Ljetni upisni rok završen je službenom dostavom upisnica školama, čime su učenici i formalno postali srednjoškolci. Dok oko osam tisuća praznih mjesta čeka jesenski rok, Srednja.hr donosi popis srednjih škola koje su upisali učenici s najviše bodova u našoj okolici.

Škole s prijamnim ispitom:

1. I. gimnazija – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 87,72
2. XV. gimnazija – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 86,71 3.
3. Gimnazije Lucijana Vranjanina – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 86,54
4. Gimnazija Tituša Brezovačkog – opća gimnazija – prosječan broj bodova 86,24
5. I. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 85,92
6. X. gimnazija Ivan Supek – prirodoslovno-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 85,58
7. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga – prirodoslovna gimnazija – prosječan broj bodova 85,30
8. Gimnazija Lucijana Vranjanina – opća gimnazija – prosječan broj bodova 84,99
9. Prirodoslovna škola Vladimira Preloga – prirodoslovna gimnazija uz predmete na stranom jeziku – prosječan broj bodova 84,98
10. V. gimnazija – prirodoslovna-matematička gimnazija – prosječan broj bodova 84,05

Škole bez prijamnog ispita:

1. X. gimnazija Ivan Supek – opća gimnazija uz skupinu predmeta na stranom jeziku – prosječan broj bodova 79,54
2. X. gimnazija Ivan Supek – opća gimnazija – prosječan broj bodova 79,04
3. II. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 79,02
4. IV. gimnazija – dvojezični program jezične gimnazije na engleskom jeziku – prosječan broj bodova 78,76
5. Gornjogradska gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 78,22
6. XVI. gimnazija – dvojezični program jezične gimnazije na engleskom jeziku – prosječan broj bodova 78,22
7. III. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 78,12
8. XI. gimnazija – opća gimnazija – prosječan broj bodova 77,69
9. Tehnička škola Ruđera Boškovića – tehničar za mehatroniku – prosječan broj bodova 77,65
10. Zdravstveno učilište – farmaceutski tehničar – prosječan broj bodova 77,27

Za one koji još nisu osigurali svoje mjesto, slijedi jesenski rok.

Europska unija službeno ulazi u novu eru regulacije umjetne inteligencije, piše Index.hr. Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), donesen prošle godine, danas je i formalno stupio na snagu u dijelu koji se odnosi na modele opće namjene poput ChatGPT-a i Geminija. Njegova svrha? Povećati transparentnost i sigurnost, zaštititi autorska prava te osigurati odgovornost onih koji razvijaju moćne AI sustave.

Prema novim pravilima, svi programeri koji razvijaju AI sustave opće namjene, dakle one koji generiraju tekst, analiziraju jezik ili pišu kod, moraju javno otkriti kako njihovi modeli funkcioniraju i na čemu su trenirani. Za naprednije modele, koji potencijalno mogu predstavljati rizik za društvo, uvode se dodatne obveze, uključujući detaljna izvješća o sigurnosnim mjerama. Zakon jasno zahtijeva da developeri prijave izvore podataka korištenih u obuci, osobito ako su se služili automatiziranim prikupljanjem sadržaja s web stranica. Također su dužni objasniti kako štite intelektualno vlasništvo i omogućiti komunikaciju s vlasnicima autorskih prava.

Unatoč novom okviru, nisu svi zadovoljni. Udruge koje štite interese autora i izdavača, poput njemačke inicijative Urheberrecht, kritiziraju zakon jer ne ide dovoljno daleko. Smatraju da bez obveze imenovanja konkretnih skupova podataka ili domena, transparentnost ostaje polovična.

U praksi, to znači da i dalje nije jasno koristi li AI sadržaje zaštićene autorskim pravima, poput članaka, pjesama ili fotografija, bez dopuštenja, što mnogi smatraju sivom zonom.

Europski ured za umjetnu inteligenciju, koji će nadzirati provedbu zakona, s nadzorom novih modela kreće u kolovozu 2026., a onih objavljenih ranije, godinu dana kasnije. No kad jednom sve krene, kazne neće biti simbolične: prekršaji mogu koštati do 15 milijuna eura ili 3 posto globalne godišnje prodaje, ovisno što je više. Kako bi olakšala prilagodbu, Europska komisija objavila je dobrovoljne smjernice i kodeks ponašanja. Google, tvorac AI modela Gemini, već je izrazio namjeru da potpiše kodeks, iako je upozorio da bi zakon mogao ograničiti inovaciju.

Europska komisija najavila je da će pokrenuti novu sveobuhvatnu studiju o ukidanju sezonskog pomicanja sata, piše N1. Ova odluka dolazi na inicijativu Poljske i nekoliko drugih država članica Europske unije koje žele ponovno razmotriti staru, ali nikad razriješenu dilemu. Ostati trajno na ljetnom ili zimskom računanju vremena? Prvi rezultati analize očekuju se najranije 2026. godine, a ovaj potez označava povratak rasprave koja je bila zamrznuta još od 2019.

Europski parlament je još prije šest godina usvojio prijedlog za ukidanje dvostruke promjene sata, no ta odluka nikada nije zaživjela. Glavni razlog je bio nedostatak konsenzusa među državama članicama oko toga koje vrijeme bi trebalo postati trajno.

U odgovoru na zastupničko pitanje, povjerenik Apostolos Tzitzikostas istaknuo je kako Europska komisija trenutno surađuje s predsjedništvima Vijeća i državama članicama kako bi se procijenili daljnji koraci. Najavio je da će nova studija rasvijetliti posljedice mogućeg ukidanja pomicanja sata i omogućiti informiranu odluku.

Proces je potaknut tijekom poljskog predsjedanja Vijećem EU-a, a dodatni pritisak dolazi i od pojedinih članica koje žele konačno zatvoriti ovo višegodišnje pitanje.

Iako nova analiza ne znači i skoru promjenu, ona označava važan institucionalni korak prema mogućem ukidanju pomicanja sata. Za sada ostaje neizvjesno hoće li i kada doći do dogovora među članicama, no jedno je sigurno, pitanje sata ponovno je aktualno. Građani EU-a, među kojima su mnogi i dalje skeptični prema dvostrukom godišnjem podešavanju kazaljki, sada mogu barem računati na to da će se o njihovom vremenu ponovno ozbiljno razgovarati.

Kolovoz nam kuca na vrata, a vikend pred nama donosi pravo bogatstvo događanja diljem Turopolja, Banovine, Zagrebačke županije i metropole. Bez obzira jeste li zaljubljenik u kazalište, ljubitelj starih narodnih običaja, roditelj u potrazi za kvalitetnim sadržajem za djecu, ili netko tko se želi samo dobro proveseliti, ovog vikenda imate itekako što birati. Donosimo pregled najzanimljivijih događanja od petka do nedjelje.

Velika Gorica – “Ne damo igralište”

Subota ujutro u Velikoj Gorici rezervirana je za najmlađe i njihove roditelje. U sklopu programa Ljeto u mreži, Kino Gorica donosi emotivnu i inspirativnu dječju avanturu “Ne damo igralište”. Film tematizira borbu djece za svoj prostor igre, ali i važnost glasa mladih u društvu koje ih često ne čuje. Projekcija počinje u 11 sati, a ulaz je slobodan, što ga čini savršenim izborom za obiteljski početak vikenda.

Vukovina – “Vidim, čujem i mirišem ljeto”

Ako ste više za večernji izlazak, Vukovina nudi manifestaciju “Vidim, čujem i mirišem ljeto”, Posjetitelji će imati priliku sudjelovati u likovnim i kreativnim radionicama, gledati kazališne predstave i uživati u animiranom klasiku “Čudesna šuma”. Djeca će se smijati uz predstavu “Klinček turopoljski”, odrasli će uživati u “Više sreće drugi put”, a svi zajedno mogu razgledati unikatne lutke, provozati se u zaprezi i zaplesati uz DJ Dariusa. Sve to besplatno i otvoreno za sve generacije.

Jastrebarsko – Olimpijada starih igara

U Volavju, selu kraj Jastrebarskog, vrijeme kao da stane svake godine kada se održi olimpijada starih pučko pastirskih igara u organizaciji udruge Zelena livada Volavje. U subotu od 16 sati, natjecatelji će se okušati u zaboravljenim, ali urnebesno zabavnim disciplinama poput koznja, prasićkanja, hodanja na štulama, gađanja praćkom i penjanju po štriku. Prijave se vrše na licu mjesta, a sve što vam treba je dobra volja i malo natjecateljskog duha.

Lekenik – Koncert + Cersko Posvetilo

Povodom 30. obljetnice VRO Oluja, Općina Lekenik organizira koncert Miroslava Škore u Letovaniću, u subotu 2. kolovoza na obali rijeke Kupe.

A već u nedjelju, 3. kolovoza, u obližnjem Cerju Letovanićkom održava se Cersko Posvetilo, svečani dan ispunjen folklornim nastupima, svetom misom, vožnjom kočijama, i zabavom uz duo Darko i Igor. Program kreće od 11 sati, a posjetitelji će imati priliku uživati u nastupima KUD-a Preslica, HKUD-a Poculica i vokalne grupe ZD Sv. Josip.

Zagreb – Ples pod zvijezdama

Ako ste vikend odlučili provesti u metropoli, “Plesnjak na Zrinjevcu” prava je adresa. U srcu grada, pod sjenom stabala i oko glazbenog paviljona, svakog petka i subote u kolovozu odvija se plesni spektakl. U subotu 2. kolovoza, sve počinje plesnom radionicom Cha Cha Cha u 18 sati, dok u 20 sati nastupa bend Louise.

Ovaj retro-glam događaj podsjetit će starije na mladost, a mlađima pružiti priliku da nauče pokoji klasični plesni korak. Idealna prilika za za spoj, izlazak s prijateljima ili čak samostalni dolazak uz nadu da će vas netko pozvati na ples.

Petrinja – “Tinderella”

Za kraj vikenda, odlazak u kazalište! U nedjelju 3. kolovoza, u velikoj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji, stiže kazališna predstava “Tinderella”, moderna bajka za odrasle u kojoj se partneri mijenjaju brže od swipea na aplikaciji. Komedija u izvedbi Malog Teatra i Kazališta KNAP, u kojoj nastupaju Marija Kolb i Sven Jakir, osvajala je publiku diljem Hrvatske, a sada dolazi i pred petrinjsko gledalište. Početak je u 20 sati, a ulaznice stoje 10 eura. Ako volite britak humor, suvremene ljubavne teme i kazališnu transformaciju, ovo je predstava za vas.

Ovaj vikend stvarno ima ponešto za svakoga, bilo da volite filmove, kazalište, ples, tradiciju ili jednostavno dobro druženje na otvorenom. Iskoristite priliku i provedite vikend drugačije. Ponesite osmijeh, povedite društvo i doživite nešto novo, tu, blizu vas.

U Hrvatskoj je tijekom 2024. godine sklopljeno 17.206 brakova, stotinu manje nego godinu ranije, dok je istovremeno broj razvoda porastao na 4.961, što je čak 554 više nego u 2023. godini, piše Župan.hr. Unatoč blagom porastu sklopljenih brakova u Zagrebačkoj županiji, gdje ih je bilo 1 % više, broj razvoda također je u padu za oko 4 %. No, i dalje gotovo svaki četvrti brak u ovoj županiji završi razvodom.

Podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju da trend opadanja broja brakova i rasta broja razvoda nije zaobišao ni 2024. godinu. Stopa sklopljenih brakova i dalje iznosi 4,5 na 1.000 stanovnika, dok je stopa razvoda narasla s prošlogodišnjih 1,1 na 1,3, što znači da se u Hrvatskoj danas raspadne svaki treći brak.

U kontekstu broja stanovnika, Zagrebačka županija bilježi 4,8 sklopljenih brakova na 1.000 stanovnika, čime se smjestila među županijama s relativno visokom stopom sklapanja brakova. Ipak, udio razvedenih u odnosu na broj sklopljenih brakova iznosi 25,5 %. Dakle, svaki četvrti par ne izdrži do “dok nas smrt ne rastavi”.

Kada se pogleda broj brakova, porast ih je zabilježen u osam županija, najviše u Šibensko-kninskoj (11 % više), Sisačko-moslavačkoj (9,5 %) i Koprivničko-križevačkoj (9 %). Zagrebačka županija stoji umjereno, s porastom od 1 %, dok je broj razvoda u padu za oko 4 %, što ju stavlja među rijetke županije koje bilježe pozitivan balans.  U većini županija razvodom završava svaki treći brak. Posebno loše stoje Primorsko-goranska županija s udjelom od 18,4 %, Krapinsko-zagorska s 22 %, te već spomenuta Vukovarsko-srijemska s visokih 25,5 %, isto kao i Zagrebačka.

Pozitivne vijesti stižu iz Istre, gdje je zabilježen pad broja rastava za čak 43 %, najmanji udio rastavljenih u zemlji. Ondje se, zanimljivo, raspada tek svaki dvanaesti brak (8,5 %). S druge strane, alarmantne brojke dolaze iz Dubrovačko-neretvanske županije, gdje je broj razvoda porastao za nevjerojatnih 135 %.

Podaci za 2024. godinu pokazuju da se u Hrvatskoj sklapa nešto manje brakova nego lani, dok se broj razvoda povećao. U Zagrebačkoj županiji zabilježen je blagi porast broja brakova i smanjenje broja rastava, ali u mnogim drugim dijelovima zemlje razvod postaje sve češći.