Od 1. siječnja učenici za svoj rad dobivaju 50 centi više po satu, a taj je pomak, čini se, mnoge motivirao da dio zimskih praznika provedu na poslu. Učenički servisi potvrđuju da raste interes mladih za rad, ali i da poslodavci sve češće traže upravo učenike, ponajviše za trgovinu i ugostiteljstvo, piše Srednja.hr. Minimalna učenička i studentska satnica do kraja prošle godine iznosila je 6,06 eura, a sada je povećana na 6,56 eura. Iako se radi o naizgled skromnom iznosu, u praksi se pokazuje da svako povećanje donosi i vidljiv pomak u interesu učenika.

Učenički servis Tehničke škole Zagreb za prosinac je izdao 552 ugovora, dok je za siječanj evidentirano 526 ugovora, što je oko 5 % više nego tijekom zimskih praznika prošle godine.

Blagi rast interesa primjećuju i u Učeničkom servisu Privatne gimnazije i ekonomske škole Katarina Zrinski, no ondje ga ne povezuju izravno s povećanjem satnice. Napominju kako se broj ugovora nakon pandemije Covida-19 zadržava na sličnoj razini. Za ove zimske praznike izdali su oko 70 učeničkih ugovora, ponajviše za poslove u trgovinama, skladištima i punjenju polica.

Sličnu sliku daju i brojke iz Varaždina. Iz Učeničkog servisa Elektrostrojarske škole u Varaždinu navode da takav trend prate već godinama. Do ovog ponedjeljka izdali su 52 ugovora za prosinac te 44 za siječanj.

Iako zimski praznici još uvijek ne mogu konkurirati ljetnima po broju odrađenih sati, podaci s terena jasno pokazuju da sve više učenika koristi priliku da tijekom slobodnih dana dodatno napuni svoju kasicu.

Iako su posljednje jeseni i zime neuobičajeno tople, zakonska obveza zimske opreme ostaje nepromijenjena. Kako ističe HAK, vremenski uvjeti nemaju nikakav utjecaj na pravila, ako se nalazite na zimskoj dionici javne ceste u propisanom razdoblju, zimska oprema mora biti u vozilu jer u suprotnom riskiraju novčane kazne. Za vozače osobnih automobila kazna iznosi 130 eura, dok su iznosi za pravne osobe i obrtnike znatno viši, od 660 do čak 1.990 eura.

Policija može izreći kaznu i tijekom rutinske kontrole, ali i nakon prometne nesreće, čak i ako vozač nije odgovoran za sudar. Iz HAK-a podsjeća na sudsku praksu u kojoj su vozači oslobođeni krivnje za prometnu nesreću, ali su ipak kažnjeni jer nisu imali zimske gume niti lance u vozilu, iako je temperatura bila visoka, a na cesti nije bilo snijega ni leda. Sudovi su u takvim slučajevima zauzeli jasan stav, a to je da propis vrijedi neovisno o vremenskim uvjetima.

Zato uvijek, prije svakog sjedanja u automobil, važno je pratiti propise, a ne vlastiti osjećaj.

Ako planirate kupnju novog mobitela ili računala u 2026. godini, mogli biste se neugodno iznenaditi na blagajni. Cijene uređaja koje svakodnevno koristimo mogle bi snažno porasti zbog naglog i velikog poskupljenja RAM memorije, jedne od ključnih komponenti moderne elektronike. Razlog, kada, kako i kome će to najviše pogoditi, kako piše Poslovni.hr, već se jasno nazire na globalnom tržištu.

Radna memorija (RAM), zadužena je za pohranu podataka i koda dok uređaj radi. Bez nje nema glatkog rada pametnih telefona, prijenosnika, stolnih računala, ali ni niza drugih tehnologija. Upravo ta komponenta, koja je godinama bila relativno povoljna, od listopada 2025. više je nego udvostručila cijenu. Glavni krivac je eksplozivan rast podatkovnih centara koji pokreću sustave umjetne inteligencije. I oni, baš kao i potrošačka elektronika, ovise o velikim količinama memorije. Kako potražnja raste brže od proizvodnje, tržište se našlo u neravnoteži, a cijene su krenule prema gore.

Za kupce to znači neugodnu dilemu. Ili će morati posegnuti dublje u džep kako bi zadržali istu razinu performansi, ili će se okrenuti slabijim konfiguracijama. U svakom slučaju, razdoblje jeftinije elektronike, barem zasad, čini se da je iza nas.

Vožnja, otvorena cesta i odjednom, na instrument ploči iskače poruka “Service now”. Što to znači, treba li odmah stati, koliko je sigurno nastaviti put i kada upozorenje može biti znak ozbiljnog problema? Prema savjetima Hrvatskog autokluba, odgovor ovisi o nekoliko ključnih provjera koje vozač treba napraviti prije nego nastavi vožnju.

Kako objašnjava Marin Morava, suradnik za tehničku podršku u HAK-u, servisna poruka sama po sebi ne znači da morate hitno zaustaviti vozilo. No, ignoriranje upozorenja bez ikakve provjere može biti rizično. Prvi korak je osnovna kontrola vozila. Potrebno je provjeriti razinu motornog ulja i ostalih tekućina. Ako niste sigurni kako to učiniti, upute se nalaze u priručniku vozila. Nakon toga, preporučuje se provjeriti servisni plan, bilo u servisnoj knjižici ili na servisnoj kartici u motornom prostoru, kako biste utvrdili kada je obavljen posljednji servis i koliko je kilometara prošlo od tada.

U praksi se često događa da se servisna poruka uključi zbog protoka vremena, a ne kilometraže. Ako je prošlo 365 ili 730 dana od zadnjeg servisa, a vozilo nije puno voženo, postoji velika vjerojatnost da možete bez problema dovršiti put i doći do servisa. No, situacija je drugačija ako je upozorenje vezano uz prijeđene kilometre. Tada je važno provjeriti je li na posljednjem servisu pravilno resetiran servisni interval, koji se kod većine vozila kreće između 15 i 30 tisuća kilometara. Ako resetiranje nije napravljeno, vozilo može prerano javiti potrebu za servisom.

Ipak, Morava upozorava da se poruka ne smije olako zanemariti, čak ni ako se čini da je došla prerano. Kod modernih dizelskih vozila s filtrom krutih čestica, česta aktivna čišćenja tog sustava mogu ubrzati pad kvalitete motornog ulja. Odgađanje odlaska u servis u takvim slučajevima može dovesti do ozbiljnih oštećenja, pa čak i potpunog kvara motora.

Što su Goričani najviše čitali, koje su se knjige najčešće našle u rukama posjetitelja? Odgovor na ta pitanja dala je Gradska knjižnica Velika Gorica. Središnji odjel za odrasle objavio je popis deset najtraženijih knjiga u 2025. godini, temeljen na interesu i posudbama svojih članova.

Na samom vrhu liste našao se roman “Svježa voda za cvijeće” francuske autorice Valérie Perrin, knjiga koja već dulje vrijeme ne silazi s popisa čitanosti. Slijedi “Kućna pomoćnica” Freide McFadden, autorice koja se s čak tri naslova pojavljuje među deset najčitanijih, potvrđujući status jedne od najtraženijih spisateljica među ljubiteljima trilera. Čitatelji su rado posezali i za emotivnim romanima poput “Tisuću poljubaca” Tillie Cole te naslovima Kristine Hannah, čija su se čak dva romana, “Moja Aljaska” i “Njezina bitka”, našla na popisu. Među najčitanijima su i djela Elif Shafak, Stuarta Nevillea te domaćeg autora Drage Hedla s romanom “Matija”.

Cijela lista izgleda ovako:

1. Valérie Perrin – Svježa voda za cvijeće
2. Freida McFadden – Kućna pomoćnica
3. Tillie Cole – Tisuću poljubaca
4. Kristin Hannah – Moja Aljaska
5. Freida McFadden – Tajna kućne pomoćnice
6. Freida McFadden – Kućna pomoćnica te promatra
7. Elif Shafak – I nebom teku rijeke
8. Kristin Hannah – Njezina bitka
9. Drago Hedl – Matija
10. Stuart Neville – Krv poput moje