Povežite se s nama

Gospodarstvo

Stresno dvojno plaćanje: Kupci zadovoljni, plaćaju u kunama, pekarnice i kafići nakon par sati ostali bez eura

Prvi radni dan s novom valutom u velikogoričkim trgovinama – za jedne kaos i katastrofa, drugi nemaju nikakvih problema, sve ovisi s koje ste strane blagajne.

Objavljeno

na

Euro nam je postao službena valuta, a do 14. siječnja omogućeno je dvojno plaćanje, u kunama i eurima. Stoga smo provjerili situaciju u našim trgovinama, kafićima i pekarama. Za jedne nema nikakvih problema, sve je apsolutno u redu, dok je drugima dan poprilično stresniji. Sve ovisi s koje ste strane blagajne!

Foto: Početni euro paket u blagajni/G.Kiš, cityportal.hr

U jednoj od rijetkih trgovina koja je radila već na prvi dan nove nam godine, Tobacco shop na Radićevom trgu, promjene su spremno dočekane, ali poteškoća ima.

– Kaos, živi kaos. Prvi su nam paketi s eurima i centima otišli jako brzo, za jedan dan je otišlo sve, ali ljudi većinom plaćaju u kunama. Interesantno je i kako većina kupaca želi da im ostatak vratimo u kunama, to je veliko olakšanje. I oni koji plaćaju u eurima bez problema uzimaju kune kod vraćanja – ispričala nam je Radica Bajkuša.

Kuna je danas najčešće sredstvo plaćanja i u kafićima, koji su također brzo ostali bez nove valute za uzvraćanje, a konobari su osjetili i manjak napojnica!

– Katastrofa! Nitko se nije pripremio, svi plaćaju u kunama. Žalosno, mislio sam da će bar nabaviti startni paket, ali sve eure koje smo imali potrošili smo u prva dva sata rada, svi su plaćali sa 100, 200 kuna, pa i iako imaju eure birali su plaćanje u kunama – priča nam jedan od konobara koji je želio ostati anoniman.

Foto: Tobacco shop, Radica Bajkuša/G.Kiš, cityportal.hr

Također otkriva kako se napojnice nisu uvećale, nego sasvim suprotno.

– Nitko ne ostavlja, svi se boje da će previše ostaviti. Oni kojima smo vratili u kunama to je ostalo, ostave napojnicu, ali kad je euro u igri, ne – kaže.

U pekarnici ‘Klara’ prodavačice su pak najviše problema imale zbog kupaca koji su jednu kiflu plaćali krupnim novčanicama.

– Kako ide? Dosta naporno, zato što mnogi nisu promijenili kune u eure. Mislim da su se trebali bolje pripremiti. Dolaze nam sa 100, 200 kuna kupiti pecivo od par kuna, traže da im se vraćaju euri, bez kojih smo jako brzo ostali, jer imamo manje iznose. Malo je više stresa zbog toga, ali bit će dobro, moraju se i ljudi i mi priviknuti. Srećom, imamo odličan program u blagajni, to nam jako pomaže i ne stvaraju se gužve. Ipak, zamolili bi sve ako mogu, neka promijene veće novčanice u banci, mi ipak nismo mjenjačnica – rekle su nam Sanja i Snježana.

Foto: Pekarnica ‘Klara’/G.Kiš, cityportal.hr

U prodavaonici Tiska u Ulici Matice Hrvatske dobro su opskrbljeni eurima, no zato ih kupci opskrbljuju povećom količinom kunskih kovanica.

– Malo je teško, jer tu su i kune i euro, imamo jako puno sitnih kuna, lipa, jako puno kovanica. Ljudi većinom plaćaju u kunama, mi vraćamo eure. Nema nekih problema s uslugama, jedino još danas ne radi sustav za plaćanje režija – rekla nam je prodavačica Kata Panežić.

Foto: Tisak/G.Kiš, cityportal

S druge strane blagajne ili pulta, sasvim druga priča. Kupci su zadovoljni, plaćaju i dalje u kunama, a najlakše je karticom. Evo što su nam rekli.

– Plaćam kunama, nema nikakvih problema, vraćaju uglavnom eure, a negdje i kune, ali sve okej ; Sve plaćamo karticom, pa nema nikakvih problema; Bio sam u par trgovina, plaćam kunama, a svugdje sam dobio ostatak u eurima, nema nikakvih problema; Još uvijek sve plaćam u kunama, bio sam triput danas, uzvraćeno mi je u eurima, tak da super; Plaćam u kunama, ostavila sam do 14.tog da se njima plaćam, da ne stojim u banci u redu. Vraćaju mi u eurima, tako da sam zadovoljna – otkrili su nam.

 

 

Gospodarstvo

U tijeku više od milijun eura vrijedni natječaji za poljoprivrednike, plantaža borovnica primjer ostvarivanja potpora

Bespovratne potpore dosežu do 15 tisuća eura po konvencionalnom poljoprivredniku dok je maksimalno ostvariv iznos za ekološke poljoprivrednike 20 tisuća eura.

Objavljeno

na

Objavio/la

Poljoprivrednici s područja Zagrebačke županije imaju priliku osigurati financijsku potporu za razvoj svojih gospodarstava u 2025. godini. Zagrebačka županija raspisala je tri javna poziva za dodjelu potpora male vrijednosti za ekološku poljoprivredu, subvencije za nabavu poljoprivrednog repromaterijala te za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije ukupne vrijednosti 1,1 milijun eura.

–Zagrebačka županija je u odnosu na prije četiri godine udvostručila sredstava za bespovratne potpore poljoprivrednicima. Tako je 573 tisuće eura osigurano je za potpore male vrijednosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju i šumarstvu, 340 tisuća eura za ekološku poljoprivredu i ruralni razvoj, 70 tisuća eura izdvojeno je za poticanje energetske učinkovitosti i nabavu i ugradnju obnovljivih izvora energije na poljoprivrednim gospodarstvima, a 150 tisuća eura je na raspolaganju za nabavu poljoprivrednog materijala za sjetvu i sadnju, kao i kreditiranje nabave poljoprivrednog repromaterijala – rekao je zamjenik župana Damir Tomljenović i pozvao poljoprivrednike da se prijave na ovogodišnje natječaje i ostvare bespovratne potpore koje dosežu do 15 tisuća eura po konvencionalnom poljoprivredniku, odnosno do 20 tisuća eura za ekološke poljoprivrednike.

Foto: Zagrebačka županija

Također, Tomljenović je obišao plantažu borovnica Agrovita u Tarnom u okolici Ivanić-Grada na kojoj Borna Gradišek s poslovnim partnerom uzgaja borovnicu, pakira i plasira u trgovačke lance, te su korisnici županijskih bespovratnih potpora.

–Prvi dio nasada podignuli smo 2016. godine, a danas na plantaži ima nešto više od 20 tisuća sadnica. Svoje poslovanje tijekom godina proširivali smo upravo putem bespovratnih županijskih potpora, uz pomoć kojih smo 2022. godine ugradili solarne panele na našu gospodarsku zgradu čime ostvarujemo 80 posto uštede na potrošnji električne energije. Ove godine javit ćemo se opet na javni poziv jer nam je cilj modernizirati navodnjavanje naših nasada – istaknuo je Gradišek.

Foto: Zagrebačka županija

Naime, već četvrtu godinu zaredom Zagrebačka županija sufinancira ugradnju fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije na zgradama poljoprivredne namjene, a od ove godine i nabavu te postavljanje dizalica topline. Riječ je o 70 tisuća eura vrijednom javnom pozivu kojim poljoprivrednici mogu ostvariti do 10 tisuća eura bespovratnih sredstava.

Kako se prijaviti?

Prijave su otvorene do utroška sredstava, a najkasnije do 15. studenoga 2025. godine. Svi zainteresirani moraju zadovoljiti uvjete natječaja, uključujući registraciju u relevantnim upisnicima te podmirene obveze prema Poreznoj upravi. Detaljne upute i svu potrebnu dokumentaciju možete naći ovdje.

Ove potpore predstavljaju značajnu priliku za poljoprivrednike da moderniziraju i unaprijede svoje poslovanje, povećaju konkurentnost i doprinesu održivom razvoju ruralnih područja. S obzirom na rastuće izazove u poljoprivredi, od klimatskih promjena do povećanja troškova proizvodnje, svaka financijska potpora može biti ključna za dugoročni opstanak i razvoj domaće proizvodnje.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Poduzetnici i obrtnici pazite! Novi Zakon o fiskalizaciji dolazi

Novi Zakon o fiskalizaciji donosi brojne promjene, stoga se poduzetnicima i obrtnicima preporučuje da se na vrijeme pripreme kako bi izbjegli moguće probleme.

Objavljeno

na

Objavio/la

Od 1. rujna 2025. godine na snagu stupa novi Zakon o fiskalizaciji, koji proširuje obvezu fiskalizacije na račune plaćene putem transakcijskih računa, uključujući usluge poput PayPala, Google Paya i Stripea.

Nadalje, od 1. siječnja 2026. godine svi obveznici PDV-a morat će izdavati i fiskalizirati eRačune u poslovanju s drugim poreznim obveznicima, dok će subjekti izvan sustava PDV-a od tog datuma morati primati eRačune. Dodatno, od 2027. godine i oni će biti obvezni izdavati i fiskalizirati eRačune putem besplatne aplikacije Porezne uprave MIKROeRAČUN.

Vrijeme za prilagodbu

Kako bi se olakšala tranzicija, u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2025. godine svi porezni obveznici morat će prijaviti svog informacijskog posrednika i odrediti način dostavljanja eRačuna te fiskalizacije. Uz to, uvodi se obveza dostavljanja OIB-a poreznog obveznika za “R-1” račune do 700 eura plaćene gotovinom ili karticom putem fiskalizacijske poruke.

„Promjene koje donosi novi Zakon su brojne i donijet će velike promjene u poslovanju pa je s pripremama najbolje započeti odmah. Obrtnici, poduzetnici, računovođe i informatičari morat će svi skupa uspješno surađivati kako bi što spremnije dočekali početak 2026. godine i početak primjene Zakona“, naglasila je Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore, na besplatnom webinaru u sklopu Obrtničkog aktualca.

Novim zakonom predviđa se i uvođenje jedinstvenog “šifrarnika” za robe i usluge u cijeloj Hrvatskoj, uz predviđene kazne za nepravilnu primjenu. Također, omogućit će se ponovno izdavanje eRačuna s istim brojem u slučaju korekcija koje ne utječu na obračun poreza. Ako izdavanje eRačuna nije moguće, Porezna uprava mora biti obaviještena u roku od pet dana, dok se podaci o naplaćenim računima dostavljaju do 20. u mjesecu za prethodni mjesec. Primatelji eRačuna također moraju izvijestiti Poreznu upravu o odbijenim računima u istom roku.

Osim novih obveza, zakon donosi i pojednostavljenja – ukidaju se knjiga IRA, knjiga URA, izvješća RAD-1G, PPO, DON-H, PDV-F, a pojednostavljuje se PD IPO. Rok za predaju PDV obrasca vraća se na zadnji dan u mjesecu.

Podrška obrtnicima

Veliki interes za ovu temu pokazuje i činjenica da je na webinaru Hrvatske obrtničke komore sudjelovalo više od 600 ljudi, dok je predavanje o novom Zakonu do sada pregledano gotovo 6 000 puta. Kako bi obrtnicima olakšala prilagodbu, Hrvatska obrtnička komora sklopila je suradnju s tvrtkom Elektronički računi, omogućujući im popust od 30 % na usluge servisa mojeRačun (MeR) i besplatnu sinkronizaciju povijesnog eArhiva. Također, rok za preuzimanje povijesnih dokumenata elektroničkog arhiva produljen je do 31. kolovoza 2025. godine.

„Ova suradnja donosi obrtnicima značajnu uštedu, posebice u kontekstu nadolazećeg Zakona o fiskalizaciji, ali i rastuće inflacije koja opterećuje naše članove. Na nama je da našim obrtnicima i obrtnicama osiguramo različite pogodnosti kojima mogu rasteretiti i olakšati svoje poslovanje“, zaključio je Dalibor Kratohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Novi Zakon o fiskalizaciji donosi brojne promjene, stoga se poduzetnicima i obrtnicima preporučuje da se na vrijeme pripreme kako bi izbjegli moguće probleme i osigurali nesmetano poslovanje u nadolazećim godinama.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Raste broj poduzeća u hrvatskim gradovima, pogledajte kakvo je stanje u Velikoj Gorici

Grad broji 253 novih tvrtki, čime se nastavlja pozitivni trend.

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema najnovijim podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Velika Gorica je prošle godina bila jedna od top 10 vodećih središta rasta poduzetništva u Hrvatskoj. Tijekom 2024. godine, u našem gradu je otvoreno 253 novih tvrtki, što je značajan porast u odnosu na prethodne godine.

Zagrebačka županija također bilježi snažan gospodarski zamah, s ukupno 1 154 novootvorenih poduzeća, čime se također svrstala među vodeće regije po poduzetničkoj aktivnosti.

Rast poduzetničke aktivnosti i njezin utjecaj

U Hrvatskoj je tijekom prošle godine otvoreno 11 847 novih poduzeća, što je 2 434 više nego 2021. godine, dok je broj aktivnih trgovačkih društava dosegao 142 732. Ovaj rast je posebno vidljiv u većim gradovima, među kojima prednjače Split, Rijeka, Zadar i Osijek. Iako je Velika Gorica zauzela šesto mjesto po broju novootvorenih poduzeća, značajno se ističe kada je riječ o kontinentalnoj Hrvatskoj izvan Zagreba. Ovakav rast odražaj je pozitivne poduzetničke klime.

Usporedimo li podatke s onima iz 2021. godine, Velika Gorica je ostvarila rast od 77 novih poduzeća, što pokazuje stabilan uzlazni trend. Osim toga, u odnosu na 2023. godinu, u Velikoj Gorici otvoreno je 13 novih tvrtki, čime je grad zauzeo deseto mjesto među gradovima s najvećim porastom.

Povećanje broja poduzeća ne znači samo gospodarski rast, već i mogućnosti zapošljavanja te jačanje lokalne ekonomije. Više tvrtki znači veći izbor proizvoda i usluga za građane, kao i povećanu konkurenciju koja može dovesti do povoljnijih cijena i bolje ponude.

Zagrebačka županija također među vodećima

Podaci pokazuju da Zagrebačka županija drži treće mjesto po ukupnom broju otvorenih poduzeća u 2024. godini, odmah iza Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije. U odnosu na 2021. godinu, broj novih poduzeća u Zagrebačkoj županiji porastao je za 282, dok je u usporedbi s 2023. godinom otvoreno 74 tvrtke više. Ovo je ujedno i drugi najveći porast u Hrvatskoj.

Nadalje, Zagrebačka županija bilježi i rast broja zaposlenih, čime se potvrđuje da novoosnovane tvrtke imaju pozitivan utjecaj te stvaraju nova radna mjesta i pridonose zajednici.

Usporedba s prethodnim godinama i nacionalni trendovi

Na nacionalnoj razini vidljiv je trend rasta broja otvorenih poduzeća u svim županijama. U usporedbi s 2021. godinom najveći postotni rast broja poduzeća zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj (52,66 %), Zadarskoj (51,47 %) i Brodsko-posavskoj županiji (46,54 %). Zagrebačka županija je u apsolutnim brojkama ostvarila drugi najveći rast u Hrvatskoj, odmah iza Splitsko-dalmatinske.

S obzirom na to da je u 2024. godini broj brisanih poduzeća bio značajno manji nego prethodnih godina, može se zaključiti da novoosnovane tvrtke uspijevaju preživjeti na tržištu, što dodatno jača povjerenje u stabilnost gospodarstva.

Velika Gorica i Zagrebačka županija kao stabilna poslovna središta

Prema predstavljenim podacima, može se zaključiti da Velika Gorica, kao i Zagrebačka županija, predstavlja snažan poduzetnički centar u Hrvatskoj. Prisutan je kontinuiran rast broja novih poduzeća s pozitivnim gospodarskim pokazateljima.

Poduzetnici prepoznaju prednosti ovog grada, što se može pripisati pozitivnim mjerama poticaja i povoljnoj poslovnoj klimi. S obzirom na dosadašnji trend, očekuje se da će Velika Gorica u narednim godinama nastaviti privlačiti nove poslovne subjekte i time dodatno doprinositi gospodarskom rastu regije.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Velika Gorica je među rijetkim gradovima bez poreza na potrošnju

Dok većina gradova u Hrvatskoj i dalje naplaćuje porez na potrošnju, Velika Gorica ga je ukinula još 2021. godine.

Objavljeno

na

Objavio/la

Prema podacima Porezne uprave, Velika Gorica je jedan od samo 19 gradova u Hrvatskoj koji ne obračunavaju porez na potrošnju ugostiteljima. Dok većina gradova zadržava stopu od 3 %, a neki su je tek djelomično smanjili, Velika Gorica se još 2021. godine odlučila na potpuno ukidanje ovog nameta, čime se grad tada odrekao milijun kuna.

Glavni poticaj za ovaj potez je bila korona kriza, a cilj je bio pomoći ugostiteljima u izazovnom periodu. Zahvaljujući tom potezu, dobili su značajno rasterećenje.

Porez na potrošnju odnosi se na alkoholna i bezalkoholna pića koja se poslužuju u ugostiteljskim objektima i obračunava se neovisno o PDV-u.

Od ukupno 128 gradova u Hrvatskoj, uz Veliku Goricu, porez na potrošnju su ukinuli Bjelovar, Čakovec, Donji Miholjac, Dugo Selo, Garešnica, Krapina, Krk, Metković, Našice, Osijek, Županja, Samobor, Slavonski Brod, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Vinkovci, Zabok i Zagreb.

Sveta Nedjelja je prvi grad koji se odlučio za ovaj potez još 2018. godine. Drugi je bio Bjelovar, a zatim svi ostali.

Stanje u ostalim gradovima

Glavni okidač za smanjenje ili ukidanje poreza na potrošnju prije četiri godine bila je kriza uslijed korone. No, i nakon toga dio gradova je odlučilo ostaviti to rasterećenje ugostiteljima.

Dok se ovih 19 gradova odlučilo za potpuno ukidanje poreza na potrošnju, neki su ga zadržali, ali uz nešto niže stope.

Tako su se za stopu od 1 % odlučili Otočac, Ploče, Požega i Duga Resa. Nadalje, nešto višu stopu imaju Nova Gradiška, Rijeka i Opatija te ona iznosi 1,5 %.

Stopu od 2 % imaju Petrinja, Varaždin, Šibenik i Ilok, dok je u Kastavu, Delnicama, Čabru i Zaprešiću na snazi stopa od 2,5 %.

Što to znači za ugostitelje?

Iako je ovakva odluka velik udarac na gradski proračun, dugoročno donosi korist za lokalno gospodarstvo.

Ukidanje poreza na potrošnju olakšava poslovanje ugostiteljima zbog smanjenja troškova i povećanja konkurentnosti na tržištu. Također, ovakve odluke mogu privući nove ugostiteljske investicije te potaknuti daljnji razvoj turističke i gastro ponude u Velikoj Gorici.

Nastavite čitati

Gospodarstvo

Broj obrta u Hrvatskoj raste! Pogledajte na kojem je mjestu Zagrebačka županija

Paralelno s rastom obrta, bilježi se i povećan interes za strukovna zanimanja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Obrtništvo u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi značajan rast, što potvrđuju podaci Ministarstva gospodarstva. Unatoč izazovima s radnom snagom i promjenama na tržištu, sve više ljudi se odlučuje za pokretanje vlastitog obrta. Zagrebačka županija jedna je od regija s najizraženijim trendovima rasta, što pokazuje njezinu važnost u kontekstu hrvatskog obrtništva.

Prema izvještaju, na kraju 2024. godine u Zagrebačkoj županiji bilo je aktivno 7 598 obrta, što je značajan rast u odnosu na prethodne godine. Od ukupnog broja, 36 % obrta su u vlasništvu žena (2 773), dok muškarci drže većinski udio s 4 937 obrta (64 %).

Najveći broj obrtnika u ovoj županiji nalazi se u dobnoj skupini od 35 do 44 godine (30,2 %). Ukupno, obrti u Zagrebačkoj županiji zapošljavaju 6 620 ljudi, od čega je 2 860 žena i 3 760 muškaraca. Ovi podaci ukazuju na stabilan rast sektora i njegovu ključnu ulogu u lokalnom gospodarstvu.

Stanje u Hrvatskoj

Podaci Ministarstva gospodarstva pokazuju da je na kraju 2024. godine u Hrvatskoj bilo 122 877 obrta, što predstavlja povećanje od 11 035 obrta u odnosu na prethodnu godinu. U usporedbi s 2021. godinom, broj obrta povećan je za 26 498, odnosno 27,5 %.
U veljači 2025. godine broj obrta popeo se na 123 485, uz rast od 600 obrta u odnosu na kraj 2024. godine. Ti obrti zapošljavaju ukupno 228 000 osoba, uz standardne sezonske fluktuacije.

Gledano po županijama, najveći porast broja obrta u apsolutnim brojkama zabilježile su Splitsko-dalmatinska (+3 657), Istarska (+2 046), Primorsko-goranska (+1 934), Zagrebačka (+1 894) i Osječko-baranjska županija (+1 630).

U postocima, najveći rast broja obrta u odnosu na 2023. godinu ostvaren je u Brodsko-posavskoj (+12,3 %), Varaždinskoj (+11,91 %), Međimurskoj (+11,86 %), Osječko-baranjskoj (+11,48 %) i Zagrebačkoj županiji (+11,42 %).

Jedan od ključnih razloga rasta broja obrta su mjere za samozapošljavanje. Vlada je kroz programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) pružila potporu novim poduzetnicima, što je rezultiralo povećanim interesom za otvaranje obrta.

Paralelno s rastom obrta, bilježi se i povećan interes za strukovna zanimanja. Hrvatska obrtnička komora (HOK) izvijestila je da je u 2024. godini upisano 4 556 učenika u strukovne škole, dok je u posljednjih pet godina taj broj dosegnuo gotovo 22 000. Ipak, unatoč pozitivnim trendovima, gotovo sva obrtnička zanimanja su deficitarna, a problem radne snage i dalje ostaje izazov.

“Prioritet svih nas mora biti formiranje sustava koji će moći osposobiti radnu snagu za rastuće potrebe i zadržati stručne ljude u granicama Hrvatske”, poručuju iz HOK-a.

Jesu li brojke stvarne?

Za razliku od Hrvatske, u mnogim europskim zemljama broj obrta opada. Tradicionalna obrtnička zanimanja gube na značaju zbog razvoja potrošačkog društva i masovne proizvodnje. No, Hrvatska, zahvaljujući poticajima i europskim fondovima, bilježi suprotan trend.

Međutim, nije sve tako jednostavno. Premda smo pod pojmom obrtnika, navikli vidjeti stolare, male trgovce, automehaničare ili keramičare, situacija se potpuno promijenila. Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da se sve više obrta otvara u djelatnostima koje se tradicionalno ne smatraju obrtništvom, poput informacijsko-komunikacijskih i stručnih djelatnosti. Dakle umjesto klasičnih majstora, danas možemo vidjeti programere, konzultante i slične djelatnosti u obrtničkoj ulozi.

Jedan od razloga zašto vidimo sve manje tradicionalnih obrtničkih zanimanja pod ovim oblikom je njegova jednostavnost. Za početak, obrt se može otvoriti online i to potpuno besplatno. Stoga, vjerojatno je puno onih koji jedan dan planiraju prebaciti svoje poslovanje u d.o.o., ali zbog financijskih razloga biraju obrt.

No, Stručnjaci upozoravaju kako se iza mnogih novoosnovanih obrta zapravo krije prikriveno zapošljavanje. Dakle, obrtnici rade isključivo za jednog poslodavca, ali bez sigurnosti koju pruža stalno zaposlenje. Nadalje, poslodavci tada nemaju dodatne troškove koje bi imali za osobu koja radi na ugovor o radu.

Budućnost obrtništva

Obrtništvo doživljava rast iz godine u godinu, kako u Zagrebačkoj županiji, tako i u ostatku Hrvatske. Unatoč impresivnim brojkama rasta, pravo stanje hrvatskog obrtništva ostaje pod upitnikom. Jesmo li zaista svjedoci procvata malih poduzetnika ili samo prilagođavanja tržišnim trikovima koji služe za prikriveno zapošljavanje?

Bez obzira na to, ako želimo održivi rast, ključno je osigurati bolje uvjete za stvarne obrtnike, one koji ne otvaraju obrt iz nužde, već zbog strasti i znanja.

Nastavite čitati

Reporter 446 - 20.03.2025.

Facebook

Izdvojeno

Sva prava pridržana © 2022 e-Radio d.o.o.