Roditelji iz više škola u Hrvatskoj požalili su se da nastavnici djeci zadaju domaću zadaću putem nove digitalne platforme Informativka, predstavljene početkom ove školske godine. Kako piše Srednja.hr, učenici, tvrde roditelji, zato stalno provjeravaju aplikaciju kako ne bi propustili zadatak, iako Ministarstvo obrazovanja upravo najavljuje smanjenje uporabe mobitela u školama. CARNET, koji je razvio Informativku, potvrđuje da alat nije zamišljen za zadavanje zadaće, ali ne ograničava njegovu primjenu.

Informativka je uvedena krajem rujna s ciljem da zamijeni komunikaciju preko osobnih brojeva i raznih privatnih aplikacija poput WhatsAppa i Vibera. Trebala je pružiti siguran kanal poruka između učenika, roditelja, nastavnika i ravnatelja te smanjiti potrebu za neformalnim grupama i izlaganjem privatnih kontakata.

No, neki nastavnici počeli su je koristiti i za slanje domaćih zadataka. Iz CARNET-a pojašnjavaju da to nije izvorna ideja Informativke, ali da ne postavljaju ograničenja ako korisnicima takav način rada odgovara. Naglašavaju da aplikacija ima sustav notifikacija, uključujući push obavijesti kroz mobilni e-Dnevnik, pa korisnici mogu pravovremeno vidjeti sve pristigle poruke.

Prema podacima CARNET-a, u prvih nekoliko mjeseci Informativku je koristila barem jedna osoba iz gotovo svake škole u Hrvatskoj. Platformi je pristupilo 328.124 korisnika. 41,68 % zaposlenika škola, 33 % učenika i 25,32 % roditelja. Dosad je razmijenjeno više od 80 tisuća poruka, a aktivno je gotovo 15 tisuća komunikacijskih grupa.

Vožnja automobilom na kratkim udaljenostima tijekom zimskih mjeseci troši znatno više goriva nego u toplijem dijelu godine, piše HAK. Razlog je jednostavan: motor se pri niskim temperaturama ne stigne zagrijati do optimalne razine, što vozačima povećava troškove, osobito kada živa padne na oko -7 °C.

Procjene pokazuju da prosječan automobil u takvim uvjetima troši do 12 % više goriva nego u proljeće ili ljeti, kada je temperatura oko 25 °C.

Hladnoća utječe na više elemenata vozila, od rada motora do guma. Niži tlak u gumama jedan je od čimbenika koji povećava otpor kotrljanja, pa samim time i potrošnju goriva. Uz to, hladan i gušći zrak stvara veći otpor u vožnji. Snijeg i led dodatno kompliciraju situaciju jer povećavaju proklizavanje pogonskih kotača, što također podiže potrošnju.

Nadalje, vozači često zimi voze sporije, najčešće do 60 km/h, što dodatno utječe na veću potrošnju.

S obzirom na to, iz HAK-a savjetuju parkiranje u toplijim prostorima poput garaža, pokretanje vožnje čim se automobil upali te racionalno korištenje grijanja stakala i sjedala.

Kraj studenoga tradicionalno označava početak adventskih događanja, a ovog vikenda gotovo svaki grad i mjesto u okolici Velike Gorice službeno ulazi u blagdansko razdoblje. Velika Gorica, Samobor, Sveta Nedelja, Sisak, Zagreb i Kobilić pripremili su vlastite programe, od velikih koncerata i svečanih paljenja lampica do intimnih lokalnih okupljanja i kreativnih radionica. Riječ je o događajima koji u samo nekoliko dana otvaraju više velikih adventskih manifestacija, pa vikend donosi više nego dovoljno razloga za izlazak.

U nastavku donosimo pregled gdje možete otići i što vas očekuje na adventskim punktovima u našem kraju.

1. Advent u Velikoj Gorici

Velika Gorica svoj advent otvara 29. studenoga u 17 sati paljenjem blagdanske rasvjete u Parku Plemenite općine turopoljske. Time službeno počinje program koji će potrajati više od mjesec dana. Ponovno stiže panoramski kotač, klizalište od 600 kvadrata, Božićno selo, tematski trgovi, radionice te brojni ugostiteljski sadržaji.

Otvorenje obilježava koncert Vanne, dok će na Trgu Stjepana Radića biti upaljena i prva adventska svijeća. Subota donosi i tamburaški program sastava Alibi, kao i Ho-Ho party s DJ-jem Vedranom Carom. U narednim tjednima slijede nastupi djece iz vrtića i škola, kulturno-umjetničkih društava te koncert Jakova Jozinovića.

2. Advent u Kobiliću

Dan prije prve adventske nedjelje, 29. studenoga, Kobilić će u 19 sati zapaliti svoju prvu svijeću. Program organizira Udruga žena Kobilić, a događaju će prisustvovati gradonačelnik Krešimir Ačkar i župnik Norbert Ivan Koprivec. Posebnost ovog adventa su ručno izrađene dekoracije, od drvenih paleta i guma do pravih borova i jaslica. Posjetitelji će moći uživati u kuhanom vinu, fritulama, kobasicama i domaćim kolačima. Udruga poziva mještane da zajednički otvore Božićno selo, posebno osmišljeno za djecu.

Foto: Advent u Gorici

3. Advent u Svetoj Nedelji

Advent u Svetoj Nedelji počinje 30. studenoga paljenjem prve svijeće u Nedešćini, uz nastupe prvopričesnika, crkvenog zbora i vokalne skupine Umole. Uz to, lokalna humanitarna udruga Mendula organizira humanitarnu akciju, a program prate štandovi udruga i zadruga.

4. Advent u Samoboru

Samobor svoj advent otvara 28. studenoga u 19:30 paljenjem lampica i otvaranjem klizališta. Prvi veliki događaj je predstava na ledu “Čudesna bajka” Klizačkog kluba Medo. Večer se nastavlja koncertom Vesne Pisarović, koja na Trgu kralja Tomislava nastupa od 21 sat.

5. Advent u Zagrebu

Zagreb tradicionalno otvara svoj advent 29. studenoga s tri povezana događanja. Najprije se u 16:30 pali prva adventska svijeća na Trgu bana Jelačića, zatim u 18:30 slijedi otvorenje Ledenog parka na Tomislavcu uz izvedbu Orašara, a večer kulminira paljenjem lampica na Zrinjevcu u 19:45. To je trenutak koji svake godine privuče velik broj posjetitelja i simbolično označi početak jednog od najpoznatijih adventa u regiji.

Očekuju se gužve i pojačan priljev posjetitelja iz cijelog zagrebačkog prstena, što je uobičajeno za prvo paljenje lampica. Centar će nakon programa ostati živ i prometan, pa će mnogima ovo biti idealna prilika za prvi večernji obilazak adventskih lokacija.

Ovog vikenda gotovo svaki veći i manji grad u našoj okolici otvara vrata adventskim manifestacijama. Od velikih koncerata, klizališta i spektakularnih paljenja lampica do malih lokalnih okupljanja, ponuda je raznolika i pogodna za sve generacije. Bilo da želite provesti večer u velikom gradskom dekoru ili podržati manje zajednice, izbor je širok i bogat.

Pred nama je prvi adventski vikend, a prema svemu sudeći, bit će to uvod u još jednu punu i razigranu božićnu sezonu.

Ponedjeljkom u Alkaru i Chellosu, utorkom u Ozirisu i Vegosu, srijedom u Chellosu, četvrtkom u Ozirisu, petkom u Alkaru… Tako nekako izgleda raspored kvizova u velikogoričkim kafićima, što će reći da je kvizaška scena u našem gradu na ozbiljnoj razini. I da se sve više širi, raste, buja.

– U usporedbi s ostalim gradovima u Hrvatskoj, Velika Gorica ima jako dobru kvizašku priču. Naravno, Zagreb je tu nedodirljiv, jako puno kvizova igra se i u Splitu, a od manjih gradova nekako prednjače Požega i u posljednje vrijeme Sisak. Tu je negdje, u tom društvu, i Velika Gorica, koja ima jako ozbiljne kvizove u oba smisla, i što se tiče sastavljača kvizova i što se tiče kvalitete i brojnosti sudionika kvizova – pričaju nam Hrvoje Barić iz Lomnice i Riječanin s velikogoričkom adresom Ivan Oškera.

Njih su dvojica pokrenuli projekt pod nazivom “OIB kviz studio” i aktivno se bave sastavljanjem i organizacijom kvizova širokoga spektra. Trenutačno su jedina domaća, gorička ekipa koja radi kvizove u našem gradu, dok su ovi ostali neka vrsta franšize najjačih kvizova u državi. Međutim, kakvi god kvizovi bili, odakle god dolazili, kvizaši su jedna vrsta zajednice, krug ljudi koji se poznaje, druži, viđa na redovnoj bazi. I nalazi na otprilike istim mjestima, jer četiri kafića navedena u uvodu funkcioniraju kao “srce i duša” goričke kvizaške scene.

– Ako pričamo o zaista aktivnim kvizašima, ljudima koji su redovni na svim tim kvizovima, pričamo o sigurno više od stotinu ljudi iz našega grada. Dobro, bude tu i ekipe iz Zagreba, dođu nam i oni u goste, ali najveća većina tog društva su Goričani svih generacija. Imamo klince iz srednje škole, ljude iz srednje generacije, ali i umirovljenike. Evo, konkretno u Alkaru redovno kvizove igra ekipa sastavljena od ljudi u kasnim šezdesetima, i to igraju fenomenalno! – govore Barić i Oškera.

Ivan Oškera i Hrvoje Barić ni sami ne mogu odlučiti vole li više igrati ili kreirati kvizove

Upravo je Alkar, kafić na Bijelom brijegu, naglašavaju spremno obojica, “kultna kuća goričke kvizaške scene”.

– Upravo u Alkaru sve je počelo još tamo 2015. godine, tamo su održavani prvi kvizovi u našem gradu. Ubrzo se u tu priču uključio i Vegos, tako da možemo reći da su uz ta dva kafića vezani počeci ove naše scene o kojoj pričamo. Na razini Hrvatske sve je počelo u zagrebačkoj Booksi 2010. godine, tamo su održani prvi kvizovi ovakvog tipa, nakon čega se to vrlo brzo raširilo po cijeloj Hrvatskoj, a logično je da se u relativno ranoj fazi uključila i Velika Gorica – objašnjava Barić, koji je kvizove počeo igrati još kao srednjoškolac.

Njegova generacija danas u najvećoj mjeri i drži kompletnu kvizašku scenu, svatko u svojoj sredini, a pokušaja da sve skupa zaživi u ovim današnjim okvirima bilo je jako puno. Igralo se tako i u još nekim goričkim kafićima, igralo se čak i u Hrvojevoj Lomnici, ali i još nekim mjestima u našem kraju.

– Nas dvojica smo se i upoznali na kvizovima. Često su naše ekipe sjedile jedne pokraj drugih, pa bismo nakon završetka kviza ostali sjediti svi zajedno, nešto bi se tu i popilo, razmjenjivala su se iskustva, a kroz sve to i nas dvojica smo došli na ideju da napravimo nešto zajedno. Nije bilo lako krenuti, pronaći svoje mjesto, ali u jednom trenutku otvorio se prostor u Alkaru i tu smo počeli. Sad kvizove radimo i u Alkaru, i u Ozirisu, a jedanput mjesečno odemo gostovati i u Rijeku – kaže Oškera.

Najčešće su to kvizovi općeg znanja, bude ih i specijaliziranih, odnosno tematskih, ali Ivan i Hrvoje drže se provjerenog recepta.

– Za kviz je važno prije svega da bude dinamičan i raznovrstan, da pokriva razna područja, od povijesti, zemljopisa, glazbe, filma, sporta… Koncept mora biti takav da svi budu u igri praktički do posljednjeg pitanja, da je svaki odgovor važan, odnosno da je svima zanimljivo igrati, sudjelovati, da se ljudi požele vratiti. U svemu tome ključan je balans težine pitanja, a to je zapravo i najteži dio. Ljudi lako odustanu ako im je kviz pretežak, ali i ako im je prelagan. Nama je cilj da najlošija ekipa ima oko 50 posto točnih odgovora, a naravno da su uvijek tu i pitanja koja rade razliku, za koja pet pametnih glava moraju jako dobro upregnuti moždane vijuge – objašnjava Oškera, a nadovezuje se Barić.

– Poanta je u tome da kviz bude takav da četiri liječnika s prestižnim nagradama mogu pobijediti četiri maturanta iz gimnazije! Bit je da se odmaknemo od takozvanog “elitizma” u pitanjima, da u kvizu nema pitanja koja su nerješiva.

Sastavljanje kvizova, logično je zaključiti, ozbiljan je posao. Pogotovo kad ih, kao u slučaju našega dvojca, sastavljaš dva tjedno.

– Svaki kviz nastaje kroz nekih sedam do osam sati krvavog rada. Puno je tu razmišljanja, promišljanja, osmišljavanja koncepta, ali i čitanja, pregledavanja podataka. Nas dvojica već smo namješteni na taj “mode”, praktički bez prestanka razmišljamo o pitanjima, razmjenjujemo poruke s idejama… – govori Ivan.

– Pitanja za kviz svuda su oko nas! Da, koristimo tu puno internet i literaturu, kopamo i tražimo, ali izvori za nova pitanja pojavljuju se doslovno u svakom trenutku života. Od filma koji sam taj vikend pogleda sa ženom, preko propovijedi koju sam čuo u crkvi, sve do nečega što čujem u prijenosu utakmicu, u kafiću ili vidio u šetnji gradom – dodaje Hrvoje.

Svi sastavljači pitanja, a ovi naši pogotovo, u prvom planu drže zabavu. Da, usput ćeš i provjeravati vlastito znanje, ali poanta je da sve skupa prođe uz dobro druženje, poneku cugu i puno smijeha.

– Upravo tako, zato i želimo svima, pogotovo onima koji se još nisu iskušali u tome, poručiti da dođu i da se zabave. Ne moraju se bojati da nešto neće znati, nije u tome ni poanta, naš je glavni cilj zabaviti ljude, družiti se – zaključili su Ivan Oškera i Hrvoje Barić svoju priču o goričkoj kvizaškoj sceni.

Sceni koja, prema sve što smo doznali, doseže ozbiljnu razinu. I zato nije ništa čudno što s vremena na vrijeme u televizijskom kvizovima naletimo na ljude iz Velike Gorice, često i među onima koji uzimaju lijepe novce… Prostora za trening, eto, ima koliko hoćeš.

A evo i izbora pitanja s goričkih kvizova kojima možete provjeriti vlastito znanje:

1. “Eroica” je naslov koje po redu Beethovenove simfonije?
A) 1.
B) 3.
C) 7.
D) 9.

2. Rizik, jedna od najpopularnijih strateških društvenih igara, doživio je razne varijacije, s temama iz filmskih ili serijskih franšiza. Mi vas pitamo koji od navedenih serijala nije doživio izdanje na ploči Rizika?
A) The Last of us
B) Game of Thrones
C) Lord of the rings
D) Narnia

3. Koja od navedenih zemalja nikad nije dala osvajača Zlatne lopte?
A) Belgija
B) Bugarska
C) Danska
D) Sjeverna Irska

4. Vladavina Kleopatre kronološki je bliža izlasku novog iPhonea nego izgradnji piramida.
TOČNO                               NETOČNO

5. Na području koje zemlje je hrvatski jezik službeni?
A) Slovenija
B) Mađarska
C) Austrija

6. Tko nije rođen u Hrvatskoj?
A) Milan Borjan
B) Miroslav Škoro
C) Vlatka Pokos

7. Rođena je usred oluje, iako je trebala biti dijete bogataša, završila je u siromašnoj obitelji. Rođena je slijepa, a za njezino ozdravljenje molile su se i naše bake. O kojoj je istinskoj heroini riječ?

8. Po kojem pecivu je ime dobila torba modne kuće “Fendi”, koja je popularna još od kraja 90-ih?

9. Koliku vrijednost ima kovanica koju Amerikanci nazivaju Nickel?

10. U kojem je gradu smještena glavna tvornica i sjedište kompanije Peugeot, koja se prije proizvodnje vozila bavila većinom proizvodnjom mlinaca za kavu?

11. Kako glasi posuđenica iz grčkog jezika čiji bi prijevod doslovno glasio “raštrkanost”, a posebno je popularna u vrijeme izbora?

12. Freddie Mercury rođen je u Tanzaniji
TOČNO                              NETOČNO

13. Koji je bio službeni naziv Berlinskog zida koji su koristile vlasti tadašnje Istočne Njemačke?
A) Zid sigurnosti
B) Antifašistički zaštitni nasip
C) Zid jedinstva
D) Granica mira

14. Koji je jedini drugoligaš koji se probio do finala Kupa Hrvatske u nogometu?

15. Koji grad biva do temelja uništen u potresu 1667.?

16. Kako se zove najviši vrh Žumberačkoga gorja, poznat po tome što je vrh zapravo širok i valovit proplanak dugačak oko 300 metara? Oko ovog vrha Slovenija i Hrvatska imale su granične prijepore…

ODGOVORI

1. B, 2. A, 3. A, 4. TOČNO, 5. C, 6. C, 7. Esmeralda, 8. Baguette, 9. pet centi, 10. Sochaux, 11. dijaspora, 12. NETOČNO, u Zanzibaru, 13. B, 14. Uljanik, 15. Dubrovnik, 16. Sveta Gera

Klasična gimnazija iz Slavonskog Broda pridružila se trendu s društvenih mreža “Dan bez ruksaka” – dan kada učenici u školu trebaju donijeti stvari u bilo čemu osim u ruksaku.

Da im je mašta „uigrana“ pokazuje video s TikToka s nevjerojatnim rješenjima za zamjenu transporta knjiga do škole i po školi; od bubnja veš mašine do akvarija!

Inače, Dan bez ruksaka ili ‘No BackPack Day’ već se godinama obilježava diljem Amerike, a lani su ga imali i požeški gimnazijalci.

Cilj je osvijestiti djecu da si mnogi učenici diljem svijeta  ne mogu priuštiti kupnju ruksaka ili školske torbe ili moraju pješačiti kilometrima do svoje škole noseći knjige i školski pribor u rukama ili u plastičnim vrećicama.

Osim toga, Dan bez ruksaka pokazuje i dječju inovativnost u odabiru predmeta u kojem će donijeti školski pribor u školu, što u konačnici rezultira s puno zabave na nastavi!