Povežite se s nama

Gospodarstvo

Struka koja izumire?! ‘Ja sam Siniša, posljednji urar u gradu…’

Uskoro više neće imati tko raditi, ali ne vjerujem da će ljudi ikad prestati nositi satove, kaže Siniša Eret, obrtnik sa sve manje konkurencije, ali i dalje s dovoljno posla. Međutim, mladih u ovoj struci nema…

Objavljeno

na

Tata je 1990. godine otvorio obrt, nakon što je propalo jedno zagrebačko urarsko poduzeće u kojem je do tad radio. U to je vrijeme bilo nekoliko urara u Velikoj Gorici. Teško mi je sad točno reći koliko, ali sigurno četiri, pet… Naša radnja tad je bila na drugoj lokaciji. U početku sam samo povremeno pomagao ocu, u trenucima kad je bilo najviše posla, a kasnije sam uz njega izučavao ovaj zanat. I na kraju sam, 2017. godine, od oca i preuzeo naš obrt…

Tako svoju priču počinje Siniša Eret, jedini urar u našem gradu. Još donedavno bilo ih je još, ali moderna vremena prilično su nemilosrdna prema starim zanimanjima. I sad je situacija takva da jedinu urarsku radnju u gradu možemo pronaći u Zagrebačkoj ulici. Siniša je jedini izbor.

– Sva ta starinska zanimanja nisu dovoljno poticana, s tim se krenulo tek kada je počelo kronično nedostajati radne snage, ali izgleda malo prekasno – kaže Siniša.

Smjer urar” u Srednjoj Strukovnoj školi u Velikoj Gorici ne postoji već duže vrijeme, a rema podacima iz Hrvatske obrtničke komore, u 2020. godini nije položen nijedan majstorski ispit za urara! Uostalom, ukupno samo deset urara u Republici Hrvatskoj ima važeću licenciju.

– Da, takva je situacija, urara jednostavno više nema. Po manjim gradovima, kao što su primjerice Daruvar, Bjelovar ili Čakovec, kao i po cijelom Zagorju, uopće ih više nema. Za nekih desetak godina ostati će samo nas par koji će raditi – kaže Siniša.

Međutim, to bi trebalo značiti i da će za njega, ali i sve preostale “posljednje mohikance” urarske profesije, biti posla. Ljudi satove nose i vole, a kvarovi se događaju. I zato će Siniša na pitanje hoće li ikad nestati potreba za nošenjem sata, s obzirom na to da se vrijeme može vidjeti i na mobitelu kojeg svi nose u svakoj situaciji, a sve popularniji su posljednji godina i pametni satovi, čvrsto i odlučno odgovara: “Ne!”

– To se neće dogoditi. Mnogi ljudi sat zamijene mobitelom, ali se ipak na kraju vrate na nošenje sata, jer vide da to ipak puno praktičnije. Možda jedan dio ljudi ostaje pri mobitelu, ali to je stvarno zanemariv broj, uglavnom se ljudi vraćaju na mehaničke satove, pogotovo mladi ljudi – tvrdi Siniša.

I doista, oduvijek su ljudi voljeli satove. Taj je trend nekako popularniji kod muškaraca, koji su puno češće i kolekcionari satova, no povijest kaže kako su satove na ruci prve počele nositi žene.
Muškarci su početkom 20. stoljeća nosili džepne satove, ali kad je počeo Prvi svjetski rat, shvatili su da im je praktičnije na ratištu nositi sat na ruci. Ta navika ostala je među muškom populacijom i nakon rata, te je tako gotovo preko noći postalo normalno da i muškarci nose ručne satove.

U početku su satovi bili mehanički, a mehanizam se održavao svakih pet godina, naravno odlaskom kod urara. Ti rani satovi radili su na navijanje, a nešto kasnije pojavili su se i oni s automatskim mehanizmom. Glavna razlika je u tome što se mehanički sat na navijanje mora navijati nakon određenog vremena, bez obzira na količinu nošenja, dok automatski mehanizam ima mogućnost “samonavijanja”, odnosno postoji rotor koji se pokreće micanjem ruke i samim time sat dobiva energiju. Mehanički satovi vrlo su cijenjeni, ali i zahtjevniji kada je riječ o proizvodnji. Svaki sat je ručno rađen, a samo srce industrije satova bilo je u Švicarskoj.

Ono što je najviše zatreslo industriju satova bila je “kvarcna kriza”, koja je nastupila nakon što je japanski proizvođač Seiko krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća na tržište izbacio svoj model “Astron”, koji je radio na bateriju.

– Do tada se znalo samo za mehaničke satove, a Japanci su, za razliku od Švicaraca, napravili sat koji će biti relativno jeftin i dostupan svima. A kako su satovi bili jeftiniji, ljudi su počeli masovno kupovati kvarcne satove, a zanemarivali su se mehanički, što je dovelo do kolapsa švicarske industrije- priča Siniša Eret.

Posljednji gorički urar naglašava kako je ova kriza u svijetu satova srušila mnoga poduzeća sa stogodišnjom tradicijom. Ipak, oni najjači su uspjeli opstati zahvaljujući klijenteli koja si je i dalje mogla priuštiti takve satove. Međutim, tamo negdje osamdesetih godina stvari su se vratile u ravnotežu.

Unatoč tome što se nalazimo u postkvarcnoj krizi i mnogi se odlučuju na satove s baterijom, Siniša kaže da ipak ima dosta ljudi koji kod njega na popravak donose mehaničke satove.

– Danas ljudi nose određene modne marke, dakle kvarcne satove, ali svatko tko malo duže uđe u satove shvati da je mehanika ona prava, da tu leži prava kvaliteta. Ima i kvalitetnih kvarcnih satova, ali na mehanici se vidi koliko je netko vješt i koliko se može ići u daljinu u izradi zaista dobrog mehaničkog sata – kaže Siniša.

Bio sat mehanički ili kvarcni, Siniša kaže da će urar uvijek biti potreban, bez obzira na mehanizam koji ga pokreće.

– Uvijek će biti potrebe za urarima, jer možete servisirati i kvarcni sat, a po tvorničkim preporukama mehanički se mora servisirati svakih pet godina – govori vlasnik velikogoričke urarske radnje.
I sam je, naravno, ljubitelj satova, a takvih poput njega ima itekako puno u cijelome svijetu. Ljudi vole lijepe satove, ali i skupe, one koji će poslužiti kao statusni simbol… Prostranstva interneta kažu kako je u ovom trenutku najskupi sat na svijetu stroj nazvan Graff Diamonds Hallucination, pokazivač vremena koji stoji, ni manje ni više, 55 milijuna dolara!

Takvih primjera Siniša u svojoj radnji baš i nije imao, ali bude tu svega i svačega.

– Je, dođu ponekad ljudi s malo skupljim satovima, kao što je primjerice Rolex, ali to su najčešće oni koji taj i takav sat dobiju na poklon. Ponavljam, mehaničke satove treba svakih pet godina, po tvorničkim preporukama, nositi na servis, a kod tih satova popravak u ovlaštenom servisu zna biti itekako skup, pa onda dođu kod mene, gdje je sve to u pola cijene. Neki brendovi ipak naprave tako se sat baš mora odnijeti kod ovlaštenih servisera, jer im trebaju specifični alati i slično. Dođu ljudi i na restauraciju starih satova, recimo jedan čovjek našao je stari sat, odnosno štopericu, pa donio kod mene, a baš sad imamo jedno tri Seiko “petice” na servisu – kazao je Siniša, najavivši tako i odgovor na pitanje koji sat on smatra najboljim izborom.

– Mislim da je Seiko idealan brend za ulazak u svijet satova, najbolji omjer kvalitete i cijene. Pogotovo ta Seiko 5 linija. Tko to jednom nosi, taj će je uvijek imati. Sad je Seiko otišao u jednu višu klasu i kad je riječ o cijeni, nešto kao Rolex. Evo, i ja trenutačno nosim na ruci Citizen Promaster, japanski sat – završio je Siniša.

Gospodarstvo

Modepack zapošljava: “Kraljevi ambalaže” traže osmero novih ljudi…

Tvrtka koja se bavi proizvodnjom visoko kvalitetne ambalaže, koja posluje gotovo isključivo s inozemstvom, a svoje sjedište i pogon ima u Velikoj Gorici, objavila je nove oglase za posao. Jasno su navedeni i financijski uvjeti…

Objavljeno

na

Prema statistici Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, u listopadu je u Velikoj Gorici registrirano 955 nezaposlenih osoba, što je gotovo 15 posto manje nego u listopadu prošle godine. To će reći da je situacija u našem gradu po tom pitanju jako dobra, pogotovo ako znamo da je ta brojka stalno u padu, a važno je i dodati da se radna snaga i dalje traži.

Prema podacima s Burze, traže se prodavači, odgojitelji, čistači, konobari, kuhari, dostavljači, vozači, skladišni radnici, pedikeri, djelatnici za prihvat, stolari, monteri, zidari, rukovatelji viličarom, skladištari, bageristi, strojari, blagajnici, električari, PVC monteri…

Tom nizu sad se priključio još jedan poslodavac, i to jedan od najatraktivnijih na našem području.

Pratili smo priču kako tvrtka Modepack dolazi u Veliku Goricu, kako veliku i beskorisnu betonsku građevinu pretvara u prekrasan projekt u koji je uklopljen proizvodni pogon, uredski prostori, prostrani par, košarkaško igralište i još mnogo toga. Riječ je o firmi koja godišnje radi promet koji se broji u desecima milijuna eura i naravno da smo se, znajući sve to, veselili dolasku takvog poslovnog subjekta u naš grad.

Naravno, važnije od uređenja dotad zapuštenog prostora i svih drugih pozitivnih detalja, u toj je priči bilo to što će dolazak takve rastuće tvrtke otvoriti i nova radna mjesta u našem gradu. Već su više puta u posljednjem razdoblju u Modepacku zapošljavali, dobrim dijelom i naše sugrađane, a sad se otvara nova prilika.

Mnogima će biti zanimljivo čuti da ova tvrtka traži osmero novih zaposlenika: jednog u odjelu prodaje, petero u proizvodnji (tri pomoćna radnika i dva operatera stroja) te dvoje u logistici (pomoćni radnik i skladištar).

“MODEPACK je među najvećim proizvođačima ambalaže u Europi. Specijaliziran je za visokokvalitetnu ambalažu za logistički prijevoz robe, fokusirajući se na eCommerce, kurirsku ambalažu i sigurnosnu ambalažu za prijevoz novca i dragocjenosti. Izvozi na 37 svjetskih tržišta, uz ukupni udio izvoza u poslovanju preko 90%.

Prateći razvoj naše proizvodnje – širenje kapaciteta za proizvodnju eCommerce, kurirske i sigurnosne ambalaže, počinjemo se pripremati za nove izazove koji su ispred nas. Uz vrhunske proizvode koji su prioritet tvrtke, veliku pažnju posvećujemo zadovoljstvu djelatnika i pozitivnoj atmosferi unutar cijelog sustava”, stoji u oglasu koji se pozivaju zainteresirani da se prijave.

Traže se, dakle, ljudi u LOGISTICI, PROIZVODNJI i ODJELU PRODAJE.

U oglasima se može vidjeti i raspon početne plaće…

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Investicijski forum predstavio potencijal Zagrebačke županije

Od 2016. broj zaposlenih u Zagrebačkoj županiji porastao je za impresivnih 93 posto, a broj aktivnih pravnih osoba za 34 posto

Objavljeno

na

Objavio/la

Zagrebačka županija, Ministarstvo gospodarstva i Poduzetnički centar Zagrebačke županije u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom – Komorom Zagreb, zajednički su organizirali Investicijski forum Zagrebačke županije na kojem je predstavljen potencijal županije za nove investicije.

–Brojne domaće i strane koorporacije imaju svoja sjedišta i pogone u Zagrebačkoj županiji, što dokazuje da je investicijska klima pogodna za velika ulaganja. Godinama radimo na tome u suradnji s državom kao i našim gradovima i općinama, kojima je Županija partner u stvaranju preduvjeta i potrebne infrastrukture u poduzetničkim zonama. Prošle i ove godine izdali smo građevinske dozvole za poduzetničke investicije ukupne vrijednosti 453 milijuna eura. – naglasio je Kolarec, dodavši kako visoku kvotu Zagrebačke županije potvrđuju i podaci FINA-e prema kojima poduzetnici Zagrebačke županije u 2023. godini po ukupnim prihodima, prosječnoj neto plaći i izvozu zauzimaju visoko drugo mjesto, odmah iza poduzetnika Grada Zagreba.

Foto: Zagrebačka županija

Investicijski forum otvorio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, prilikom čega je naglasio da potencijal naše županije prepoznaje Ministarstvo gospodarstva koje kroz razne mjere daje i svoju podršku.

–To dokazuju mnogi realizirani projekti na području županije koje ministarstvo prati, a dobar dio naših mjera za poticanje razvoja gospodarstva, Zagrebačka županija je znala iskoristiti. Primjer je ulaganje u farmaceutsku industriju, kao što je tvrtka Pfizer koja je među brojnim europskim lokacijama za gradnju pogona odabrala Zagrebačku županiju, točnije Savski Marof u općini Brdovec. Od 2016. broj zaposlenih u Zagrebačkoj županiji porastao je za impresivnih 93 posto, a broj aktivnih pravnih osoba za 34 posto – rekao je ministar, ističući da su dekarbonizacija, održivost, zelena tranzicija, digitalna transformacija odrednice Vladine politike poboljšanja razvoja gospodarstva.

Foto: Zagrebačka županija

Ulaganje u svoje razvojne cikluse, Zagrebačku županiju svrstava u sam vrh Republike Hrvatske kao i na investicijsku kartu Europe, podsjetio je predsjednik Hrvatske gospodarske komore – Komore Zagreb, Josip Zaher.

–Od 46 milijuna stranih ulaganja na području Hrvatske u posljednjih 20 godina, preko 2 milijarde bilo je na području Zagrebačke županije. Uz velike greenfield investicije bilježi se porast razvoja novih tehnologija i zelenih industrija a uz logističke centre možemo očekivati dobar plasman domaćih proizvoda gdje bi Hrvatska i Zagrebačka županija postale jedan od glavnih logističkih centara ovog dijela Europe – ističe Zaher.

Pomoć poduzetnicima u pronalasku odgovarajućih lokacija za investicije pruža Poduzetnički centar Zagrebačke županije.

–Predstavili smo posebnu online platformu greenring.biz na kojoj investitori mogu dobiti točne uvide u sve naše poduzetničke zone, pogledati fotografije ili video snimke iz zraka, što im skraćuje vrijeme obilaska zona i ubrzava donošenje odluka prilikom odabira lokacije za gradnju – najavio je vd. direktora Poduzetničkog centra Zagrebačke županije, Marko Ignjatić.

Foto: Zagrebačka županija

Ova online platforma osmišljena je kako bi omogućila lakši pristup informacijama o poslovnim zonama, infrastrukturnim mogućnostima i poticajima za ulaganje u Zagrebačkoj županiji.

Primjer uspješne investicije u poduzetničke zone Zagrebačke županije je strani investitor FACC Solutions, koji je izgradio proizvodni pogon aviodijelova u općini Jakovlje.

–Zaista, prema dosadašnjem iskustvu naše tvrtke, mogu dati ohrabrenje investitorima da je Zagrebačka županija povoljna lokacija za sjedišta i pogone, jer je podrška Općine i ŽupanijeM unazad pet godina koliko smo u Jakovlju, bila odlična, a dokaz je i što upravo završavamo drugu fazu investicije i planiramo daljnje širenje. – rekao je predstavnik FACC Solutionsa, Matija Ferić.

Foto: Zagrebačka županija

Dodajmo kako je forum polučio i dvije panel rasprave. Na prvom, pod nazivom „Hrvatska: gdje smo na investicijskoj karti Europe?“, panelisti Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju u Ministarstvu gospodarstva, Petar Šimić, predsjednik Udruženja otpremništva i logistike Hrvatske gospodarske komore, Burak Baykan, predsjednik Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) i regionalni direktor SEE Doğuş grupe i Matija Ferić, član Uprave FACC Solutions Croatia u Jakovlju, govorili su o administrativnim kriterijima, geografskom položaju, kvalificiranoj radnoj snazi i prepoznatljivosti Hrvatske za investicije.

Druga panel rasprava bila je „Zagrebačka županija: investicijski zeleni prsten oko glavnog grada“ na kojoj su panelisti Damir Fašaić, županijski pročelnik za gospodarstvo i fondove Europske unije, Ivana Bakunić, direktorica poslovne zone Meridian 16 Velika Gorica, Daniel Hrup, direktor König Metall Croatia u Pisarovini, Domagoj Ilečić, pročelnik za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove EU u Velikoj Gorici i Ivica Radanović, predstavnik Općine Rugvica, predstavili potencijal poduzetničkih zona i njihovu opremljenost, te spremnost gradova i općina na ispunjavanje zahtjeve investitora, kao važnosti ulaganja u strukovno obrazovanje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

U potrazi za naftom i plinom na goričkom području, evo u kojim naseljima će se provoditi istraživanje

Vlasnici zemljišta obuhvaćenih istraživanjem maju pravo na naknadu štete koja bi eventualno mogla nastati na njihovim poljoprivrednim kulturama.

Objavljeno

na

Počinje provođenje 3D seizmičkih mjerenja koja će se odvijati na području Velike Gorice, a u svrhu pronalaženja potencijalnih ležišta nafte i/ili plina. Mjerenja će se izvoditi u nekoliko goričkih naselja, u Ogulincu, Buševcu, Turopolju, Rakitovcu, Poljani Čičkoj i južnom dijelu naselja Kuče.

Investitor je tvrtka Aspect Croatia koja je dobila dozvolu Vlade Republike Hrvatske, a izvođač radova je mađarska tvrtka Acoustic Geophysical Services s dugogodišnjim iskustvom na području Republike Hrvatske.

Trenutno su u tijeku radovi izmjere i postavljanje geofona nakon čega će se krenuti i samo snimanje. Mjerenje se izvodi metodom refleksivne seizmike koja se sastoji od emitiranja kratkotrajnih impulsa u podzemlje i registracije elastičnih valova nastalih pod njihovim utjecajem. Kao izvor seizmičkog vala uglavnom će se koristiti površinski izvor tzv. vibrator budući da na području mjerenja prevladavaju poljoprivredne površine. U područjima neprohodnim za vibratore i prekrivenim šumom kao izvor seizmičkog vala koristit će se eksploziv smješten u posebno načinjenoj bušotini.

Iz Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Grada obavještavaju vlasnike zemljišta obuhvaćenih istraživanjem da imaju pravo na naknadu štete koja bi eventualno mogla nastati na njihovim poljoprivrednim kulturama. Zahtjev za naknadu štete vlasnici zemljišta mogu predati u Upravni odjel za gospodarski razvoj, poljoprivredu i fondove Europske unije Grada Velike Gorice, Odsjek za poljoprivredu i ruralni razvoj, Šetalište Franje Lučića 15, Velika Gorica (soba 1). Za sve informacije možete se obratiti na broj telefona 091/5706-842 ili 01/6269-947.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Razmišljate o postavljanju solarne elektrane? Saznajte koji je najlakši put do njih

Predavanje u Velikoj Gorici će se održati 12. lipnja u Poduzetničkom inkubatoru

Objavljeno

na

Objavio/la

Saznajte kako solarna elektrana jednoj obiteljskoj kući ili poslovnom objektu može pomoći smanjiti račune za struju, ali i kako je ugraditi na jednostavan i financijski isplativ način na jednom od predavanja “Najlakši put do solarne elektrane” koje organizira Zelena energetska zadruga (ZEZ) unutar Zagrebačkog prstena.

Na predavanjima ćete saznati kako izgleda proces i koji su uvjeti ugradnje solarne elektrane, kako se određuje snaga i visina investicije, koje su mogućnosti za sufinanciranje te druge korisne informacije na ovu temu. Ujedno će se predstaviti mogućnost sudjelovanja u grupnoj nabavi opreme solarnih elektrana kroz koju će ZEZ osigurati barem 15 % popusta na opremu solarne elektrane visoke kvalitete i podršku na svakom administrativnom i tehničkom koraku ugradnje solarne elektrane.

Raspored predavanja:

4. 6. – SESVETE od 18 sati u prostoru Udruge Zelene i plave Sesvete (Kelekova 2)

5. 6. – DUGO SELO od 18 sati u Kulturnom centru za posjetitelje (J. Zorića 5)

12. 6. – VELIKA GORICA od 18 sati u Poduzetničkom inkubatoru (Podložnica 6)

13. 6. – SVETA NEDELJA od 18 sati u Društvenom domu Strmec (Ulica Vladimira Nazora 13)

Samo u posljednjih godinu dana, broj solarnih elektrana u kućanstvima i tvrtkama u Hrvatskoj je narastao dvostruko. Zašto su se brojni građani počeli okretati solarnoj energiji, nije teško za razumjeti – uz solarnu elektranu, na godišnjoj razini može smanjiti račune za struju i do 80 %. Povrat ulaganju u solarnu elektranu može se očekivati za šest do osam godina, a proizvođači garantiraju maksimalnu učinkovitost solarnih panela barem 20-ak godina. Osim što je isplativo ulaganje, solarna elektrana je prilika za zaštitu od promjena i kriza na tržištu energije te podiže vrijednost nekretnine na koju je ugrađena.

Stručnjaci iz ZEZ-a su u nešto više od tri godine organiziranja besplatnih informativnih predavanja i aktivnosti o solarnoj energiji informirali više od 15 tisuća građana o solarnim elektranama te tako pomogli u korištenju solarne energije u kućanstvima i tvrtkama diljem Hrvatske.
Predavanje “Najlakši put do solarne elektrane” će održati ZEZ-ov stručni tim Alice Šebina, voditeljica podrške korisnicima u realizaciji solarnih elektrana i Svibor Jančić, specijalist za razvoj zajednice.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

FOTO Prezentacija uspješnih tvrtki u Srednjoj strukovnoj školi Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Srednja strukovna škola Velika Gorica (SSŠVG) i Gospodarska komora Zagreb (GKZ)  organizirale su danas (četvrtak, 16.05.2024.) prezentaciju uspješnih tvrtki kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu za učenike i nastavnike SSŠVG-a.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Uvodnu riječ imali su Miroslav Antolčić, ravnatelj SSŠVG-a i Josip Zaher, predsjednik GKZ-a. Obadva su izrazila zadovoljstvo da je uspješno organiziran ovaj stručni skup i da su se odazvale pozvane tvrtke. Predstavljene su slijedeće tvrtke: AD Plastik d.d, Altpro d.o.o., Auto Gašparić d.o.o., Laser – Inženjering d.o.o., Dalekovod d.d., KM kovnica d.o.o., Kone d.o.o., Metal – Produkt d.o.o. i Končar distributivni i specijalni transformatori.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Prezenteri su govorili o temeljnim djelatnostima tvrtki, uspješnim nastupima u inozemstvu i to su potkrijepili brojnim projektima, primjerice, u skandinavskim državama (Finska, Norveška), Aziji (Kina, Indija), Africi (Južnoafrička Republika) i Australiji. Svi prezenteri su svoja izlaganja završavali pozivom učenicima da iskoriste brojne prilike koje im nudi suvremena tehnologija, moderno opremljene stručne škole i uspješne tvrtke.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Nakon završenog predstavljanja učenici su iskoristili prigodu i postavljali pitanja na štandovima tvrtki. Voditelj prezentacije bio je Mladen Zrno, voditelj praktične nastave i školskih radionica SSŠVG-a.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Kada je i taj dio prezentacije okončan, na poziv ravnatelja Antolčića uslijedio je posjet predstavnika svih tvrtki reprezentativnom Regionalnom centru kompetentnosti (RCK), koji je prije nekoliko tjedana i službeno otvoren.

Velika Gorica, 16.05.2024. Prezentacija uspješnih tvrtki u SSŠVG-a. Foto: David Jolić/cityportal.hr

Po završetku obilaska druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak.

Galerija fotografija

Nastavite čitati

Reporter 443 - 21.11.2024.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.