Aktualni župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić objavio je u ponedjeljak svoju kandidaturu za mjesto župana. Nakon 20 godina na toj funkciji, Kožić je najavio kako kreće u borbu za još jedan mandat, a ovoga puta potporu birača će tražiti zajedno s HDZ-om. Naime, Stjepan Kožić zajednički je kandidat za župana te nositelj liste stranke Stjepan Kožić – Nezavisna lista za Skupštinu Zagrebačke županije. Nositelj liste HDZ-a za Skupštinu Zagrebačke županije je Željko Turk. Kandidati za zamjenike župana dolaze iz redova HDZ-a, a oni su aktualni zamjenik gradonačelnika Velike Gorice Ervin Kolarec i predsjednik GO HDZ-a Vrbovec Damir Tomljenović, koji je od 2008. do 2017. već bio zamjenik župana.
15.3.2021. Velika Gorica – Stjepan Kožić najavio kandidaturu za župana Zagrebačke županije. Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr
– HDZ daje potporu županu jer nam je aktualni razvoj Zagrebačke županije dovoljan razlog da kažemo da ono što je dobro ne mijenjamo, nego da nekom novom zajedničkom sinergijom idemo i korak dalje. U puno temeljnih projekata se dotičemo aktualni župan, njegov tim i mi, a spomenut ću ih samo tri. Razvoj i ulaganje u gospodarstvo, nova radna mjesta i poduzetničke zone temelj su razvoja svakog kraja. Razvoj infrastrukture, napose od komunalne do odvodnje, su nešto što vas čini dijelom Europe. Na kraju tu je i ulaganje u školstvo, obrazovanje i mlade – kazao je predsjednik županijskog odbora HDZ-a i nositelj liste HDZ-a za Skupštinu Zagrebačke županije Željko Turk.
– Šesti put izlazim pred žitelji Zagrebačke županije, ne s brzim rješenjima i obećanjima, već realizacijom projekata i vizijom razvoja ove prelijepe županije. U ovom mandatu smo ušli u skupinu najrazvijenijih županija u Republici Hrvatskoj. U političkoj areni čovjek doživi razne udarce. Kad bih obrazlagao samo one koje primam u posljednjih godinu dana od svojih donedavnih političkih suradnika, moje izlaganje bi trajalo predugo. Ono što je sigurno, ja od prvog dana radim isključivo u interesu svih stanovnika Zagrebačke županije – kazao je Stjepan Kožić te komentirao ideju koju je predložio SDP-ov kandidat za župana Mihael Zmajlović da se sjedište Županije preseli u Veliku Goricu.
– Županija već odavo nije samo u Zagrebu, već u svakom našem gradu, ima ispostave županijskih odjela i većina naših djelatnika radi upravo po našim gradovima i općinama, a naši žitelji svaki zahtjev mogu predati u svakom gradu. Na sadašnjoj adresi smo najbliže svim stanovnicima Zagrebačke županije i to je bio pravedan izbor prema svima. Moramo imati na umu da smo po obliku jedinstvena županija i da od istoka do zapada imamo preko 100 kilometara – objasnio je Kožiće te dodao kako će, ako bude potrebe, o tome na referendumu odlučiti sami stanovnici.
15.3.2021. Velika Gorica – Stjepan Kožić najavio kandidaturu za župana Zagrebačke županije. Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr
– Poznajem svaki djelić županije, a građani dobro poznaju mene. Županija poželjna za život, rad i obrazovanje vizija je koju sam usješno gradio kroz sve ove godine i veselim se novoj prilici da je nastavimo graditi na dobrobit svih žitelja Zagrebačke županije. Zbog svega učinjenog, vjerujem u podršku naših žitelja – zaključio je Stjepan Kožić.
15.3.2021. Velika Gorica – Stjepan Kožić najavio kandidaturu za župana Zagrebačke županije. Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr
15.3.2021. Velika Gorica – Stjepan Kožić najavio kandidaturu za župana Zagrebačke županije. Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr
15.3.2021. Velika Gorica – Stjepan Kožić najavio kandidaturu za župana Zagrebačke županije. Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.
Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.
Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.
Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.
Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.
Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.
Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.
Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.
Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.
Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Predavanje je održala dr. Zrinka Mach, doktorica znanosti, predsjednica Hrvatskog društva za kronične bolesti (HDKB). Doktorica Mach je naglasila, između ostalog, da simptomi šećerne bolesti nisu vidljivi dok indeks šećera ne bude viši od deset. Zato diabetes i zovu ”tihim ubojicom”, a u suvremenom dobu ljudi se ponašaju upravo onako kako je tu bolest teško izbjeći. Ne poklanja se dovoljno pozornosti prevenciji, zdravim životnim navikama, tjelesnoj aktivnosti. Zato i ne čudi podatak da je 65% populacije u Hrvatskoj pretilo, a da se samo 20% posvećuje tjelesnoj aktivnosti.
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
VG Dijabetičar predstavljali su predsjednica Marica Varjačić, Mira Rakarić i Darko Salopek.
Velika Mlaka, 14.11.2025. Svjetski dan ećerne bolesti – predavanje dr. Zrinke Mach. Foto: David Jolić/cityportal.hr
Svjetski dan šećerne bolesti (engl. World Diabetes Day) obilježava se svake godine 14. studenoga , na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine. Tema razdoblja 2024.-2025. je ”Šećerna bolest i dobrobit”, a ovogodišnji naglasak stavljen je na šećernu bolest na radnom mjestu.
Diljem svijeta sedam od deset odraslih osoba koje žive sa šećernom bolesti, odnosno oko 412 milijuna ljudi , nalazi se u radnoj dobi. Za mnoge zaposlenike dijabetes predstavlja svakodnevnu stvarnost, no na radnom mjestu on često postaje izvor stresa, stigme i nesigurnosti. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo).
Zbog radova na vodoopskrbnom sustavu, u sklopu zamjene cjevovoda, sutra u subotu 15. studenoga, dio Velike Gorice ostat će bez vode. Obustava je najavljena od 8 do 12 sati.
Vode neće biti u Ulici Matice Hrvatske, na dionici od rotora na raskrižju sa Slavka Kolara do raskrižja s Kurilovečkom ulicom.
Iz VG Vodoopskrbe poručuju da će se, u slučaju lošeg vremena, radovi i obustava vode prebaciti na sljedeći dan.
VG Čistoća pokrenula je kampanju za pravilno odvajanje otpada nakon što je analiza nekoliko spremnika miješanog komunalnog otpada pokazala da se čak 62 % odloženog materijala moglo reciklirati. Kontrola je provedena kako bi se utvrdilo koliko se građani pridržavaju pravila odvajanja i kakav je stvarni sastav otpada u spremnicima.
Prema rezultatima analize, 38 % sadržaja čini otpad koji se ne može reciklirati i spada isključivo u miješani komunalni otpad. No većina pronađenog otpada , točnije 62 %, zapravo pripada kategorijama koje bi se trebale odlagati u posebne spremnike. Najviše je evidentirano biootpada, ali i značajne količine plastike, papira te tekstila.
“Cilj je osvijestiti kako pravilno odvajanje otpada smanjuje ukupne troškove odvoza, doprinosi čišćem okolišu i produljuje vijek trajanja odlagališta”, poručuju iz VG Čistoće.
Kontrola svih obuhvaćenih linija još je u tijeku, a rezultati će biti objavljeni do kraja studenoga. “Krenuli smo s kampanjom, a vaš doprinos je ključan”, zaključuju.