Vijesti

Šteta od potresa na području Zagrebačke županije gotovo 1,2 milijarde kuna

Najveću štetu na goričkom području pretrpjela je općina Kravarsko (170 milijuna kuna), općina Pokupsko (100 milijuna kuna) te grad Velika Gorica (95 milijuna kuna)

Objavljeno

prije 5 godina

16. veljače 2021.

Objavio/la

Vanja Stanojević

Završena je procjena šteta koju su pretrpjeli sakralni i stambeni objekti, poljoprivredna gospodarstva te javne ustanove na području Zagrebačke županije zbog razornog potresa koji je 29. prosinca prošle godine pogodio područje Petrinje. Rezultate procjene u utorak je u Kravarskom predstavio župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić. Prve procjene šteta na području županije iznose 1.192.433.000 kuna. Najviše je oštećen Zaprešić, a procijenjena je šteta 600 milijuna kuna. Nakon toga slijedi općina Kravarsko sa 170 milijuna, općina Pokupsko sa 100 milijuna kuna te Velika Gorica s 98 milijuna kuna.

16.2.2021. Kravarsko – Konferencija za medije – prva procjena štete od potresa. Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

– Štete su izuzetno visoke. Ukupno je prijavljeno 4.731 šteta, a od toga su 3.833 važeće. Temeljem toga je dosad pregledano 1.836 objekata. Oštećeno je 28 škola kojima je osnivač Županija i štete na njima uglavnom su sanirane. Zagrebačka županija je oformila i Ured za obnovu te dva dodatna tima posebno za područja Kravarskog i Pokupskog kako bi ubrzali procjenu – kazao je Kožić.

16.2.2021. Kravarsko – Konferencija za medije – prva procjena štete od potresa. Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

– 28 velikogoričkih obitelji je već prvoga dana bilo smješteno u hotel jer su im kuće bile neupotrebljive. Njih 90 posto je već vraćeno na svoje parcele gdje smo osigurali montažne objekte sa svom mogućom infrastrukturom kako bi imali život dostojan čovjeka. U potpunosti je oštećena Područna škola u Dubrancu, koja je označena trajno neupotrebljivom, te će ona morati biti uklonjena, kao i župna crkva u istom mjestu. Privremeno su neupotrebljivi sportska dvorana u sklopu Osnovne škole Eugena Kumičića, kao i župna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije i kapela svetoga Vida u Mraclinu – kazao je v.d. gradonačelnika Krešimir Ačkar i podsjetio kako je Grad Velika Gorica svima čiji su objekti dobili žutu i crvenu naljepnicu dao 10 tisuća kuna, dok je svako domaćinstvo kojemu je oštećen dimnjak dobilo 1.000 kuna gradske pomoći.

16.2.2021. Kravarsko – Konferencija za medije – prva procjena štete od potresa. Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

– Važno je naglasiti da je područje općine Kravarsko udaljeno od epicentra 14 do 28 kilometara. To samo govori koliko smo u tom momentu bili ugroženo područje. Na našem području je od 650 domaćinstava oštećeno 500 objekata. Od toga 22 kuće su određena za rušenje. Danas u kontejnerima imamo ljude iz 18 domaćinstava, a 15 obitelji je još smješteno u hotelima u Gorici i po drugim objektima i kućama – rekao je načelnik Općine Kravarsko Vlado Kolarec i dodao kako su zahvaljujući pomoći Zagrebačke županije i Vlade RH u prvim danima nakon potresa uspjeli sanirati dio štete, a više od 100 ljudi saniralo je krovove kako bi ljudi mogli ostati u svojim kućama te ukupno izgrađeno kilometar dimnjaka.

No, osim oštećenja na objektima, potres je na ovom području prouzročio i klizišta, zbog čega će Općina Kravarsko morati izraditi 28 elaborata geomehanike kako bi utvrdili opasnost za kuće. Radi se i na sanaciji vodovoda u Gornjem Hruševcu te popravku cesta.

– Toga dana je zaista bilo puno ljudi koji su istrčali na dvorišta i cestu, nisu znali što ih očekuje. U tom trenutku gotovo da smo izgubili glavu. Imali smo oko 600 prijava, a od toga je 50-ak crvenih naljepnica. Međutim, još to nije gotovo, statičari još obilaze naše domove, a još uvijek se javljaju i ljudi koji traže privremeni smještaj u kontejnere – zaključio je načelnik Općine Pokupsko Božidar Škrinjarić i zahvalio svima koji su im u tim teškim trenucima priskočili u pomoć.

16.2.2021. Kravarsko – Konferencija za medije – prva procjena štete od potresa. Foto: Sanjin Vrbanus/Cityportal.hr

Vijesti

Objavljeni novi podaci: Sve manje Hrvata se smatra siromašnima

Iako je Hrvatska i dalje iznad prosjeka Europske unije, udio građana koji se subjektivno smatraju siromašnima pao je na najnižu razinu dosad.

Objavljeno

prije 7 sati

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Foto: pexels.com

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj se 19,8 % građana u 2024. godini subjektivno smatra siromašnima, što je manje nego prethodnih godina, ali i dalje iznad prosjeka Europske unije. Objavljeni podaci pokazuju kako se situacija mijenja sporije nego u nekim drugim članicama, no trend je posljednjih deset godina jasan.

Usporedba s 2015. godinom otkriva drastičan pomak, piše N1. Naime, tada je više od polovice stanovnika, čak 54,4 %, izjavilo da se osjeća siromašno. Od tada taj udio kontinuirano pada, a 2024. je zabilježena najniža razina dosad.

Među državama Europske unije najveći udio građana koji se osjećaju siromašnima bilježi Grčka, čak 66,8 %. Slijede Bugarska s 37,4 % te Slovačka s 28,7 %. Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Nizozemska i Njemačka, u kojima tek 7,3 % stanovnika sebe smatra siromašnima.

Uz subjektivnu percepciju, objavljeni su i pragovi rizika od siromaštva za 2024. godinu. Za jednočlano kućanstvo iznosili su 7.407 eura godišnje, dok je prag za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina postavljen na 15.554 eura.

Nastavite čitati

Moja županija

Zagrebačka županija rekorder u ulaganjima u javni prijevoz, evo o kojim se brojkama radi

Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Objavljeno

prije 12 sati

15. studenoga 2025.

Objavio/la

Franjo Kompes

Zagrebačka županija izdvojila je najviše sredstava u Hrvatskoj za sufinanciranje javnog prijevoza u 2024. godini, a uz to bilježi i jedan od najvećih godišnjih porasta ulaganja. Prema analizi konsolidiranih proračunskih izvješća, Županija je za prijevoz izdvojila nešto više od 5 % proračuna te gotovo 38,5 eura po stanovniku, što je svrstava u sam vrh po ulaganjima.

Prema izvještaju portala Župan.hr, ulaganja se ponajprije odnose na mjere koje olakšavaju prijevoz učenika, studenata, umirovljenika i ostalih putnika. Sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca provodi se u suradnji s državom, koja i dalje pokriva 75 % cijene međumjesnih karata za učenike koji putuju više od pet kilometara. Osim toga, Županija već godinama sudjeluje u modelima subvencija koji se provode zajedno s gradovima i općinama na njezinom području.

Zagrebačka županija dio je i razgovora o uvođenju integriranog prijevoza na širem zagrebačkom području, u suradnji s Gradom Zagrebom i Krapinsko-zagorskom županijom. Plan predviđa jedinstvenu tarifnu uniju te usklađivanje voznih redova ZET-a, HŽ-a i privatnih prijevoznika, što bi građanima omogućilo jednostavnije i brže kombiniranje različitih vrsta prijevoza.

Ulaganja koja su vidljiva u ovogodišnjem proračunu prate i nacionalni trend jačanja javnog prijevoza. Čak 16 županija povećalo je sredstva za ovu namjenu, a devet ih izdvaja više od 2 % proračuna.

Ovakav porast izdvajanja prati i niz državnih i lokalnih inicijativa, uključujući i pilot-projekte poput besplatnog prijevoza vlakom za učenike, studente i umirovljenike, koji se nastavlja do kraja 2025. godine. Županija sudjeluje i u širenju mreže javnog prijevoza koja uključuje suradnju s privatnim i državnim prijevoznicima te sve veću usmjerenost na usklađivanje linija između županija.

Nastavite čitati

Vijesti

FOTO Predavanjem u Velikoj Mlaki obilježen Svjetski dan šećerne bolesti 2025.

Objavljeno

prije 14 sati

15. studenoga 2025.

Objavio/la

David Jolić

Svjetski dan šećerne bolesti 2025. obilježen je u Velikoj Mlaki edukativnim i zanimljivim predavanjem koje je organiziralo Društvo žena Velika Mlaka (predsjednica Ivana Andrić Penava) u suorganizaciji s Udrugom VG Dijabetičar Velika Gorica.