Povežite se s nama

Vijesti

Stotine studenata možda su nezakonito izgubile pravo studiranja! Uprava šuti, rektor poručuje da ih se vrati

Novi zakon o visokom obrazovanju studentima je trebao olakšati put kroz akademski život, no na Filozofskom fakultetu u Zagrebu mnogi su zbog ignoriranja propisa ostali bez prava studiranja. Tko će ih obavijestiti da su nepravedno izbačeni?

Objavljeno

na

Foto: pexels.com

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorio je na ozbiljan propust u primjeni novog Zakona o visokom obrazovanju, zbog kojeg su brojni studenti protupropisno izgubili pravo studiranja. Problem traje od akademske godine 2022./23., a kulminirao je, kako kažu nedjelovanjem Uprave Fakulteta, unatoč jasnim uputama Sveučilišta i rektora. Studenti traže da se svi koji su nepravedno isključeni kontaktiraju i vrate na studij što prije.

U središtu ovog problema je izmjena Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je stupio na snagu još u listopadu 2022. godine, a s novim Statutom Sveučilišta iz ožujka 2023. ukinuo je prakse poput gubitka studentskih prava nakon dva nakon dva ključna akademska “kiksa”, a to su neostvarivanja 35 ECTS bodova u dvije godine i osmog pada istog ispita.

ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) je europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova kojim se vrednuje opterećenje studenta na fakultetu. U Hrvatskoj je standardiziran tako da 1 ECTS bod predstavlja otprilike 30 radnih sati, uključujući predavanja, seminare, učenje i ispite.

Recimo da je student upisao prvu godinu studija, a maksimalni broj ECTS bodova koje može ostvariti kroz kolegije iznosi 60 bodova. To bi značilo da se na godišnjoj razini od studenta očekuje oko 1800 radnih sati. Kako se akademska godina sastoji od dva semestra, svako polugodište nosi 30 bodova. U praksi to često znači da jedan kolegij vrijedi oko 6 ECTS bodova.

Po starom zakonu, student je mogao izgubiti pravo studiranja ako u dvije uzastopne godine nije skupio barem 35 ECTS bodova ukupno, ili ako je pao isti ispit osam puta, tzv. “osmi pad”.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL

No unatoč novim pravilima, Filozofski fakultet u Zagrebu je i dalje primjenjivao stare odredbe. Iako su sve sastavnice Sveučilišta još u rujnu 2023. dobile jasnu uputu rektora da nove odredbe vrijede retroaktivno, dakle i za ranije upisane studente ako su za njih povoljnije, praksa na Filozofskom se nije promijenila.

Ured Studentskog pravobranitelja zaprimio je konkretne slučajeve studenata kojima je, protivno zakonu i uputama, odbijen povratak na studij. Kada su se studenti obratili rektoru prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću, on je jasno poručio kako ne postoji pravna osnova za gubitak statusa na temelju zastarjelih pravila. Njegova uputa dekanu nije bila molba, već pravno obvezujuće tumačenje da studenti moraju biti vraćeni.

Unatoč tome, Uprava Filozofskog fakulteta, predvođena dekanom izv. prof. dr. sc. Domagojem Tončinićem, odbija sustavno reagirati. Umjesto da sami identificiraju obespravljene, Uprava tvrdi kako će se svaki slučaj razmatrati pojedinačno, ako im se student sam javi.

Međutim, tu se javlja pitanje, a što je s onima koji ni ne znaju da su protuzakonito izbačeni?

Kako javljaju iz Studentskog zbora, na nedavnoj sjednici Fakultetskog vijeća, 16. srpnja 2025., prodekan za studente izv. prof. dr. sc. Ivan Markić nije dao nikakav odgovor, iako su studentski predstavnici više puta tražili akciju. Glavna tajnica Davorka Vuković dodatno je zbunila stvar tumačeći da su stari pravilnici mogli i dalje vrijediti, premda je to u direktnoj suprotnosti s uputom rektora.

“Od dekana i ostatka uprave očekujemo da se očituju o situaciji i preuzmu odgovornost, ali da prije svega pokrenu hitan postupak kontaktiranja obespravljenih studenata i omoguće im povratak na studij u što kraćem roku”, poručuju studenti.

Dok rektor Sveučilišta poziva na povratak tih studenata, Uprava Filozofskog fakulteta odgovara da će svaki slučaj razmotriti pojedinačno, bez najave šire institucionalne akcije. U tom kontekstu, ostaje otvoreno pitanje. Hoće li Filozofski fakultet aktivno tražiti rješenja i identificirati studente koji su eventualno nepravedno izgubili status ili će odgovornost za pokretanje postupka ostati na samim studentima bez obzira na zakon koji bi ih trebao zaštiti?

Kultura

MATIČIN ČETVRTAK kako istražiti svoje pretke i obiteljsku povijest

Deda, a jesi i ti imao dedu?

Objavljeno

na

Objavio/la

U četvrtak, 2. travnja održat će se novo izdanje Matičinog četvrtka u organizicaciji Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici. Predavanje pod naslovom „Deda, a jesi i ti imao dedu?“ održat će Alka Horvat, članica Hrvatskog rodoslovnog društva „Pavao Ritter Vitezović“.

Horvat će također govoriti o praktičnim savjetima za početnike u istraživanju predaka, matematici predaka, odnosno eksponencijalnom rastu broja predaka kroz generacije te o životu i djelu Pavla Rittera Vitezovića, znamenitog hrvatskog polihistora i jednog od prvih rodoslovaca u Hrvatskoj.

Predavanje će biti održano na adresi Šetalište Franje Lučića 15, a moći će se pratiti i putem web stranice Ogranka, a ulaz je slobodan.

Nastavite čitati

Vijesti

Zagreb opet podrhtava – potres magnitude 1,5 osjetili građani s istoka grada

Građani javljali su da su osjetili kratko podrhtavanje i čuli glasan zvuk.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: potres, ilustrativna/ Borna Filic/PIXSELL

Dio građana Zagreba jutros je isjetio novo podrhtavanje tla. Kako piše Zagreb.info, potres magnitude 1,5 prema Richteru zabilježen je u 10:11 sati, a prema podacima EMSC-a epicentar je bio oko 10 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Najviše dojava stiglo je s područja Gornje Dubrave, Markuševca, Čučerja, Dankovca i okolnih naselja. Neki su opisivali “glasan zvuk”, drugi “lagano drmanje”, a bilo je i komentara da se čulo “kao eksplozija u daljini”.

Krajem ožujka Seizmološka služba zabilježila je još jedan potres na području Medvednice. Tada je magnituda iznosila 2,6 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je III stupnja EMS ljestvice.

Nastavite čitati

Moja županija

Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva

Lovački savez Zagrebačke županije perjanica je hrvatskog lovstva

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

Lovački savez Zagrebačke županije obilježio je u Zaprešiću 30 godina djelovanja, a svečanost je održana u prostoru Vršilnice uz sudjelovanje brojnih predstavnika lovačkih društava, lokalne samouprave i državnih institucija.

Ovo značajno jubilejsko okupljanje poslužilo je kao prilika za osvrt na razvoj i rezultate Saveza kroz tri desetljeća rada. Prema riječima predsjednika Lovačkog saveza Zagrebačke županije i Hrvatskog lovačkog saveza Mate Čička, danas u sastavu županijske organizacije djeluje 83 lovačka društva te više od 3600 lovaca.

Istaknuo je kako su od 1996. godine do danas mnogi pojedinci dali svoj doprinos razvoju i promociji lovstva te im je ovom prilikom uputio zahvalu.

„Puno dobrih ljudi radilo je na promociji lovstva od 1996. godine do danas. Ovo je prilika da se svima njima kaže jedno veliko hvala“, rekao je Čičak, istaknuvši brojne uspjehe u protekla tri desetljeća.

U svom obraćanju posebno se osvrnuo na rezultate u kinologiji i sportskom streljaštvu, gdje su članovi Saveza ostvarili zapažene uspjehe, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Među istaknutim rezultatima izdvojio je pojedinačne i ekipne uspjehe na europskim natjecanjima.

„Bilo je tu puno sjajnih kinologa, a i rezultati u lovnom streljaštvu bili su izvrsni, pogotovo u posljednjih nekoliko godina, kada imamo državne prvake, ali i brojne uspjehe na međunarodnoj sceni. Mario Genzić bio je treći na Europskom prvenstvu, dok je naša ekipa lani bila ukupni pobjednik. Tu su i naši kinolozi Postić, Gligora, Štritof, Škrobot i brojni drugi“, rekao je Čičak, istaknuvši kako je Lovački savez Zagrebačke županije perjanica hrvatskog lovstva.

Posebno je zahvalio Zagrebačkoj županiji te gradovima i općinama na kontinuiranoj podršci, istaknuvši kako se kroz različite modele financiranja i suradnje osigurava stabilno djelovanje lovačkih društava.

U ime Županije na svečanosti je sudjelovao zamjenik župana Damir Tomljenović, koji je podsjetio na važnu ulogu Županije u razdoblju kada su prvi put dodjeljivane koncesije lovišta domaćim društvima.

„Bio je to pun pogodak, a slijedom toga mi njima i produžujemo koncesije, ali i osiguravano značajne potpore za njihovo djelovanje, od uređenja lovačkih domova pa do potpora za unos divljači u lovište“, naglasio je Tomljenović, dodajući kako Županija i dalje pruža snažnu potporu lovcima i njihovim aktivnostima.

Svečanosti je nazočio i ministar unutarnjih poslova te potpredsjednik Vlade RH Davor Božinović, koji je istaknuo važnost i širu društvenu ulogu lovaca.

„Trideset godina Lovačkog saveza obljetnica je koja je vrijedna svakog poštovanja. Vaša je uloga je puno više od lovačke aktivnosti, jer vi doprinosite očuvanju prirode, kao i odgovornosti prema sigurnosti zajednice“, rekao je Božinović.

Program obilježavanja 30. obljetnice održan je u Vršilnici, a najavljeno je da će tijekom 2026. godine Zaprešić biti domaćin nizu lovnih manifestacija koje će završiti svečanim Lovačkim balom 27. studenoga.

Čestitku povodom jubileja uputio je i gradonačelnik Željko Turk, koji je naglasio kako Grad Zaprešić prepoznaje i cijeni doprinos lovačkih društava u zaštiti prirode i okoliša.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Moja županija

Uskrsni sajam u Dubravici okupio OPG-ove i brojne posjetitelje

Ove godine na raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, a sajmovi su važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Zagrebačka županija

U Dubravici je protekle subote održan tradicionalni Uskrsni sajam koji je i ove godine okupio lokalne OPG-ove, udruge te posjetitelje iz same općine i okolnih područja.

Manifestacija je svečano otvorena u prisutnosti potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je tom prilikom naglasio važnost razvijene komunalne i prometne infrastrukture u općini, ali i veliki broj djece i mladih na sajmu kao snažan pokazatelj perspektive i vitalnosti lokalne zajednice.

Programu se pridružio i načelnik Općine Dubravica Marin Štritof, koji je u svom obraćanju istaknuo zajedništvo i optimizam kao ključne preduvjete za održavanje i razvoj ovakvih događanja.

U ime Zagrebačke županije nazočio je zamjenik župana Damir Tomljenović, zajedno s direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županije Ivane Alilović. Tomljenović je istaknuo kako su sajmovi važna platforma za promociju domaće proizvodnje te očuvanje tradicije, a pritom je uputio i poziv poljoprivrednicima na prijavu na županijske natječaje. „Ove godine raspolaganju je gotovo 1,5 milijuna eura vrijedan paket bespovratnih potpora, što je oko 400 tisuća eura više nego prošle godine“, naglasio je Tomljenović.

Sajamski prostor bio je ispunjen ponudom domaćih proizvoda – od suhomesnatih delicija, jaja i kolača do raznih uskrsnih dekoracija i rukotvorina, a posjetitelji su mogli kušati i kupiti najbolje iz lokalne proizvodnje.

U sklopu programa organizirano je i ocjenjivanje proizvoda, pri čemu je stručni žiri odabrao najbolje izlagače. Dodijeljena su priznanja najboljim vinarima te nagrada za najbolju domaću šunku.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom.

Nastavite čitati

Obrazovanje

Škole u fokusu nove inicijative: otvoren poziv za pilot projekt

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Pixabay by Luboshouska

Borba protiv bacanja hrane ulazi i u učionice. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pokrenulo je projekt „Moja škola bez otpada od hrane“, a istodobno je otvorilo i javni poziv kojim traži tri osnovne ili srednje škole spremne sudjelovati u pilot-provedbi.

Riječ je o projektu koji u praksu prenosi preporuke iz nedavno izrađenog Vodiča za smanjenje otpada od hrane u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama. Taj dokument nudi konkretne metode za prepoznavanje gdje i kako nastaje višak hrane te načine kako ga smanjiti, a sada će se isti pristup testirati u školskim kuhinjama.

Projekt je zamišljen kroz dva paralelna pravca. S jedne strane, u odabranim školama provodit će se detaljna analiza postojećeg stanja, nakon čega slijedi izrada i provedba mjera za smanjenje otpada te završno vrednovanje rezultata. S druge strane, naglasak je i na edukaciji – znanja će stjecati učenici, nastavnici i profesori, ali i djelatnici koji sudjeluju u pripremi i distribuciji hrane.

Jedan od važnijih ciljeva jest i razvoj konkretnih alata i materijala koji će ostati dostupni i drugim školama, kako bi mogle samostalno primijeniti slične modele i nakon završetka projekta.

Prijave za sudjelovanje otvorene su do 30. travnja, a projekt bi trebao započeti u rujnu 2026. godine te trajati sedam mjeseci. Sudjelovanje donosi niz prednosti: od stručne podrške i praktičnih rješenja za dugoročno smanjenje otpada, do edukativnih sadržaja i javne promocije kao primjera dobre prakse.

Više informacija pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

Reporter 457 - 26.02.2026.

Facebook

Izdvojeno