Povežite se s nama

Vijesti

Stotine studenata možda su nezakonito izgubile pravo studiranja! Uprava šuti, rektor poručuje da ih se vrati

Novi zakon o visokom obrazovanju studentima je trebao olakšati put kroz akademski život, no na Filozofskom fakultetu u Zagrebu mnogi su zbog ignoriranja propisa ostali bez prava studiranja. Tko će ih obavijestiti da su nepravedno izbačeni?

Objavljeno

na

Foto: pexels.com

Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorio je na ozbiljan propust u primjeni novog Zakona o visokom obrazovanju, zbog kojeg su brojni studenti protupropisno izgubili pravo studiranja. Problem traje od akademske godine 2022./23., a kulminirao je, kako kažu nedjelovanjem Uprave Fakulteta, unatoč jasnim uputama Sveučilišta i rektora. Studenti traže da se svi koji su nepravedno isključeni kontaktiraju i vrate na studij što prije.

U središtu ovog problema je izmjena Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji je stupio na snagu još u listopadu 2022. godine, a s novim Statutom Sveučilišta iz ožujka 2023. ukinuo je prakse poput gubitka studentskih prava nakon dva nakon dva ključna akademska “kiksa”, a to su neostvarivanja 35 ECTS bodova u dvije godine i osmog pada istog ispita.

ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) je europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova kojim se vrednuje opterećenje studenta na fakultetu. U Hrvatskoj je standardiziran tako da 1 ECTS bod predstavlja otprilike 30 radnih sati, uključujući predavanja, seminare, učenje i ispite.

Recimo da je student upisao prvu godinu studija, a maksimalni broj ECTS bodova koje može ostvariti kroz kolegije iznosi 60 bodova. To bi značilo da se na godišnjoj razini od studenta očekuje oko 1800 radnih sati. Kako se akademska godina sastoji od dva semestra, svako polugodište nosi 30 bodova. U praksi to često znači da jedan kolegij vrijedi oko 6 ECTS bodova.

Po starom zakonu, student je mogao izgubiti pravo studiranja ako u dvije uzastopne godine nije skupio barem 35 ECTS bodova ukupno, ili ako je pao isti ispit osam puta, tzv. “osmi pad”.

Foto: Petar Glebov/PIXSELL

No unatoč novim pravilima, Filozofski fakultet u Zagrebu je i dalje primjenjivao stare odredbe. Iako su sve sastavnice Sveučilišta još u rujnu 2023. dobile jasnu uputu rektora da nove odredbe vrijede retroaktivno, dakle i za ranije upisane studente ako su za njih povoljnije, praksa na Filozofskom se nije promijenila.

Ured Studentskog pravobranitelja zaprimio je konkretne slučajeve studenata kojima je, protivno zakonu i uputama, odbijen povratak na studij. Kada su se studenti obratili rektoru prof. dr. sc. Stjepanu Lakušiću, on je jasno poručio kako ne postoji pravna osnova za gubitak statusa na temelju zastarjelih pravila. Njegova uputa dekanu nije bila molba, već pravno obvezujuće tumačenje da studenti moraju biti vraćeni.

Unatoč tome, Uprava Filozofskog fakulteta, predvođena dekanom izv. prof. dr. sc. Domagojem Tončinićem, odbija sustavno reagirati. Umjesto da sami identificiraju obespravljene, Uprava tvrdi kako će se svaki slučaj razmatrati pojedinačno, ako im se student sam javi.

Međutim, tu se javlja pitanje, a što je s onima koji ni ne znaju da su protuzakonito izbačeni?

Kako javljaju iz Studentskog zbora, na nedavnoj sjednici Fakultetskog vijeća, 16. srpnja 2025., prodekan za studente izv. prof. dr. sc. Ivan Markić nije dao nikakav odgovor, iako su studentski predstavnici više puta tražili akciju. Glavna tajnica Davorka Vuković dodatno je zbunila stvar tumačeći da su stari pravilnici mogli i dalje vrijediti, premda je to u direktnoj suprotnosti s uputom rektora.

“Od dekana i ostatka uprave očekujemo da se očituju o situaciji i preuzmu odgovornost, ali da prije svega pokrenu hitan postupak kontaktiranja obespravljenih studenata i omoguće im povratak na studij u što kraćem roku”, poručuju studenti.

Dok rektor Sveučilišta poziva na povratak tih studenata, Uprava Filozofskog fakulteta odgovara da će svaki slučaj razmotriti pojedinačno, bez najave šire institucionalne akcije. U tom kontekstu, ostaje otvoreno pitanje. Hoće li Filozofski fakultet aktivno tražiti rješenja i identificirati studente koji su eventualno nepravedno izgubili status ili će odgovornost za pokretanje postupka ostati na samim studentima bez obzira na zakon koji bi ih trebao zaštiti?

Vijesti

Općina Kravarsko dijeli 130 eura srednjoškolcima, evo kako do naknade

Zahtjevi se primaju do kraja rujna.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: ClickerHappy/pexels.com

Redovni učenici srednjih škola s prebivalištem na području Općine Kravarsko mogu ostvariti pravo na novčanu naknadu od 130 eura. Odluku o isplati donio je općinski načelnik, a pravo se može ostvariti od školske godine 2025./2026.

Pravo na naknadu imaju svi redovni srednjoškolci koji žive na području općine. Punoljetni učenici zahtjev podnose sami, dok za maloljetnike dokumentaciju predaju roditelji ili skrbnici. Potrebno je priložiti dokaz o prebivalištu (osobna iskaznica ili uvjerenje), presliku kartice računa te potvrdu o redovnom pohađanju škole.

Zahtjevi se zaprimaju od 8. do 30. rujna 2025. godine. Dokumentaciju je moguće predati osobno u prostorijama Općine Kravarsko na adresi Trg Stjepana Radića 1, radnim danom od 8 do 15 sati, ili poslati putem e-maila na adresu: [email protected]

 

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija bogatija za tri vozila hitne pomoći! Jedno stiže u Goricu

U sklopu međunarodnog projekta RACE 2 Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije nabavio je tri nova vozila hitne pomoći, vrijedna 270 tisuća eura. Jedno od njih odsad je stacionirano u Velikoj Gorici.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Dražen Kopač

Zavod za hitnu medicinu Zagrebačke županije (ZHM) od rujna raspolaže s tri nova vozila namijenjena hitnom prijevozu pacijenata. Vozila su raspoređena u Velikoj Gorici, Zaprešiću i Ivanić-Gradu, a ukupna vrijednost nabave iznosi 270 tisuća eura. Dio je to prekograničnog projekta RACE 2, financiranog kroz program Interreg IPA CBC Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Kako ističe ravnatelj Zavoda, Davorin Gajnik, ova vozila predstavljaju značajno pojačanje u pružanju hitne medicinske pomoći. Zavod ih je dodatno opremio vlastitim sredstvima, i to ključnom medicinskom opremom poput defibrilatora, respiratora, aspiratora te grijača infuzije.

Projekt RACE 2 provodi se u suradnji s Domom zdravlja Mostar, Zavodom za hitnu medicinu Zagrebačke županije i Zavodom za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Cilj je unaprijediti rad hitne medicinske službe kroz standardizaciju i digitalizaciju postupaka, edukaciju djelatnika, nabavu vozila i medicinske opreme te prevenciju kardiovaskularnih bolesti u regijama partnera.

Foto: Dražen Kopač

Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,93 milijuna eura, od čega Europska unija sufinancira 85 %, odnosno 1,64 milijuna eura. Ostatak od 15 %, što je nešto više od 290 tisuća eura, pokrivaju projektni partneri.

Osim novih vozila, ZHM Zagrebačke županije unutar projekta nadogradio je i vlastiti informatički sustav. Nabavljena su stolna računala, monitori, pisači, prijenosni pisači, tableti i IP telefoni, čime je moderniziran rad i administrativni dio hitne službe.

Nabava novih vozila i modernizacija sustava dio su šireg nastojanja da se hitna medicinska služba na području Zagrebačke županije učini učinkovitijom, bržom i dostupnijom pacijentima.

*Tekst je dio programskog sadržaja ‘Moja županija’ nastao u suradnji sa Zagrebačkom županijom

Nastavite čitati

Vijesti

Završava ljetno radno vrijeme! Od danas svi odjeli knjižnice vraćaju se na uobičajene sate rada

Objavljeno

na

Objavio/la

Od ponedjeljka, 1. rujna 2025., svi odjeli Gradske knjižnice Velika Gorica ponovno će raditi prema redovnom radnom vremenu. To znači da će korisnici knjižnicu moći posjetiti radnim danom od 8 do 19.30 sati, a subotom od 8 do 13 sati.

Iz knjižnice podsjećaju građane da prate njihove mrežne stranice jer je za jesen planiran niz događanja.

Nastavite čitati

HOTNEWS

Crometeo: Ušli smo u klimatološku jesen – početak je miran, ugodan i pitom

Iza nas je (pre)vruće ljeto, rujan iznad prosjeka

Objavljeno

na

Objavio/la

Iako kalendarska jesen dolazi 23. rujna, ona klimatološka računa se od prvog dana rujna, podsjetio je prognostičar s portala Kad će kiša Kristijan Božarov.

Tako je i ljeto iza nas klimatološki počelo 01. lipnja.

–Iza nas su tri ljetna mjeseca koje smo pošteno odradili, obzirom na sušu i temperature zraka. Možda se neki od vas više ni ne sjećaju koliko je šesti mjesec bio vruć. I ne samo to, nego i suh. Tijekom lipnja u većini Hrvatske nije uopće bilo neke spomena vrijedne kiše, a kad se to spoji s najdužim danima u godini i ekstremnim vrućinama rezultat je da su već tada krenuli prvi problemi sa sušom, osobito za poljoprivrednike – kaže Božarov što potkrepljuje i tablicom izmjerenih temperatura.

Najtopliji dan lipnja bio je zadnji dan u mjesecu kada je izmjereno 38 Celzijevih stupnjeva.

Srpanj je također bio vruć, no odstupanja od normalnih temperatura za taj mjesec bio je samo jedan stupanj.

–Povremena kiša i pljuskovi malo su popravili bilancu i možemo reći da je taj period bio primjeren našem podneblju. Kolovoz je krenuo s osvježenjem, no brzo smo se ugrijali do sredine mjeseca kada su temperature skočile na 35 Celzijevih stupnjeva. Iako je druga polovica mjeseca bila promjenjivija, temperature se ostale visoke, tako da je ukupna kolovoška temperatura ipak bila iznad prosjeka, dodaje Božarov.

Time je ljeto iznad nas dobilo opet etiketu ekstremno vrućeg i spada u Top 10 vrućih ljeta od kada postoje mjerenja.

–Prve prognoze za rujan pokazuju da će i on biti topliji od prosjeka osobito do sredine mjeseca kada očekujemo dosta lijepih i toplih dana, unatoč pokojem pljusku sredinom ovoga tjedna – najavio je prognostičar.

Foto: Marija Vrbanus

Nastavite čitati

Vijesti

Počinje nova pedagoška godina! Više od 3.000 djece u vrtićima, kreće gradnja novih objekata

Uz besplatan vrtić za sve Goričane, uskoro počinje i gradnja dva nova objekta kako bi se osiguralo još više mjesta.

Objavljeno

na

Objavio/la

S prvim danom rujna počela je nova pedagoška godina, a više od 3000 mališana krenulo je u vrtiće na području Velike Gorice. Gradske vlasti ističu da su svi vrtići spremni za prihvat djece i da su programi pripremljeni u skladu sa suvremenim pedagoškim praksama. Ove godine navršilo se i godinu dana otkako je Velika Gorica uvela besplatan vrtić za svu djecu s prebivalištem na području grada, čime je postala prvi veliki grad u Hrvatskoj s takvom mjerom.

Uoči početka pedagoške godine gradonačelnik Krešimir Ačkar i pročelnica Upravnog odjela za predškolski odgoj, školstvo i sport Lana Krunić-Lukinić obišli su nekoliko vrtića kako bi se uvjerili u spremnost objekata.

“Naš je cilj djeci osigurati sigurno, poticajno i kvalitetno okruženje za igru, učenje i odrastanje. Svim mališanima, njihovim roditeljima, odgojiteljima, stručnim timovima i tehničkom osoblju želim uspješan početak nove pedagoške godine”, rekao je gradonačelnik.

Uz postojeće kapacitete, planira se i njihovo proširenje. Počela je izgradnja novog dječjeg vrtića u Kurilovcu kapaciteta 200 mjesta u deset odgojnih skupina. Završetak radova očekuje se u ljeto 2026. godine. Uskoro bi trebala početi i dogradnja Dječjeg vrtića Ciciban u Kolarevoj ulici, koji će imati jednak kapacitet kao i novi vrtić u Kurilovcu.

Nakon završetka ovih projekata, Velika Gorica će imati ukupno 31 vrtićki objekt, uključujući gradske i privatne ustanove te obrte za čuvanje djece.

Nastavite čitati

Reporter 451 - 31.07.2025.

Facebook

Izdvojeno