Povežite se s nama

Vijesti

Stotine studenata možda su nezakonito izgubile pravo studiranja! Uprava šuti, rektor poručuje da ih se vrati

Novi zakon o visokom obrazovanju studentima je trebao olakšati put kroz akademski život, no na Filozofskom fakultetu u Zagrebu mnogi su zbog ignoriranja propisa ostali bez prava studiranja. Tko će ih obavijestiti da su nepravedno izbačeni?

Objavljeno

na

Foto: pexels.com

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorio je na ozbiljan propust u primjeni novog Zakona o visokom obrazovanju, zbog kojeg su brojni studenti protupropisno izgubili pravo studiranja. Problem traje od akademske godine 2022./23., a kulminirao je, kako kažu nedjelovanjem Uprave Fakulteta, unatoč jasnim uputama Sveučilišta i rektora. Studenti traže da se svi koji su nepravedno isključeni kontaktiraju i vrate na studij što prije.

U središtu ovog problema je izmjena Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je stupio na snagu još u listopadu 2022. godine, a s novim Statutom Sveučilišta iz ožujka 2023. ukinuo je prakse poput gubitka studentskih prava nakon dva nakon dva ključna akademska “kiksa”, a to su neostvarivanja 35 ECTS bodova u dvije godine i osmog pada istog ispita.

ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) je europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova kojim se vrednuje opterećenje studenta na fakultetu. U Hrvatskoj je standardiziran tako da 1 ECTS bod predstavlja otprilike 30 radnih sati, uključujući predavanja, seminare, učenje i ispite.

Recimo da je student upisao prvu godinu studija, a maksimalni broj ECTS bodova koje može ostvariti kroz kolegije iznosi 60 bodova. To bi značilo da se na godišnjoj razini od studenta očekuje oko 1800 radnih sati. Kako se akademska godina sastoji od dva semestra, svako polugodište nosi 30 bodova. U praksi to često znači da jedan kolegij vrijedi oko 6 ECTS bodova.

Po starom zakonu, student je mogao izgubiti pravo studiranja ako u dvije uzastopne godine nije skupio barem 35 ECTS bodova ukupno, ili ako je pao isti ispit osam puta, tzv. “osmi pad”.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL

No unatoč novim pravilima, Filozofski fakultet u Zagrebu je i dalje primjenjivao stare odredbe. Iako su sve sastavnice Sveučilišta još u rujnu 2023. dobile jasnu uputu rektora da nove odredbe vrijede retroaktivno, dakle i za ranije upisane studente ako su za njih povoljnije, praksa na Filozofskom se nije promijenila.

Ured Studentskog pravobranitelja zaprimio je konkretne slučajeve studenata kojima je, protivno zakonu i uputama, odbijen povratak na studij. Kada su se studenti obratili rektoru prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću, on je jasno poručio kako ne postoji pravna osnova za gubitak statusa na temelju zastarjelih pravila. Njegova uputa dekanu nije bila molba, već pravno obvezujuće tumačenje da studenti moraju biti vraćeni.

Unatoč tome, Uprava Filozofskog fakulteta, predvođena dekanom izv. prof. dr. sc. Domagojem Tončinićem, odbija sustavno reagirati. Umjesto da sami identificiraju obespravljene, Uprava tvrdi kako će se svaki slučaj razmatrati pojedinačno, ako im se student sam javi.

Međutim, tu se javlja pitanje, a što je s onima koji ni ne znaju da su protuzakonito izbačeni?

Kako javljaju iz Studentskog zbora, na nedavnoj sjednici Fakultetskog vijeća, 16. srpnja 2025., prodekan za studente izv. prof. dr. sc. Ivan Markić nije dao nikakav odgovor, iako su studentski predstavnici više puta tražili akciju. Glavna tajnica Davorka Vuković dodatno je zbunila stvar tumačeći da su stari pravilnici mogli i dalje vrijediti, premda je to u direktnoj suprotnosti s uputom rektora.

“Od dekana i ostatka uprave očekujemo da se očituju o situaciji i preuzmu odgovornost, ali da prije svega pokrenu hitan postupak kontaktiranja obespravljenih studenata i omoguće im povratak na studij u što kraćem roku”, poručuju studenti.

Dok rektor Sveučilišta poziva na povratak tih studenata, Uprava Filozofskog fakulteta odgovara da će svaki slučaj razmotriti pojedinačno, bez najave šire institucionalne akcije. U tom kontekstu, ostaje otvoreno pitanje. Hoće li Filozofski fakultet aktivno tražiti rješenja i identificirati studente koji su eventualno nepravedno izgubili status ili će odgovornost za pokretanje postupka ostati na samim studentima bez obzira na zakon koji bi ih trebao zaštiti?

Gospodarstvo

Istraživanje pokazalo – Standardna košarica potvrđuje trend rasta cijena

Objavljeno

na

Objavio/la

trgovina

– Potrošačka košarica za osnovne potrebe poskupljuje i nastavlja trend rasta cijena, što jasno pokazuje da građani sve više plaćaju, a u vrećici nose sve manje – komentirala je Ana Knežević, predsjednica HUZP-a.

Naime, još snažnije poskupljuje košarica koja odražava stvarne potrošačke navike i potrebe, a čiji se porast cijena vidi u rezultatima istraživanja portala Koliko.HR u suradnji s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP).

Kao prvo, analizom posljednjih šest mjeseci utvrđeno je poskupljenje standardne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj za 17,49 eura, pa je već drugi mjesec zaredom iznad 730 eura. Riječ je o košarici koja odražava realne potrebe i navike hrvatskih obitelji.

Kao drugo, prosječna cijena temeljne prehrambeno-higijenske košarice za četveročlanu obitelj u siječnju 2026. iznosila je 485,26 eura, što je 1,22 eura više nego u prosincu.

Koliko je to u kunama?

– Na prvu možda ne zvuči mnogo, ali dva eura mjesečno su nekadašnjih 15 kuna. Još više zabrinjava činjenica da standardna košarica za četveročlanu obitelj iznosi nekadašnjih 5.542 kuna – ističe Siniša Bogdanić s portala Koliko.HR.

Što sadrži temeljna košarica?

Temeljna ili tzv. „košarica za preživljavanje“ sadrži 51 artikl i pokriva minimalne mjesečne potrebe kućanstva: osnovne namirnice i sredstva za higijenu, uglavnom domaći proizvodi, bez luksuza.

Što sadrži standardna košarica?

Standardna košarica s 77 proizvoda bogatija je verzija, temelji se na navikama i preferencijama. Sadrži više mesa i voća, tunu i paštete, čokoladne namaze, grickalice, sokove te umjerene količine piva i vina, uz dodatne higijenske proizvode poput papirnatih kuhinjskih ručnika i vlažnih maramica.

Kako se računa?

Obje se košarice računaju prema modelu: majka, otac, sin od 13 i kći od 10 godina.

Cijena nacionalne košarice daje najtočniji prikaz trenda rasta cijena, troškova prehrane i higijene u Hrvatskoj i predstavlja prosjek županijskih vrijednosti.

Najskuplje temeljne i standardne košarice zabilježene su u Splitsko-dalmatinskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a temelje se na cjenicima koje trgovački lanci moraju svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Sveučilište u Splitu, Ekonomski fakultet, provodi anonimno istraživanje o tome kako doživljavate rast cijena, mjere Vlade i ponašanje trgovačkih lanaca.

Sudjelovati možete klikom na poveznicu.

Nastavite čitati

Vijesti

Kreće gradnja mosta preko Odre u Veleševcu – novi prijelaz dug gotovo 50 metara

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ŽUC Zagrebačke županije/FB

Na području općine Orle započeli su radovi na izgradnji mosta preko rijeke Odre, koji će povezivati Veleševec i Selce, a projekt provodi Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije.

Prema dostupnim informacijama, most će biti izveden kao prednapregnuta armiranobetonska konstrukcija s jednim rasponom. Svijetli razmak između upornjaka iznosit će 28,21 metar, dok je ukupna duljina mosta predviđena na 49,61 metar.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija udrugama dijeli 1,9 milijuna eura, otvoreni natječaji za 2026.

Od zdravstva i branitelja do poljoprivrede i kulture.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Zagrebačka županija u 2026. godini dodjeljuje 1,9 milijuna eura za projekte i programe udruga, uključujući zdravstvene, socijalne, kulturne, obrazovne, braniteljske i ekološke aktivnosti. Trenutačno je otvoreno 7 od 12 javnih natječaja. Za zdravstvene, socijalne i humanitarne programe dostupno je 420 tisuća eura, dok udruge proizašle iz Domovinskog rata mogu konkurirati za 100 tisuća eura.

Iz područja poljoprivrede i lovstva prijave za veće infrastrukturne projekte traju do 5. ožujka, dok je javni poziv za lovstvo otvoren do 31. listopada. Natječaj za ribarstvo također je otvoren do 5. ožujka, kao i onaj za poljoprivredne udruge.

Kulturne, socijalne, humanitarne i druge neprofitne organizacije mogu se prijaviti na javni poziv vrijedan 510 tisuća eura do 15. studenoga. Ustanove za obrazovanje odraslih prijave za nabavu opreme podnose do 31. listopada. Natječaji za zaštitu okoliša te projekte iz područja ljudskih prava i demokratske kulture bit će raspisani u ožujku, a poziv za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske se također očekuje tijekom ožujka.

Sve možete pratiti ovdje.

Nastavite čitati

Sport

Vigo, Ema i Nelli – tri nova osobna rekorda AK Maraton VG Velika Gorica

Objavljeno

na

Objavio/la

Dok većina u veljači još uživa u zimskom ritmu i krafnama, mladi atletičari AK Maraton VG Velika Gorica pomiču granice i postavljaju nove osobne rekorde.

Na jučerašnjem Dvoranskom prvenstvu Hrvatske za mlađe kadete i mlađe kadetkinje sva tri natjecatelja pokazala su da upravo borbenost, ustrajnost i hrabrost čine temelj svakog uspjeha.

U disciplini 60 m mlađih kadeta Vigo Šušnjić postavio je osobni rekord ostvarivši izvanredan rezultat od 9,65 sekundi.

U utrci 55 m prepone kod mlađih kadetkinja Ema Glija istrčala je 9,86 sekundi i time također srušila već fenomenalni osobni rekord.

Disciplinu skok u dalj (zona) Nelli Komljenović odradila je vrhunski i ostvarila rezultat 4,60 m, što je ujedno i njezin novi osobni rekord.

Natjecanje tradicionalno organizira Hrvatski atletski savez na Zagrebačkom velesajmu, a detalje o natjecanju pročitajte OVDJE.

 

Nastavite čitati

Crna kronika

Uhvaćena na djelu! Žena osumnjičena za niz krađa u Velikoj Gorici i Novom Čiču

Šteta se procjenjuje na više od 4.000 eura

Objavljeno

na

Objavio/la

Policija je u petak, 14. veljače, uhitila 47-godišnju ženu koja je u Velikoj Gorici i okolici počinila niz krađa i pokušaja provala. Osumnjičena je zatečena u trenutku kada je pokušavala ukrasti novac iz torbice u kući 53-godišnjakinje u Šenoinoj ulici. Vlasnica kuće i član obitelji zadržali su je do dolaska policije.

Kriminalističko istraživanje pokazalo je da ova žena nije bila nova u krađama. Policija sumnja da je 24. siječnja provalila u kuću 83-godišnjaka u Novom Čiču, gdje je ispremetala stvari, ali nije ništa otuđila. Nekoliko dana kasnije, 9. veljače, ušla je u kuću 31-godišnjakinje također u Novom Čiču i odnijela novac i nakit iz komode.

Osim toga, istog dana kada je uhvaćena, osumnjičena je počinila još dva kaznena djela. Najprije je iz kuće 30-godišnjakinje u Velikoj Gorici ukrala zlatni nakit dok je u kući bila i maloljetna osoba, a potom je pokušala provaliti u kuću 26-godišnjaka, gdje ju je spriječio lavež psa.

Materijalna šteta nastala ovim kaznenim djelima procijenjena je na oko 4.300 eura. Nakon dovršenog istraživanja, osumnjičena je predana pritvorskom nadzorniku, a nadležno državno odvjetništvo dobilo je posebno izvješće o slučaju.

Nastavite čitati

Reporter 456 - 18.12.2025.

Facebook

Izdvojeno