Povežite se s nama

Vijesti

Stanari zgrade u Kolarevoj: Odašiljač je na našoj zgradi, a mi od njega dobivamo najmanje prihoda

Odgovornim smatraju GSG koji im je ‘ispod radara’ smanjio sredstva

Objavljeno

na

Stanari zgrade u Ulici Slavka Kolara 21 osjećaju se prevarenima. Tvrde kako su u posljednjih tri godine izgubili više od 100 tisuća kuna prihoda na koje imaju pravo jer su još 1998. s Hrvatskim telekomomom sklopili ugovor o postavljanju odašiljača na svoju zgradu te opreme u prostorije unutar zgrade. Naime, priča sad već bivši predstavnik stanara Nenad Pantović, svake godine na ime ugovora o najmu prostora dobivali su oko 40 tisuća kuna, a onda im je GSG Velika Gorica ‘ispod radara’ dao da potpišu novi dokument kojim su oštećeni. Naime, ulaz broj 21 dio je stambene zgrade u Kolarevoj, od broja 19 do 27, no još 1997., prilikom ustroja suvlasnici su se dogovorili kako će svaki od pet ulaza biti zgrada za sebe.  I tako je prihod od odašiljača išao isključivo na račun ulaza broj 21. Priča se komplicira s početkom energetske obnove.

7.4.2021. Velika Gorica – Stanari zgrade u Ulici Slavka Kolara 21 osjećaju se prevarenima zbog umanjenja prihoda od odašiljača. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

– GSG nas je krajem 2017., kada smo kretali u energetsku obnovu, uvjeravao da bi bilo dobro da ne nastupaju svi predstavnici, nego da bude jedan predstavnik stanara za stambenu zgradu od 19 do 27. To sam bio ja, iako nisam htio. Kad je 2018. završila obnova, 39 tisuća kuna od odašiljača HT-a GSG je skinuo sa stanja računa ulaza 21 i podijelio novac svim ulazima, ovisno o kvadratima. Tako je moj ulaz na kojem se nalazi sva skalametrija dobio 6.500 kuna, a svi ostali su dobili više, vjerojatno iz ‘ekskluzive’ da mogu sa svojih terasa gledati u odašiljač – objasnio je Pantović i dodao kako je ulaz 23 takvom preraspodjelom dobio 12 tisuća kuna mjesečno jer je najveći.

Novi obračun prihoda od HT-a postao je moguć jer je Nenad Pantović, kao predstavnih stanara u energetskoj obnovi, potpisao dokument o planu održavanja svih pet ulaza u narednih 12 godina, odnosno dok otplaćuju kredit za obnovu. Tim dokumentom prihod je podijeljen među ulazima ovisno o kvadratima kojima raspolažu.

– Ja jesam to potpisao, ali mi o tome nismo razgovarali. Oni su to meni ispod radara pustili i u žaru borbe sam ja tu na koljenima potpisao plan održavanja. Međutim, ja sam kasnije vidio da su oni dodali jednu stavku izvanredni prihodi. U svim planovima održavanjima od ranije je pisalo prihod od HT telekomunikacije, sada je pisalo samo izvanredni prihod. Ja sam samo taksativno pogledao i potpisao jer nam se žurilo i jer su se ljudi počeli žaliti – objasnio je Pantović i dodao kako smatra da se suvlasnike na broju 21 trebalo pitati o preraspodjeli, kao što ih se pitalo i jesu li za postavljanje odašiljača na zgradu. Ipak je to, kaže Pantović, njihov prihod.

7.4.2021. Velika Gorica – Stanari zgrade u Ulici Slavka Kolara 21 osjećaju se prevarenima zbog umanjenja prihoda od odašiljača. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Na kraju, Nenad Pantović ističe kako je i on želio podijeliti prihod s ostalim ulazima, ali ne po kvadratima jer to smatra nepravednim. Mišljanja je kako bi ulaz 21 rebao dobiti 50 posto sredstava, dok bi se ostalih 50 posto trebalo ravnomjerno raspodjeliti na svih pet ulaza. Budući da to nije uspio postići, a nakon bezuspješnih pokušaja da dobije odgovore od GSG-a, Pantović je 1. ožujka dao ostavku na mjesto predstavnika stanara te ulaz broj 21 sada nema svog predstavnika.

7.4.2021. Velika Gorica – Stanari zgrade u Ulici Slavka Kolara 21 osjećaju se prevarenima zbog umanjenja prihoda od odašiljača. Foto: Vanja Stanojević/Cityportal.hr

Iako više nije predstavnik stanara, i dalje želi riješiti problem, pa je krenuo tražiti pomoć izvana. Na inicijativu MOST-a odlučio je i istupiti u javnost. Naglasio je, pri tome, kako on sam nije član niti jedne političke stranke.

– Zahvaljujući ljudima poput vas suvlasnici imaju šanse othrvati se samovolji GSG-a. Ostali ste bez vaših 100 tisuća kuna bez ikakave pisane odluke, bez ispravnih zapisnika, sastanaka, a da ne govorimo o svemu ostalom što dodatno opterećuje poslovanje GSG-a. Zauzet ću se u mandatu gradonačelnika i ispraviti iskrivljeno postupanje GSG-a i štetu koju su njegove uprave nanijele poslovanju i GSG-a i Grada, pa i građanima. GSG je javna gradska tvrtka koja služi nama i mora početi tako postupati – kazao je MOST-ov kandidat za gradonačelnika Ivan Bekvac.

HOTNEWS

Započinje nova utrka za najbolji hrvatski OPG: prijave otvorene

Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Aleksander Dumała/Pexels

Do 15. lipnja traju prijave za 13. izdanje izbora najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva „Zlata vrijedan”, projekta koji već više od desetljeća ističe najuspješnije domaće poljoprivrednike.

Natječaj zajednički provode Večernji list, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Hrvatska radiotelevizija s naglaskom na promociju poljoprivredne proizvodnje i prepoznavanje gospodarstava koja donose inovacije i razvoj ruralnih područja.

Sustav izbora temelji se na županijskoj zastupljenosti. U finale ulazi 21 OPG, po jedan iz svake županije i Grada Zagreba. Iz tog kruga stručni žiri potom bira tri najbolja gospodarstva, koja osvajaju i novčane nagrade. Uz glavnu konkurenciju, projekt uključuje i posebnu kategoriju za mlade poljoprivrednike. Ondje se iz troje kandidata bira najbolja mlada nada u poljoprivredi, koja također dobiva financijsku nagradu.

Dodatni element izbora čini glasovanje publike. Čitatelji Večernji list svojim glasovima odlučuju o jednom od dobitnika posebne nagrade.

Organizatori pozivaju sve nositelje OPG-ova koji žele javno predstaviti svoje gospodarstvo i rad na selu da se prijave u natječaj i ispune obrazac. Prijave su otvorene do 15. lipnja.

Nastavite čitati

Vijesti

Mama Marina otkriva kako izgleda život s osmero djece? “Peremo tri veš mašine dnevno, a u kući je uvijek kreativan nered”

Kila špageta, dvije kile mesa i tri veš mašine dnevno.

Objavljeno

na

Objavio/la

Razgovarali: Gianna Kotroman i Matko Mihaljević

Majčin dan danas će mnogi obilježiti ručkom, buketom cvijeća ili kratkim posjetom mami. Tim povodom, naši Gianna i Matko ugostili su Marinu Hrkač, majku osmero djece, pet djevojčica i tri dječaka, a raspon godina u obitelji ide od 11 mjeseci do gotovo 18 godina.

“Ljudi nas često prebrojavaju kad nas vide”, počinje kroz smijeh, svjesna da prizor velike obitelji i dalje izaziva znatiželju gdje god se pojave.

Najstariji su dječaci, najmlađa je djevojčica, a u kući trenutno ima pet školaraca i jednu buduću školarku. Iako brojka zvuči kao logistički izazov, Marina kaže da su se uhodali i da djeca puno toga rješavaju međusobno, posebno kad je riječ o školi.

Po struci je magistrica farmacije. Radila je, no nakon što su djeca počela dolaziti, ona i suprug donijeli su odluku da ostane kod kuće.

“Evo 18 godina sam na porodiljnom, ali radno vrijeme mi je 0-24”, kaže Marina.

Prvo dijete rodila je s 26 godina, a osmo s 42. Sve porode imala je prirodnim putem, a priznaje da strah nikad ne nestaje potpuno, ali da svaki put postane lakše.

Iako bi mnogi pomislili da je s osmero djece nemoguće “izdržati dan”, Marina ima zanimljivu teoriju, ponekad je s jednim djetetom teže nego s osmero.

“Kad je jedno, onda je sav fokus na jedno dijete i ono na mene. Kad ih je dvoje, već imaju neku svoju interakciju. A kad ih je više, stalno se netko ubacuje u ekipu”, objašnjava.

Naravno, to ne znači da je sve jednostavno. Najteže su, kaže, svađe i sukobi, pogotovo kad se u kući istovremeno događa i pubertet i dječje faze.

Dvije do tri veš mašine dnevno i kuhanje “na veliko”

Perilica rublja radi svakodnevno. “Peremo dvije do tri veš mašine dnevno”, kaže Marina.

A kad se kuha, kuha se ozbiljno. U njihovoj kući ručak nije za četiri osobe nego za deset. Za bolonjez ide između kilu i dvije mesa, a špageta cijela kila. Enchilade, koje djeca posebno vole, radi u količini koja bi mnogima bila dovoljna za manje slavlje, 36 komada.

A kad dođe Božić? Marina radi kolače u količinama koje mnogi rade za cijelo susjedstvo, ali kaže da do Štefanja uglavnom više nema ničega.

No, u obitelji Hrkač sve funkcionira jer se posao dijeli. Svako veće dijete ima svoj dan za određene obaveze, nošenje veša, slaganje perilice suđa i slične kućanske poslove.

Kad je Marina bila u rodilištu, suprug je, kaže, uveo pravilo da svaki dan netko mora smisliti što će se kuhati i funkcioniralo je.

Upravo suprugu pripisuje veliku zaslugu za dječju samostalnost. Dok bi ona, priznaje, sve odvozila i svima popuštala, tata je taj koji im daje strukturu.

“Mama zvuči toplije i bliže, ali tata im daje kičmu”, kaže Marina.

Dva auta i zidovi puni crteža

Za prijevoz koriste dva automobila sa sedam sjedala, iako rijetko idu svi zajedno na isto mjesto u isto vrijeme. Djeca imaju aktivnosti, cure idu u glazbenu školu, jedan sin trenira hrvanje, mlađe cure voze na likovne radionice, a put često odrađuju biciklima.

Putovanja su, priznaje, uvijek logistički izazov. Prisjeća se godine kada su imali petero djece i uspjeli ugurati kofere i sjedalice, iako ni danas ne znaju kako. Prošle godine nisu išli na more, ali ove planiraju i već unaprijed razmišljaju kako će sve organizirati.

Žive na katu kuće od oko 130 kvadrata. Starije cure imaju svoju sobu, dječaci svoju s krevetima na kat, a beba je s roditeljima. A kuća? Ona izgleda baš kako biste očekivali u domu s osmero djece.

“Bude dosta pošaranih zidova, često imamo krečenje, ali uvijek brzo svanu novi crteži. To je jedan kreativan nered”, smije se Marina.

Jedna velika obitelj

U svemu im pomaže i šira obitelj. Marina dolazi iz obitelji gdje velike brojke nisu iznimka, brat ima šestero djece, sestra četvero. I krug prijatelja i kumova također je sličan. Majka joj ima ukupno 19 unučadi, no Marina kaže da je stvar često drugačija nego što ljudi zamišljaju.

“Svi se boje kad vide puno djece, misle da su svi mali i skaču okolo, ali nisu svi mali. Generacijski su podijeljeni”, objašnjava.

Marina kaže da je svu djecu dojila, a doji i danas. Djecu doji otprilike do godine i pol. Još kod petog djeteta izračunala je da iza sebe ima šest godina dojenja te je oko pet tisuća puta dijete stavila na prsa, a danas je ta brojka, jasno, još veća.

“Strah ne bi trebao biti zapreka”

Na kraju razgovora, Marina ne pokušava idealizirati majčinstvo. Kaže otvoreno, nijedna obitelj nije savršena.

“Nema savršenih roditelja ni djece. Ja se svaki put bojim poroda, ali svaki put mi bude lakše”, kaže.

Ipak, njezina poruka je da strah ne bi trebao biti razlog da se odustane.

“Isplati se. To je ulaganje u budućnost. Na kraju se uvijek sve isplati”.

Nastavite čitati

Najave

Makrame radionica za Majčin dan – mame i djeca pozvani na zajedničko kreativno druženje

Objavljeno

na

Objavio/la

Povodom Majčinog dana, Dječji odjel Gradske knjižnice Velika Gorica u ponedjeljak, 12. svibnja 2026. godine, organizira makrame radionicu namijenjenu mamama i djeci, s početkom u 18 sati.

Radionicu će voditi Mateja Fanuko, a sav materijal potreban za rad je osiguran što znači da polaznici ne trebaju donositi ništa osim dobre volje.

Prijave su obavezne, a zainteresirani se mogu prijaviti putem telefona na broj 6260689.

Nastavite čitati

Najave

“Dajte stvarima drugu priliku” – proljetni buvljak stiže u Kuče

Objavljeno

na

Objavio/la

Foto: Udruga žena Kuče/FB

Udruga žena Kuče organizira proljetni buvljak koji će se održati u nedjelju, 17. svibnja, iza Društvenog doma u Kučama, od 14 do 18 sati.

Posjetitelji će moći razgledati ponudu, kupiti razne predmete po simboličnim cijenama ili jednostavno donijeti stvari koje im više ne trebaju i dati im novu priliku kroz razmjenu.

Organizatorice pozivaju sve zainteresirane da iskoriste proljetno poslijepodne za druženje i ugodnu šetnju među štandovima. Informacije i prijave dostupne su na broj 091 799 7074 (Zora).

Foto: Udruga žena Kuče/FB

Nastavite čitati

Najave

Patronažna služba Velika Gorica organizira nove trudničke tečaje i grupe za potporu u dojenju – poznati termini za svibanj

Prijave nisu potrebne.

Objavljeno

na

Objavio/la

Patronažna služba Velika Gorica nastavlja sa svojim redovnim trudničkim tečajevima i grupama za potporu u dojenju koji će se održati u svibnju u predavaonici Doma zdravlja Velika Gorica.

Prvi susret, grupa za potporu u dojenju, namijenjen roditeljima koji žele dobiti informacije i podršku vezanu uz dojenje te razmijeniti iskustva u sigurnom i stručnom okruženju, doržat će se 2. svibnja u 11 sati.

Dva dana kasnije, 14. svibnja u 15 sati održava se i trudnički tečaj, koji je namijenjen trudnicama i budućim roditeljima koji se žele pripremiti za dolazak djeteta te dobiti osnovne smjernice i savjete.

Oba događanja vodi Marica Čardžić, mag. med. tech., IBCLC savjetnica i patronažna sestra.

Iz Patronažne službe poručuju kako prijave nisu potrebne, a dodatne informacije građani mogu dobiti na brojeve 01/6379-703, 01/6379-704 i 01/6379-755 ili putem e-maila [email protected].

Nastavite čitati

Reporter 459 - 30.04.2026.

Facebook

Izdvojeno