Gradska knjižnica Velika Gorica i ove godine otvara Mjesec hrvatske knjige tradicionalnim malim književnim festivalom “Turbooks”. Književni susret održat će se u četvrtak, 16. listopada 2025., u 19 sati u Središnjem odjelu za odrasle, a gosti su renomirani hrvatski autori Ivana Bodrožić i Kristian Novak.

Posjetitelji će imati priliku čuti dvoje najčitanijih suvremenih književnika koji će govoriti o svom stvaralaštvu, procesu pisanja i izvorima inspiracije. Osim razgovora, organizatori najavljuju i interaktivni dio u kojem će publika moći postavljati pitanja, a najzanimljivija će biti i nagrađena.

Foto: Gradska knjižnica Velika Gorica – Središnji odjel za odrasle/FB

Kristian Novak poznat je po romanima Črna mati zemla, Ciganin, ali najljepši i Slučaj vlastite pogibelji, za koje je osvojio niz uglednih nagrada, među njima t-portalovu nagradu za roman godine, nagradu Fric i regionalnu nagradu Meša Selimović. Ivana Bodrožić autorica je romana Hotel Zagorje i Sinovi, kćeri, zbirki poezije te zbirki priča 100% pamuk i Fikcija, kojima je potvrdila status jedne od najvažnijih autorica suvremene hrvatske književnosti.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da se pridruže večeri razgovora, inspiracije i književne strasti, uz slobodan ulaz i otvorena vrata knjižnice.

Sad već neko vrijeme, tamo u neposrednoj blizini Gradske dvorane, imamo priliku vidjeti lijepi bijeli balon. Riječ je, naravno, o novoj trenažnoj dvorani za velikogoričke sportaše, objektu koji će biti u formi balon-dvorane i trebao bi značajno poboljšati uvjete za rad svih gradskih sportskih udruga, pogotovo onih koje se bave košarkom, rukometom i odbojkom.

Prošetali smo do dvorane u nastajanju kako bismo vidjeli kako je stanje radova i prvi je dojam da posla još ima. O tome je, uostalom, na sjednici Gradskog vijeća govorio zamjenik gradonačelnika Neven Karas, koji je prvi čovjek tog projekta.

– Kolega vijećnik Damir Slojšek i ja što smo prije tri, četiri godine pričali smo o ovome uz kavu, na neki način to smo i pokrenuli, a u ovom trenutku ušli smo u završnu fazu. Bit će to jedan od najvećih zatvorenih sportskih objekata na našem području, dužine preko 70 i širine 33 metra. Tu će biti jedno veliko rukometno igralište po dužini i tri košarkaška, odnosno odbojkaška igrališta poprečno – rekao je Karas i nastavio:

– Kad smo prije tri godine krenuli s tim, zamišljeno je da naše mlađe dobne kategorije imaju gdje trenirati, da ne moraju trenirati u 23 sata. Koncept je takav da se mogu spustiti pregrade, pa da čak tri sekcije mlađih dobnih kategorija istovremeno mogu biti u dvorani.

Govorilo se i ranije o nekim rokovima, koji su spletom okolnosti probijeni, ali sad je jasno da će naši sportaši vrlo brzo početi koristiti novu dvoranu.

– Balon je podignut, a sad se montira osam kontejnera za spremišta i svlačionice, a nakon toga dolazi postavljanje poda i opreme, koševa, golova i ostalog. U tijeku je postavljanje vodovodnog priključka, kad se to završi, radit će se i priključak sa ceste uz Gradsku dvoranu. Očekujemo da bi tijekom studenog, ovisno o tehničkom pregledu, sve moglo biti gotovo. Hoće li to biti sredinom ili krajem studenog, u ovom trenutku ne mogu reći, ali do kraja mjeseca bi moralo biti – kazao je Karas.

U drugom dijelu Aktualnog sata sjednice Gradskog vijeća razgovaralo se o pješačkoj stazi u Novom Čiču, za koju je već ishođena građevinska dozvola, a jedno se pitanje odnosilo i na “ležeće policajce” u ulici Andrije Kačića Miošića.

– Već sad imamo dosta oprečnih mišljenja oko ležećih policajaca. Sve ih je više i više, ljudi nam govore “pa vi niste normalni”, ali pronaći balans je jako teško. Prvi sam protiv uspornika i mislim da bi policija morala sprečavati ludu vožnju u noćnim satima. Moram reći da je “ležeći policajac” jako skupa priča. Stoji oko 10.000 eura, što nije jeftino, a policijske kamere postižu bolji efekt i nešto su jeftinije. Mislim da bi trebali ići u tom smjeru – rekao je pročelnik Dubravko Katulić.

Govorilo se i o divljim deponijama, čiji broj je u padu, jednako kao i količina prikupljenog smeća s ilegalnih odlagališta, a za pročelnika Katulića bilo je i pitanje o nathodniku na željezničkog kolodvoru, najavljenom još u lipnju 2023. godine.

– Za nathodnik smo dobili projektnu dokumentacijom, a sad čekamo suglasnost od HŽ-a, budući da radimo na njihovu zemljištu, za izdavanje građevinske dozvole. Mi smo u završnoj fazi s tim, ali s obzirom da je HŽ malo inertan, vjerojatno ćemo morati pričekati na početak radova. Tendencija Grada je da većinu putnika usmjerimo na vlak, koji je najbrži i može prevesti puno veći broj putnika – odgovorio je Katulić.

Pitanje je imao i Damir Slojšek iz MOST-a, kojeg je zanimalo što se događa s rekonstrukcijom ulice Bratstvo I, čiji stanovnici su nezadovoljni ritmom radova, ali i što ćemo s prometnim kaosom na Ulici Andrije Kačića Miošića. Ponovno je odgovarao pročelnik Katulić.

– Bratstvo je jedna složena ulica, uska, koja je bila jednosmjerna. Teško je u njoj nešto napraviti na brzinu, jer kad uđe jedan kamion ili stroj, nitko drugi ne može proći. Do sad je odrađeno jako puno, izgrađen je novi vodovod s priključcima, oborinska kanalizacija, iako stoji ovo da se jedno vrijeme nije radilo. Radi se o razdoblju od dva tjedna. Angažirali su domaću firmu koja će im pomoći i sad je to navodno krenulo.

– Najveći problem u Bratstvu je oborinska odvodnja. Mali su padovi i ispalo je da moramo raditi crpnu stanicu kako bismo to mogli riješiti, što će odužiti projekt za neko vrijeme. Radovi idu dobro, zadovoljavajuće. S obzirom da imamo pješačku stazu samo s jedne strane, bit će to brzo gotovo, kraj studenog je realna opcija. Mene u svemu tome veseli što će se ulica završiti. Dugi niz godina imali smo prigovore, i to s razlogom, a sad ćemo to riješiti – rekao je Katulić pa odgovorio i na drugo pitanje:

– Ulica Andrije Kačića Miošića je u projektiranju, jednako kao i križanje Kurilovečke i AKM-a, koje će nam malo više potrajati, budući da moramo rješavati imovinsko-pravne odnose. Kad se steknu uvjeti, naravno da ćemo je staviti u proračun, jer ta nam je ulica jako važna, meni osobno i najbitnija. Ona će nam rasteretiti gužve koje sad imamo na Matice Hrvatske, a još kad bi riješili s Hrvatskim cestama produžetak ceste preko radara do Novog Čiča, gdje bi nam bio kraj.

Slojšek nije bio zadovoljan odgovorom.

– Nemojte se ljutiti, ali već treći mandat slušam da ta ulica ide, ide, ide, ide… Budući da je sad, otkad se radio dio Matice Hrvatske, cijeli promet usmjeren na AKM, jako dobro vidimo da moramo požuriti, jer ta prometnica je najveći problem od svih prometnica u gradu.

Josip Vitez iz HDZ-a pitao je pročelnicu Lanu Krunić Lukinić hoće li se otvarati još podružnica dječjih vrtića, nakon što su otvorene u Buševcu, Selnici i Gradićima.

– Tri odgojne skupine imamo u Gradićima, a već sam rekla da su počeli radovi u Pokupskoj i dogradnja u Kolarevoj. U tijeku ove godine izradili smo glavni projekt i za budući područni vrtić u Kobiliću. Projekt je predan na ishođenje radne dozvole, vrtić će imati dvije skupine, po jednu jasličku i vrtićku, a objekt će se nalaziti u sklopu Društvenog doma Kobilić. Adaptacija i nadogradnja će krenuti, a u budućnosti će biti napravljena nova fasada i mijenjat će se stolarija, uredit će se parkiralište, kao i budući park za potrebe vrtića. Nadamo se da će u tijeku sljedeće godine biti otvoren još jedan područni vrtić.

Zoran Lovrić ustao je iz oporbenih klupa kako bi pitao radi li grad što po pitanju priuštivog stanovanja, ali i koliko je u posljednjih desetak godina izgrađeno potpuno novih dječjih igrališta.

– Cijene stanova su uistinu previsoka s obzirom na primanja, a kad govorimo o tome, moramo znati da su 123 stambena objekta u vlasništvu Grada u potpunosti pod zaštićenim cijenama. Predani su na korištenje onima koji su najugroženiji u našem društvu. Tu treba raditi daljnje iskorake, u suradnji s Vladom, a to ćemo i činiti – odgovorio je gradonačelnik Ačkar i nastavio:

– Kad govorimo o dječjim igralištima, govorimo o nečemu što prije mandata Krešimira Ačkara uopće nije bilo u fokusu interesa. Baš u vašem Cvjetnom naselju možete vidjeti koliko je igralište prošireno i obogaćeno sadržajima. Nikad u povijesti nije bilo više obnovljenih i izgrađenih dječjih igrališta. To je činjenica. Može li ih biti i više? Naravno da može, nećemo stati na ovome, napravit ćemo još više po tom pitanju.

HDZ-ov vijećnik Dragan Perić pitao je i kad ćemo se vratiti na Gradsku tržnicu, koja dobiva nadstrešnicu?

– Krov na tržnici je postavljen, a trenutno se postavljaju brisoleji koji će štititi od sunca. Moraju se postaviti još i limovi i rasvjetna tijela, treba napraviti i sve elektro razvode, a trebat će prilagoditi i prilaz, odnosno ulazna vrata. Kod zadnjih kiša imali smo i problem oborinske vode, morat ćemo napraviti još jednu kanalicu kako bismo to riješili, a to će neznatno produžiti radove. Želimo i napraviti nekakve zaštite od golubova, koji bi se tu vrlo rado uvukli. Tražimo model kako to napraviti primjereno. Svi ti radovi trebali bi završiti za 15 dana, nakon čega ćemo pripremiti objekt za tehnički pregled. Nakon toga ćemo se vratiti na tržnicu – rekao je pročelnik Katulić.

U četvrtak, 9. listopada 2025. godine, u 10 sati, u dvorani za sastanke Doma zdravlja Velika Gorica održat će se trudnički tečaj namijenjen svim trudnicama i njihovoj pratnji. Tečaj organizira Patronažna služba Velika Gorica.

Sudionice će tijekom tečaja imati priliku saznati kako se pripremiti za porod te naučiti tehnike disanja i položaje koji olakšavaju trudove. Poseban naglasak bit će stavljen na prve dane s novorođenčetom, dojenje, hranjenje i osnovnu njegu bebe. Uz praktične savjete i stručne upute zdravstvenih djelatnika, buduće majke dobit će i korisne informacije o tome što ponijeti u rodilište, što može olakšati pripremu za jedan od najvažnijih trenutaka u životu.

Prijave nisu potrebne.

Nakon što je odrađena stanka, koju su zatražili oporbeni vijećnici, započeo je Aktualni sat sjednice Gradskog vijeća. Prvi je za govornicu došao Ivo Jelušić iz SDP-a, koji je imao dva pitanja.

– Gradonačelniče, hoćete li, nakon što ste poskupili odvoz smeća za 44 posto, komunalnu naknadu za 50 posto i komunalni doprinos od 36 do 230 posto, poskupjeti i ostale komunalne usluge koje su u vašoj ingerenciji? – glasilo je prvo pitanje, a odmah je slijedilo i drugo.

– Molio sam i bivšeg gradonačelnika Barišića da asfaltira Ulicu Seljine brigade, obećavao je i nikad nije napravio. Molio sam i aktualnog gradonačelnika u prošlom sazivu, obećavao je, obećavao i konačno u zadnjoj godini mandata napravio. Hvala gradonačelniče na tome uime svih stanovnika te ulica i svih koji njome prolaze. Međutim, onaj tko je taj posao radio, odradio ga je katastrofalno. Tri mjeseca nakon što je ulica asfaltirana niknula je trava i korov?! To je nedopustivo, to je šlamperaj i fušeraj!

Odgovorio mu je, za početak, zamjenik gradonačelnika Neven Karas.

– Cijene još nisu podignute, tek će biti, ovo su pretpostavke da se podignu za iduću godinu, ali ja ne bih govorio o podizanju cijena. One su već nekoliko godina takve kakve jesu, i ovdje smo raspravljali o tome, sami ste rekli da su sramotno niske plaće u našem komunalnom sustavu. To je činjenica, naši radnici su bili potplaćeni, a prošle godine smo napravili značajan iskorak u materijalnim pravima u cijelom našem komunalnom sustavu, a i to je nešto što se treba financirati – rekao je Karas i nastavio:

– Komunalni sustav u našem grad je na vrlo visokoj razini. Prije desetak godina su nas uspoređivali sa Zagrebom i govorili da se točno vidi gdje prestaje Zagreb, a počinje Gorica, po tome kako izgledaju javne površine… Danas smo došli do toga da ljudi pričaju isto to, ali u drugom smjeru, sad je Velika Gorica čist i uređen u odnosu na Zagreb. Sve to ima svoju cijenu. Vi ste govorili o postocima, a ja bih govorio o apsolutnim iznosima. Konkretno, što se tiče komunalnog odvoza smeća, to će na mjesečnoj razini biti jedna ili dvije kave. Ako želimo i dalje imati standard koji smo dosegnuli, čak ga i poboljšati, to ima određenu cijenu.

– Hoće li biti još nekih povećavanja cijena u ovom trenutku ne znam, ali znam da primjerice cijenu vode ne određuje ni Vijeće ni gradonačelnik, već imamo Zakon o vodama koji to specifično regulira. Vjerojatno ćemo se u određenom periodu uskladiti s tim zakonom. Cijene rastu svugdje oko nas. Ne možemo očekivati od ljudi da rade za iste plaće kao prije pet ili deset godina, a isto tako ne možemo očekivati da oprema koju smo kupili prije deset ili dvadeset godina i dalje bude u istoj funkciji, treba i nju obnavljati, a i to ima svoju cijenu.

Gradonačelnik Krešimir Ačkar oba je odgovora sažeo u jedan.

– Slažem se da je nedopustivo da raste trava i korov, netko je plaćen da bi to obavio. Godinama ste inzistirali na asfaltiranju vaše ulice, a ja sam već rekao da ta ulica mora biti adekvatna prvoj zoni, kojoj i pripada. To je riješeno, to je dogovoreno, ali molim vas da pokažete malo više senzibiliteta prema ostalim sugrađanima kad govorimo o poskupljenju nekih komunalnih usluga. One će svima omogućiti da dožive standard koji vi imate u vašoj ulici. One nisu tu da bi netko nadoknadio nekakav minus, da bi netko radio bilo što protiv sugrađana, one su tu da svako naselje, svaka gradska četvrt, dobije standard koji vi imate u Ulici Seljine brigade – rekao je Ačkar.

Jelušić nije bio zadovoljan odgovorima.

– Govorite o razlozima za povećanje, a ja ću reći jedan aforizam: koliko me rastuži povećanje cijena, toliko me nasmije vaše obrazloženje.

Drugo pitanje postavio je HDZ-ov vijećnik Anri Targuš, kojeg je zanimalo u kojem je statusu izgradnja škole i vrtića u Kurilovcu, a odgovorila mu je pročelnica Lana Krunić Lukinić.

– Krajem kolovoza krenula je izgradnja vrtića u Pokupskoj ulici, a radovi će trajati do lipnja 2026. godine. Sam vrtić imat će deset odgojnih skupina, četiri jasličke i šest vrtićkih, uz dodatne sadržaje po pedagoškim standardima. Sve je financirano iz fondova, iznos od 1,8 milijuna eura. to se tiče osnovne škole, u tijeku je prijava glavnog projekta resornom ministarstvu. Škola će biti za 500-tinjak učenika, namijenjena za jednosmjensku nastavu. Imat će i sportsku dvoranu, koju će nakon nastave koristiti naši sportski klubovi, zajedno s tribinama.

Ivana Mlinar iz SDP-a postavila je vezana pitanja o sigurnosti u gradu, uključujući grafite s porukama mržnje i fašističkim oznakama po cijelom gradu, ali i narušavanje javnog reda i mira na cestama, po kojima se divlja automobilima i motorima… Zanimalo ju je i razmišlja li se o povećanju broja sigurnosnih kamera.

– Slažem se s vama, osuđujem i osobno sam reagirao na svaki grafit s porukama mržnje ili bilo kakav neprilagođen sadržaj. Velika Gorica je siguran grad, grad tolerancije, i uvijek ću osuditi sve što je neprimjereno, potaknuto mržnjom ili bilo kakvom ideologijom koja ne ide u prosperitet naših sugrađana – odgovorio je gradonačelnik.

O rokovima izgradnje Centra za starije pitao je Mario Cvitan iz HSU-a, a za govornicu je opet došao gradonačelnik Ačkar.

– Ne samo u gradu, nego u cijeloj županiji ne postoji niti jedna starački dom u javnom vlasništvu. Prvi Centar za starije osobe gradi se upravo u našoj Velikoj Gorici. Očekujemo završetak radova do sredine 2027. godine, čime ćemo učiniti povijesni iskorak, ali daleko od toga da ćemo zadovoljiti potrebe svih umirovljenika u našem gradu, jer njih je više od 14.000. Ovaj Centar će prihvatiti 102 osobe na stalni oblik njege i skrbi, a više od 500 osoba bit će u izvan institucionalnoj skrbi. Već sad razmišljamo o drugom centru za starije osobe, to nam je u prioritetima za budućnost. Ukupna investicija je 14,6 milijuna eura, u čemu je država sudjelovala sa šest, za Županija s tri milijuna, a ostalo će Grad preuzeti na sebe – rekao je Ačkar i napomenuo:

– Mi smo osnivač, mi radimo, mi smo privukli sredstva, ali možemo pričekati da vidimo što će reći Ministarstvo, tko će imati ovlasti u upravnom vijeću i pod čiju će ingerenciju ići Centar. Borit ćemo se za to da u njemu prioritet imaju naši stariji sugrađani, a usluga za treću životnu dob bit će sigurno bolja i kvalitetnija.