. Siniša je jedini izbor.

– Sva ta starinska zanimanja nisu dovoljno poticana, s tim se krenulo tek kada je počelo kronično nedostajati radne snage, ali izgleda malo prekasno – kaže Siniša.

Smjer urar” u Srednjoj Strukovnoj školi u Velikoj Gorici ne postoji već duže vrijeme, a rema podacima iz Hrvatske obrtničke komore, u 2020. godini nije položen nijedan majstorski ispit za urara! Uostalom, ukupno samo deset urara u Republici Hrvatskoj ima važeću licenciju.

– Da, takva je situacija, urara jednostavno više nema. Po manjim gradovima, kao što su primjerice Daruvar, Bjelovar ili Čakovec, kao i po cijelom Zagorju, uopće ih više nema. Za nekih desetak godina ostati će samo nas par koji će raditi – kaže Siniša.

Međutim, to bi trebalo značiti i da će za njega, ali i sve preostale “posljednje mohikance” urarske profesije, biti posla. Ljudi satove nose i vole, a kvarovi se događaju. I zato će Siniša na pitanje hoće li ikad nestati potreba za nošenjem sata, s obzirom na to da se vrijeme može vidjeti i na mobitelu kojeg svi nose u svakoj situaciji, a sve popularniji su posljednji godina i pametni satovi, čvrsto i odlučno odgovara: “Ne!”

– To se neće dogoditi. Mnogi ljudi sat zamijene mobitelom, ali se ipak na kraju vrate na nošenje sata, jer vide da to ipak puno praktičnije. Možda jedan dio ljudi ostaje pri mobitelu, ali to je stvarno zanemariv broj, uglavnom se ljudi vraćaju na mehaničke satove, pogotovo mladi ljudi – tvrdi Siniša.

I doista, oduvijek su ljudi voljeli satove. Taj je trend nekako popularniji kod muškaraca, koji su puno češće i kolekcionari satova, no povijest kaže kako su satove na ruci prve počele nositi žene.
Muškarci su početkom 20. stoljeća nosili džepne satove, ali kad je počeo Prvi svjetski rat, shvatili su da im je praktičnije na ratištu nositi sat na ruci. Ta navika ostala je među muškom populacijom i nakon rata, te je tako gotovo preko noći postalo normalno da i muškarci nose ručne satove.

U početku su satovi bili mehanički, a mehanizam se održavao svakih pet godina, naravno odlaskom kod urara. Ti rani satovi radili su na navijanje, a nešto kasnije pojavili su se i oni s automatskim mehanizmom. Glavna razlika je u tome što se mehanički sat na navijanje mora navijati nakon određenog vremena, bez obzira na količinu nošenja, dok automatski mehanizam ima mogućnost “samonavijanja”, odnosno postoji rotor koji se pokreće micanjem ruke i samim time sat dobiva energiju. Mehanički satovi vrlo su cijenjeni, ali i zahtjevniji kada je riječ o proizvodnji. Svaki sat je ručno rađen, a samo srce industrije satova bilo je u Švicarskoj.

Ono što je najviše zatreslo industriju satova bila je “kvarcna kriza”, koja je nastupila nakon što je japanski proizvođač Seiko krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća na tržište izbacio svoj model “Astron”, koji je radio na bateriju.

– Do tada se znalo samo za mehaničke satove, a Japanci su, za razliku od Švicaraca, napravili sat koji će biti relativno jeftin i dostupan svima. A kako su satovi bili jeftiniji, ljudi su počeli masovno kupovati kvarcne satove, a zanemarivali su se mehanički, što je dovelo do kolapsa švicarske industrije- priča Siniša Eret.

Posljednji gorički urar naglašava kako je ova kriza u svijetu satova srušila mnoga poduzeća sa stogodišnjom tradicijom. Ipak, oni najjači su uspjeli opstati zahvaljujući klijenteli koja si je i dalje mogla priuštiti takve satove. Međutim, tamo negdje osamdesetih godina stvari su se vratile u ravnotežu.

Unatoč tome što se nalazimo u postkvarcnoj krizi i mnogi se odlučuju na satove s baterijom, Siniša kaže da ipak ima dosta ljudi koji kod njega na popravak donose mehaničke satove.

– Danas ljudi nose određene modne marke, dakle kvarcne satove, ali svatko tko malo duže uđe u satove shvati da je mehanika ona prava, da tu leži prava kvaliteta. Ima i kvalitetnih kvarcnih satova, ali na mehanici se vidi koliko je netko vješt i koliko se može ići u daljinu u izradi zaista dobrog mehaničkog sata – kaže Siniša.

Bio sat mehanički ili kvarcni, Siniša kaže da će urar uvijek biti potreban, bez obzira na mehanizam koji ga pokreće.

– Uvijek će biti potrebe za urarima, jer možete servisirati i kvarcni sat, a po tvorničkim preporukama mehanički se mora servisirati svakih pet godina – govori vlasnik velikogoričke urarske radnje.
I sam je, naravno, ljubitelj satova, a takvih poput njega ima itekako puno u cijelome svijetu. Ljudi vole lijepe satove, ali i skupe, one koji će poslužiti kao statusni simbol… Prostranstva interneta kažu kako je u ovom trenutku najskupi sat na svijetu stroj nazvan Graff Diamonds Hallucination, pokazivač vremena koji stoji, ni manje ni više, 55 milijuna dolara!

Takvih primjera Siniša u svojoj radnji baš i nije imao, ali bude tu svega i svačega.

– Je, dođu ponekad ljudi s malo skupljim satovima, kao što je primjerice Rolex, ali to su najčešće oni koji taj i takav sat dobiju na poklon. Ponavljam, mehaničke satove treba svakih pet godina, po tvorničkim preporukama, nositi na servis, a kod tih satova popravak u ovlaštenom servisu zna biti itekako skup, pa onda dođu kod mene, gdje je sve to u pola cijene. Neki brendovi ipak naprave tako se sat baš mora odnijeti kod ovlaštenih servisera, jer im trebaju specifični alati i slično. Dođu ljudi i na restauraciju starih satova, recimo jedan čovjek našao je stari sat, odnosno štopericu, pa donio kod mene, a baš sad imamo jedno tri Seiko “petice” na servisu – kazao je Siniša, najavivši tako i odgovor na pitanje koji sat on smatra najboljim izborom.

– Mislim da je Seiko idealan brend za ulazak u svijet satova, najbolji omjer kvalitete i cijene. Pogotovo ta Seiko 5 linija. Tko to jednom nosi, taj će je uvijek imati. Sad je Seiko otišao u jednu višu klasu i kad je riječ o cijeni, nešto kao Rolex. Evo, i ja trenutačno nosim na ruci Citizen Promaster, japanski sat – završio je Siniša.

Gospodarstvo

Nizozemski trgovački lanac Action stiže u Hrvatsku! Evo kada možete očekivati prve trgovine

Najbrže rastući europski lanac trgovina kućnim potrepštinama ulazi na hrvatsko tržište, otkrivamo što je poznato o planovima i kada možete očekivati prve trgovine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Action.com

Nizozemski maloprodajni lanac Action službeno je potvrdio širenje na hrvatsko tržište tijekom 2026. godine. Kako prenosi Poslovni.hr, tvrtka, poznata po svakodnevnom otvaranju novih trgovina diljem Europe, najavila je kako će prve poslovnice u Hrvatskoj i Sloveniji otvoriti sljedeće godine, potvrđeno je u najnovijem poslovnom izvješću za prvi kvartal 2025.

Action je već poznat milijunima kupaca diljem kontinenta po svojoj pristupačnoj i raznovrsnoj ponudi kućanskih i drugih potrepština, a njegov dolazak ovog maloprodajnog giganta mogao bi unijeti dodatnu dinamiku među trgovačkim lancima.

Spomenuti lanac danas posluje u 14 europskih zemalja s više od 3.000 trgovina. U vlasništvu je britanske investicijske kompanije 3i, koja drži više od 80 % udjela. S preko 70.000 zaposlenika i 11,3 milijarde eura neto prihoda ostvarenih u 2023. godini, Action se nametnuo kao vodeći europski diskontni lanac u segmentu neprehrambenih proizvoda.

Trgovine nude širok asortiman robe, od kućnih i higijenskih potrepština do igračaka, alata, dekoracija i prehrambenih artikala s dugim rokom trajanja, po cijenama koje su često znatno niže od konkurencije.

“I ove godine planiramo otvarati najmanje jednu trgovinu dnevno. Sljedeće godine počet ćemo poslovati u dvije nove zemlje – Hrvatskoj i Sloveniji. Time odgovaramo na potražnju kupaca i omogućujemo još većem broju ljudi da uživaju u ponudi Actiona”, rekla je izvršna direktorica Actiona Hajir Hajji. Također dodaje kako je ulazak na nova tržišta dio je ambicioznog plana širenja.

Prije ulaska u Hrvatsku, Action će do kraja 2025. otvoriti svoje prve trgovine u Rumunjskoj, dok je širenje na švicarsko tržište već započelo ove godine. Lokacije i točni datumi otvaranja poslovnica u Hrvatskoj zasad nisu objavljeni, no više informacija očekuje se uskoro.

Dolazak Actiona još je jedan pokazatelj sve veće atraktivnosti hrvatskog tržišta za velike europske maloprodajne lance. S obzirom na ekonomsku situaciju u svijetu, potrošači sve više paze na cijene, a traže kvalitetu i raznovrsnost. Sukladno tome, ulazak brenda poput Actiona mogao bi značajno utjecati na konkurenciju, ali i na navike kupaca.

Hoće li hrvatski kupci dočekati Action raširenih ruku kao što je bio slučaj u drugim zemljama, samo će vrijeme pokazati.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Hrvatska na udaru suše! Razgovarali smo s poljoprivrednicima od Petrovine do Veleševca

Poljoprivrednici pričaju o prilagodbi, tvrdoglavoj borbi s prirodom i ohrabrujućoj upornosti da se izdrži još jedna sezona.

Objavljeno

na

Objavio/la

Sunce neumoljivo prži zemlju, a kiša je postala rijetka gošća, još jedno sušno ljeto prijeti da ostavi dubok trag na domaćim poljima i vrtovima.

Dok velik dio javnosti o suši razmišlja tek kad povrće poskupi na tržnici, za lokalne poljoprivrednike ovo je stvar svakodnevice. Svaka kap vode, svaki povišeni stupanj na termometru, svaka izostala kišna oblina znači novu brigu i dodatni izazov.

Podaci Europske komisije i njihovog Globalnog opservatorija za sušu (GDO) jasno pokazuju da Europa, a s njom i Hrvatska, prolazi kroz još jednu ozbiljnu sušnu epizodu.

Iskustva lokalnih poljoprivrednika

Dok znanstveni pokazatelji ukazuju na širu sliku klimatske krize, stvarni život na terenu često je još brutalniji, kako za veće, tako i manje poljoprivrednike.

Josip i njegova obitelj već više od 20 godina uzgajaju razno povrće za vlastite potrebe, od krumpira i graha do krastavaca i luka. Iako imaju iskustva i u teškim sezonama, ovogodišnje vremenske krajnosti bacile su dodatni teret na njihov rad.

„Ova godina je bila vrlo nepovoljna za poljoprivrednu proizvodnju, prvo je tijekom svibnja bila veća količina oborina nego uobičajeno, što je poremetilo određene poljoprivredne radove, a zatim je prošli mjesec bio vrlo suh i vruć, što je negativno utjecalo na prinose“, kaže Josip.

Navodnjavanje su do sada rješavali crpljenjem vode iz kanala pored zemljišta, ali su i ti izvori krajem prošlog mjeseca presušili.

„Imamo spremnike i gustu mrežu iznad biljaka kako bismo im barem malo ublažili direktno sunce, ali nije dovoljno. Grah i krastavci su nam posebno slabo podnijeli sušu, a druge biljke već pokazuju znakove umora.“

Nada se sredini srpnja, kada su najavljene nešto niže temperature. „Ako padne koja kiša, možda se još nešto spasi. Teško je reći, sve je nepredvidivo.“

No, suša predstavlja probleme i za veće poljoprivrednike. Kristijan vodi obiteljski OPG u Veleševcu, koji postoji već generacijama. Na njihovim njivama rastu pšenica, kukuruz i ječam. Iako su vremenske neprilike pogodile čitavu regiju, on ističe kako njihov tip tla zasad još donekle izdržava.

„Kod nas je zemlja malo drugačija pa dobro podnosi sušu, ali vidim okolo po Buševcu, Mraclinu, Vukovini da tamo zemlja to malo slabije podnosi. Puno se već suši, ali kod nas se solidno drži kukuruz.“

Na pitanje boji li se velikih gubitaka, Kristijan je oprezan te kao i Josip, sve nade polaže u kišu. „Pa malo je smanjeni prinos, nije baš najbolje, ali dobro, sve će se u jesen vidjeti. Fali samo da još kakva dobra kiša padne i sve će se popraviti. No, ako ne bude kiše, onda smo u gubitku. “

Iako nije sklon dramatiziranju, priznaje da već dugo nije vidio ovako tvrdoglavo sušan period.
„Ne znam baš, već jako dugo nije padala kiša, mislim da je ona zadnja bila prije par mjeseci. Polako se isušuju zalihe vlage koju je zemlja imala u sebi, tak da mislim da ova godina neće biti među boljima.“

Europa pod temperaturom, Hrvatska bez kapi

Proljeće 2025. obilježile su iznadprosječne temperature i drastičan manjak oborina, osobito u jugoistočnoj i istočnoj Europi.

I dok lokalni OPG-ovci i vrtlari bilježe gubitke i žale se na presušena tla, znanstveni pokazatelji potvrđuju ono što se već vidi golim okom. Vlažnost tla je znatno ispod prosjeka, a neka područja ulaze u najvišu kategoriju sušnosti, a s tla koje ne može više zadržavati vlagu, usjevi ne mogu crpiti vodu potrebnu za rast.

Izvor: GDO Analytical Report/Kombinirani pokazatelj suše (CDI), temeljen na kombinaciji pokazatelja oborina, vlažnosti tla i vegetacijskih uvjeta, za kraj ožujka 2025.

Od siječnja do ožujka ove godine, gotovo cijela Europa bila je toplija od prosjeka. U našoj regiji temperature su bile i do +3 °C više od uobičajenih. U isto vrijeme, količina padalina bila je oskudna. Standardizirani indeks padalina (SPI) za zadnja tri mjeseca ukazuje na izražene sušne uvjete u istočnoj Europi, ali i na sjeveru Italije, dijelovima Njemačke i Mediterana.

Iako satelitski podaci trenutačno prikazuju da je vegetacija u boljem stanju nego što bi se očekivalo (zbog ranijeg rasta potaknutog toplinom), stručnjaci upozoravaju, to je kratkoročan efekt. Ako se suša nastavi, biljke neće moći izdržati bez dodatne vlage i doći će do izraženog stresa, posebice kod poljoprivrednih kultura.

Rijeke također osjećaju posljedice. Rijeka Rajna, ključna za europski riječni promet, pala je ispod navigacijske razine. Slično se događa i u drugim dijelovima kontinenta, a modeli pokazuju da će se niski vodostaji i sušni uvjeti zadržati i tijekom ljeta.

Sezonske prognoze ne ulijevaju nadu. Očekuje se da će temperature i dalje biti više od prosjeka, dok je količina padalina neizvjesna, ponegdje ispod normale, a drugdje tek nešto iznad. S obzirom na trenutačne rezerve vode i stanje usjeva, svaki dan bez kiše za poljoprivrednike znači novu brigu.

U takvim uvjetima, lokalni proizvođači se bore kako znaju i mogu, navodnjavanjem, prilagodbom sorti, skraćivanjem sezona i molitvom za kišu.

Svaka kap se broji

Suša, nekada povremena pojava, transformirala se u stalnog, neugodnog suputnika ljetnih mjeseci, prisiljavajući lokalne poljoprivrednike na neprekidnu borbu za opstanak. Dok znanstveni podaci iz Globalnog opservatorija za sušu (GDO) Europske komisije precizno bilježe dramatičan pad vlažnosti tla i zabrinjavajući rast temperatura, stvarni teret pada na leđa onih čija egzistencija ovisi o svakoj kapi kiše i svakom zdravom plodu.

Ako išta, ova godina neka nas podsjeti da poljoprivrednici nisu samo „proizvođači hrane“, nego i prvi red obrane protiv klimatskih promjena. A svaki red, pa i onaj kukuruza u Veleševcu, je važan.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Gornja Lomnica dobiva novo igralište i stazu

Projekt vrijedan više od 50 tisuća eura ulazi u završnu fazu.

Objavljeno

na

U Gornjoj Lomnici u tijeku su radovi na izgradnji pješačke staze i dječjeg igrališta u Ulici Ljudevita Gaja, unutar postojećeg parka na samom ulazu u naselje.

Projekt, vrijedan nešto više od 50 tisuća eura, obuhvaća asfaltiranje 566 četvornih metara staze, izgradnju igrališta površine 448 četvornih metara, sanaciju 350 četvornih metara zelenih površina te postavljanje klupa s naslonom. Radovi su u tijeku, a trenutačno se uređuju zemljane i zelene površine. 

Foto: Cityportal

Radovi čiji je investitor Grad Velika Gorica odnose se na nekoliko infrastrukturnih zahvata u Ulici Ljudevita Gaja. Projekt uključuje izradu i asfaltiranje pješačke staze površine 566 četvornih metara, što podrazumijeva niz pripremnih radnji, od iskopa do završne obrade. Uz stazu, ugrađeno je ukupno 747 metara malih rubnjaka, čime se osigurava uredna i sigurna granica između staze i okolnog terena, ali i olakšava održavanje površine u budućnosti. 

Ukupna cijena je 50.186,25 eura s PDV-om. 

Foto: Cityportal

Paralelno s tim, uređuje se i igralište površine 448 četvornih metara, koje će u konačnici postati dodatni sadržaj za djecu i mlade u ovom dijelu naselja. Igralište je također asfaltirano, čime se želi postići trajnost i funkcionalnost površine, neovisno o vremenskim uvjetima i učestalosti korištenja.

Foto: Cityportal

 U sklopu projekta predviđena je i sanacija 350 četvornih metara zelenih površina. Ova faza uključuje uređenje okoliša nakon završetka građevinskih radova, a cilj je vraćanje prostora u uredno i estetski prihvatljivo stanje. Dio opreme je već ranije ugrađen, a dio će biti postavljen u tjednima koji dolaze. 

Foto: Cityportal

Klupe s naslonom već su postavljene, a omogućit će građanima, posebice roditeljima i starijim osobama, predah i ugodan boravak u prostoru. 

Trenutačno su radovi još uvijek u tijeku. Prema zadnjem izvješću, Najveći dio posla preostao je na dovršenju uređenja zemljanih i zelenih površina, što je i završna faza prije potpunog kraja radova. 

Foto: Cityportal

Završetkom radova u Ulici Ljudevita Gaja stanovnici Gornje Lomnice dobit će funkcionalniju i sigurniju pješačku stazu (šetalište), novo asfaltirano igralište te uređen okoliš koji doprinosi kvaliteti života u naselju.

Iako radovi još traju, projekt se približava završnoj fazi, a nakon završetka uređenja zelenih površina prostor će u potpunosti biti spreman za korištenje.  

Foto: Cityportal

Ovakva ulaganja pokazatelj su kontinuiranih nastojanja Grada Velike Gorice da kroz manje infrastrukturne projekte unaprijedi svakodnevicu svojih građana, osobito u prigradskim naseljima. 

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Koliko smo zarađivali u travnju? Novi podaci o prosječnim plaćama u Hrvatskoj

Najviša prosječna neto plaća po zaposlenome u travnju zabilježena je u djelatnosti Informacijske uslužne djelatnosti.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Cottonbro studio/pexels.com

U travnju 2025. prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.439 eura, što je pad od 0,6 % u odnosu na ožujak, dok je bruto plaća pala na 1.998 eura, odnosno 0,8 % manje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, riječ je o realnom smanjenju od 1,2% za neto i 1,4 % za bruto iznose. Najveće neto plaće isplaćene su u informacijskim uslužnim djelatnostima (2.812 eura), dok su najniže zabilježene u proizvodnji odjeće (925 eura). Unatoč mjesečnom padu, u odnosu na travanj prošle godine prosječne su plaće i dalje nominalno više, neto za 8,8 %, a bruto za 9,2 %.

Uspoređujući travanjske plaće s onima iz istog mjeseca prethodne godine, prosječna neto plaća porasla je nominalno za 8,8 %, a realno za 5,4 %. Bruto plaća istodobno je zabilježila nominalni rast od 9,2 % i realni od 5,8 %. Tijekom prva četiri mjeseca 2025., prosječna mjesečna isplaćena neto plaća iznosila je 1.424 eura, što je u odnosu na isto razdoblje 2024. nominalno više za 10,9 %, a realno za 7,1 %. Prosječna bruto plaća za razdoblje od siječnja do travnja 2025. iznosila je 1.976 eura, što predstavlja nominalni rast od 11,8 %, odnosno realni rast od 8 %.

Najviša prosječna neto plaća po zaposlenome u travnju zabilježena je u djelatnosti Informacijske uslužne djelatnosti i iznosila je 2 .812 eura. S druge strane, najniža neto plaća isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja odjeće, gdje je iznosila 925 eura. Isto vrijedi i za bruto plaće, u informacijskim uslužnim djelatnostima dosegle su 4.287 eura, dok su u proizvodnji odjeće iznosile 1.210 eura.

Prosječan broj plaćenih sati u travnju iznosio je 174, što je povećanje od 4,8 % u odnosu na ožujak. Najveći broj plaćenih sati zabilježen je u djelatnosti Vodni prijevoz (184), a najmanji u djelatnosti Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (163). Prosječna neto plaća po satu za travanj iznosila je 8,08 eura, što je pad od 4,5 % u odnosu na prethodni mjesec, ali rast od 8,9 % u usporedbi s travnjem 2024. Bruto satnica iznosila je 11,22 eura, što je 4,7 % manje nego mjesec ranije, ali 9,3 % više nego u istom razdoblju prošle godine.

Medijalna neto plaća u travnju 2025. iznosila je 1 218 eura, što je rast od 1,5 % u odnosu na ožujak te 9,7 % u usporedbi s istim mjesecom lani. Medijalna bruto plaća iznosila je 1.656 eura, odnosno 2,2 % više nego mjesec ranije i 10,4 % više nego u travnju 2024.

Unatoč blagom padu plaća na mjesečnoj razini, podaci za travanj 2025. potvrđuju nastavak trenda rasta u odnosu na prethodnu godinu, i to u gotovo svim promatranim kategorijama. Rastuće nominalne i realne plaće, posebno u informacijskom sektoru, ukazuju na postojanu potražnju za visoko kvalificiranim kadrom, dok najniže plaće i dalje bilježe djelatnosti vezane uz tekstilnu industriju. Istodobno, povećanje broja plaćenih sati može upućivati na veći intenzitet rada u pojedinim granama gospodarstva. Sveukupno gledano, podaci upućuju na stabilan, ali neujednačen rast primanja u Hrvatskoj, s izraženim razlikama među djelatnostima.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Zaposlenost u Hrvatskoj raste! U svibnju čak 1,7 % više radnih mjesta

Povećanje zaposlenosti zabilježeno je u svim sektorima, a najizraženije je u obrtima, slobodnim profesijama i poljoprivredi.

Objavljeno

na

Objavio/la

foto: Pixabay/Firmbee

U svibnju 2025. u Republici Hrvatskoj zabilježen je rast broja zaposlenih za 1,7 % u odnosu na travanj, dok je stopa registrirane nezaposlenosti pala na 4,1 %, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Ukupno je bilo 1.731.610 zaposlenih, od čega 804.581 žena, što predstavlja i rast zaposlenosti žena za 1,8 %. Povećanje zaposlenosti zabilježeno je u svim sektorima, a najizraženije je u obrtima, slobodnim profesijama i poljoprivredi. U istom razdoblju, broj nezaposlenih pao je za više od 10 %, što jasno ukazuje na nastavak pozitivnih kretanja na tržištu rada.

Povećanje zaposlenosti i detaljna analiza sektora

Prema detaljnim podacima, u svibnju je ukupno 1.731.610 osoba bilo zaposleno, od čega 804.581 žena. U odnosu na prethodni mjesec, broj zaposlenih povećan je za 1,7 %, a broj zaposlenih žena za 1,8 %. U usporedbi sa svibnjem prošle godine, broj zaposlenih porastao je za 1 %, dok je broj zaposlenih žena porastao za 1,4 %.

Kada se promatraju pravne osobe, u njima je u svibnju radilo 1.489.145 ljudi, među kojima je 704.222 žena. U odnosu na travanj, broj zaposlenih u pravnim osobama porastao je za 1,4 %, a jednak rast zabilježen je i među ženama. U odnosu na svibanj 2024., zaposlenost u pravnim osobama porasla je za 0,8 %, dok je kod žena taj rast iznosio 1,3 %. U prvih pet mjeseci 2025., u usporedbi s istim razdobljem lani, zaposlenost u pravnim osobama porasla je za 1,4 %, a kod žena za 1,8 %.

U obrtima i slobodnim profesijama, zaposlenost u svibnju je porasla za 3,7 %, dok je među ženama u tim djelatnostima zabilježen još veći rast, točnije 4,1 %. Značajan rast bilježi se i u poljoprivredi, gdje je broj zaposlenih osiguranika povećan za 4,6 %, a broj zaposlenih poljoprivrednica za 4,5 %.

Broj nezaposlenih osoba također je osjetno smanjen. U svibnju ih je bilo 10,1 % manje nego u travnju, a među ženama čak 10,3 % manje. Stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 4,1 %, dok je među ženama iznosila nešto višu 4,6 %. U razdoblju od siječnja do svibnja 2025., u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ukupna zaposlenost porasla je za 1,6 %, a zaposlenost žena za 1,9 %.

U isto vrijeme, broj nezaposlenih osoba u svibnju 2025. zabilježio je značajan pad – smanjen je za čak 10,1 % u odnosu na travanj. Kod žena je pad nezaposlenosti bio još izraženiji i iznosio je 10,3 %. Stopa registrirane nezaposlenosti pala je na 4,1 %, dok je kod žena ostala nešto viša i iznosila je 4,6 %. Ovi podaci ukazuju na kontinuirano poboljšanje uvjeta na tržištu rada, gdje se stvara sve više radnih mjesta, a istovremeno se smanjuje broj onih koji traže posao.

Promatrajući razdoblje od siječnja do svibnja 2025. u odnosu na isto razdoblje 2024., ukupna zaposlenost povećala se za 1,6 %, dok je zaposlenost žena porasla za 1,9 %. Ove brojke potvrđuju da je rast zaposlenosti dugoročan i održiv, a uključivanje žena u tržište rada postaje sve značajnije.

Usporedba s podacima iz svibnja 2023.

Ako ove brojke usporedimo s onima od prije dvije godine, to jest u usporedbi sa svibnjem 2023., stanje na tržištu rada u svibnju 2025. također pokazuje vidljiv napredak. Broj ukupno zaposlenih povećao se za oko 96 tisuća, dok je broj zaposlenih žena porastao za gotovo 38 tisuća. Rast zaposlenosti zabilježen je i u pravnim osobama, gdje je broj zaposlenih porastao za gotovo 80 tisuća, a broj zaposlenih žena za više od 30 tisuća.

Značajan pomak vidi se i u poljoprivredi, gdje je u svibnju 2023. zabilježen pad broja zaposlenih, dok je u svibnju 2025. zabilježen snažan rast. Osim toga, stopa registrirane nezaposlenosti smanjila se sa 5,6 % u svibnju 2023. na 4,1 % u svibnju 2025., što ukazuje na značajno poboljšanje uvjeta na tržištu rada. Pad nezaposlenosti zabilježen je i među ženama, sa 6,6 % na 4,6 %, kao što je i spomenuto ranije.

Zaključno, podaci za svibanj 2025. potvrđuju nastavak pozitivnih trendova na hrvatskom tržištu rada. Rast zaposlenosti prisutan je u svim sektorima, posebno među ženama. Istovremeno, stopa nezaposlenosti bilježi značajan pad u odnosu na prethodne godine, što jasno ukazuje na jačanje gospodarske aktivnosti i stabilizaciju radnog okruženja. Ovi rezultati daju optimističan pogled na budućnost tržišta rada u Hrvatskoj, ali i naglašavaju važnost daljnjeg praćenja i podrške razvoju svih sektora.

Nastavite čitati

Reporter 450 - 26.06.2025.

Facebook

Izdvojeno